Foto: Hrvatsko društvo prevoditelja znakovnog jezika za gluhe
Pilot projekt uključivosti donosi videoinformacije na znakovnom jeziku i edukaciju osoblja – Rijeka, Osijek, Pula i Split već su napravili veliki korak
Zamislite da putujete u nepoznati grad, avion kasni, a razglas najavljuje važne informacije – koje ne možete čuti. Za gluhe i nagluhe osobe, takve situacije nisu iznimka, već svakodnevica. No, zahvaljujući novom inkluzivnom projektu, to se počinje mijenjati – i to upravo u hrvatskim zračnim lukama.
Projekt ‘Pristupačnost putničkih informacija za osobe oštećena sluha’, koji je trajao od listopada 2024. do lipnja 2025., uveo je videoinformacije na hrvatskom znakovnom jeziku (HZJ) i međunarodnoj znakovnoj komunikaciji (MZK) u četiri hrvatske zračne luke: Rijeka, Osijek, Pula i Split.
Riječ je o pilot-programu koji je financiralo Ministarstvo turizma i sporta, a vodilo Hrvatsko društvo prevoditelja znakovnog jezika za gluhe – udruga poznata po dugogodišnjem radu na promociji znakovnog jezika, osobito orijentirana na kreiranje sadržaja na hrvatskom znakovnom jeziku.
Poseban naglasak projekta stavljen je i na zapošljavanje gluhih osoba: tako je tijekom provedbe projekta zaposlena jedna gluha osoba, a u izradi video sadržaja sudjelovale su isključivo gluhe osobe – izvorni korisnici znakovnog jezika, što je osiguralo visoku kvalitetu, autentičnost i prirodnost komunikacije.
Vizualna pristupačnost više nije luksuz – nego standard
U Zračnoj luci Rijeka, koja se nalazi u središtu kvarnerske regije, putnici s oštećenjem sluha sada mogu ravnopravno pratiti sve važne informacije – od prijave na let do sigurnosnih pravila – putem jasno izrađenih i profesionalno snimljenih video materijala. U riječkoj zračnoj luci posebno naglašavaju: ‘Vizualna i jezična pristupačnost ne bi smjela biti opcija – to mora biti standard.’
Osim tehnologije, ulagali su i u ljude. Zaposlenici riječke zračne luke prošli su edukacije koje uključuju komunikacijske vježbe i ponašanje u hitnim situacijama, a sve kako bi mogli pružiti podršku gluhim putnicima i na osobnoj razini.
Slavonija u ritmu inkluzije
U Zračnoj luci Osijek, koja već godinama povezuje istok Hrvatske s Europom, projekt je otvorio novu dimenziju povezanosti – onu koja ne poznaje zvuk, ali poznaje razumijevanje.
Informacije o dolasku na terminal, sigurnosnim kontrolama i orijentaciji u prostoru sada su dostupne i na znakovnom jeziku, bez potrebe da se gluhe osobe dodatno snalaze ili traže pomoć.
Osoblje je, naravno, prošlo posebne radionice koje su uključivale i osnove znakovnog jezika te kulturološku senzibilizaciju, kako bi se stvorilo istinski uključivo okruženje.
Pula – luka vrijednosti
Poznata po svojoj povijesnoj baštini i turizmu, Zračna luka Pula sada je i primjer dobre prakse u pristupačnosti. U suradnji s partnerima, implementirani su videomaterijali na HZJ i MZK, a zaposlenici su kroz edukaciju prošli simulacije i vježbe koje olakšavaju svakodnevnu komunikaciju s gluhim putnicima.
Split – velika brojka, osoban pristup
Kao druga najprometnija zračna luka u Hrvatskoj, Zračna luka Split godišnje primi više od tri milijuna putnika. No projekt je pokazao da brojke nisu prepreka za ljudski pristup.
Videoinformacije za gluhe uvedene su i ovdje, a zaposlenici su prošli praktične radionice i treninge neverbalne komunikacije.
U sklopu projekta, ukupno 23 zaposlenika iz sve četiri zračne luke prošlo je strukturiranu edukaciju. To uključuje osnove znakovnog jezika, praktične vježbe, kulturološku osjetljivost i ponašanje u kriznim situacijama.
Brošure koje ostaju – i prenose znanje dalje
U sve četiri zračne luke podijeljene su i posebne edukativne brošure s praktičnim savjetima za komunikaciju s gluhim osobama – kako gestom, pisanjem ili kontaktom očima.
Ove brošure nisu samo koristan podsjetnik za sadašnje zaposlenike, već i alat za prijenos znanja na nove članove tima, čime se osigurava kontinuitet i održivost cijelog procesa.
Hrvatska kao destinacija razumijevanja
Projekt je nedavno predstavljen i na međunarodnom natjecanju ekipnog šaha za gluhe, gdje je gostima iz 11 zemalja Europe Hrvatska promovirana kao zemlja koja ulaže u ravnopravnost i pristupačnost.
Hrvatsko društvo prevoditelja, koje je već prevelo 17 brošura Ravnateljstva civilne zaštite na HZJ, razvija i digitalni rječnik za učenje hrvatskog znakovnog jezika, te izdaje udžbenike HZJ-a. U planu im je širenje projekta i na željezničke kolodvore, autobusne postaje i trajektne luke.
Jer prava na informaciju i dostojanstveno putovanje ne bi smjela imati zvučni uvjet.
Izvor: Hrvatsko društvo prevoditelja znakovnog jezika za gluhe (sponzorirani članak)