Poveži se s nama

in MREŽA

INTERVJU, IVAN VUKOJA Ravnatelj Opće bolnice Požega

Objavljeno

/

Na fotografiji su prikazana dva muškarca kako se rukuju. Jedan od njih nosi plavo odijelo, dok drugi ima crveno odijelo s crnom kravatom. Lica su im zamagljena kako bi se zaštitila njihova privatnost. Muškarac u crvenom odijelu drži staklenu nagradu, što ukazuje na to da je možda upravo primio priznanje ili nagradu. Scena se odvija u zatvorenom prostoru, vjerojatno tijekom neke formalne ceremonije ili događanja.
Foto: ZOSI

Prije desetak dana u sklopu projekta Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom ‘Poslodavac godine za osobe s invaliditetom’ dodijeljena su priznanja poslodavcima koji su se tijekom 2023. godine istaknuli kao najbolji poslodavci za osobe s invaliditetom. Među njima je Opća županijska bolnica Požega pa smo tim povodom razgovarali s njezinim ravnateljem

Prije nekoliko dana dobili ste priznanje za najboljeg poslodavca osoba s invaliditetom 2023. godine. Kako je izgledao put do tog priznanja?

– Krenulo je službenim dopisom dana 4. travnja 2024. godine, kojim su nam se obratili iz Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. Obavijestili su nas da smo kao poslodavac koji ispunjava zakonsku obvezu kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom, nominirani od strane istoga, za sudjelovanje u projektu ‘Poslodavac godine za osobe s invaliditetom’ za 2023. godinu, u kategoriji Javni poslodavac.

Sljedeća faza projekta uključivala je posjetu projektnog tima našoj ustanovi prilikom kojeg je proveden intervju s odgovornom osobom, zamjenicom ravnatelja Mateom Vujnović i troje zaposlenika Opće županijske bolnice Požega koje su ujedno osobe s invaliditetom. Intervju je primarno bio vezan za iskustva u radu i upoznavanje s našim primjerima dobre prakse na području rada i zapošljavanja osoba s invaliditetom.

Nakon te faze projekta, dana 29. svibnja 2024. godine smo obaviješteni kako smo, nastavno na provedeno terensko ispitivanje u okviru projekta ‘Poslodavac godine za osobe s invaliditetom’,  zajedničkom odlukom projektnih partnera, dobitnik priznanja ‘Poslodavac godine za osobe s invaliditetom’ za 2023. godinu, u kategoriji Poslodavac iz javnog sektora.

Koliko u ovom trenutku imate zaposlenih osoba s invaliditetom i na kojim sve poslovima?

– Opća županijska bolnica Požega kao javna ustanova u Požeško-slavonskoj županiji na dan 31. ožujka 2024. godine zapošljavala je 669 radnika, od čega su 53 radnika osobe s invaliditetom upisane u Očevidnik zaposlenih osoba s invaliditetom koji vodi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (70 ih ima potvrđen status, ali neki ne ispunjavaju uvjet iz čl.4 Pravilnika o očevidniku). Većina radnika osoba s invaliditetom su dugogodišnji zaposlenici ustanove, ali svake godine imamo i novozaposlenih.

Prilikom zapošljavanja, Opća županijska bolnica Požega, osim internih akata i uputa Ministarstva zdravstva, provodi postupke zapošljavanja poštujući prednosti propisane Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN 157/13, 152/14, 39/18, 32/20), kao i zakona koji propisuju pravo prednosti pri zapošljavanju hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, vojnih i civilnih invalida rata te civilnim stradalnicima rata.

U Općoj županijskoj bolnici Požega, radnici – osobe s invaliditetom raspoređeni su na različitim radnim mjestima, ovisno o njihovoj stručnoj spremi i sistematizaciji radnih mjesta. Sukladno navedenom, zdravstveni radnici koji imaju status osobe s invaliditetom možemo naći na radnim mjestima voditelja zdravstvenih službi i odjela, liječnika specijalista/subspecijalista, glavne sestre odjela, magistri sestrinstva, magistri fizioterapije, prvostupnica sestrinstva i primaljstva, medicinskih sestara, primalja, farmaceuta i zdravstvenih radnika na naručivanju. U pogledu nezdravstvenih radnika sa statusom osobe s invaliditetom, isti su zaposleni na radnim mjestima voditelja nezdravstvenih ustrojstvenih jedinica, administratora, telefonista, kuhara, krojačica, spremačica, servirke i pralja.

Kako izgleda prilagodba osobe s invaliditetom na proces rada, ima li osobu koja je uz nju, barem na početku, kako bi osoba uspješno svladala radne zadatke?

– Prilikom uvođenja u rad novozaposlene osobe u Općoj županijskoj bolnici Požega, upoznaje ju se s uvjetima rada, opisom posla kao i pravima koja ima prilikom zasnivanja radnog odnosa.

Ako invaliditet novozaposlene osobe na bilo koji način ograničava njezinu sposobnost izvršavanja radnih zadataka, upoznaje se neposredno nadređena osoba s vrstom i stupnjem invaliditeta, a ako je novozaposlena osoba sposobna u potpunosti izvršavati ugovorom o radu preuzete obveze i radne zadatke, neposredno nadređena osoba se ne obavještava o statusu.

Primjerice, nedavno smo primili medicinsku sestru kojoj je prilikom zdravstvenog pregleda prije početka rada ustanovljeno da ima jedan oblik invaliditeta, uz preporuku isključenja noćnog rada, rada na odjelima s povećanom mogućnošću zaraze kao i na odjelima gdje se provodi zdravstvena njega bolesnika, te smo s istim upoznali glavnu sestru bolnice. Učinjena je analiza posla, razmotrena je potreba prilagodbe radnog mjesta nakon čega je nova radnica raspoređena u Dnevnu bolnicu. Tom prilikom, glavna sestra bolnice je sa situacijom upoznala i glavnu sestru Dnevne bolnice kao i ostale djelatnike zaposlene u toj ustrojstvenoj jedinici. U sklopu uvođenja u posao, nova radnica je upoznata s organizacijom  i djelokrugom rada u Dnevnoj bolnici. Do sada, imamo pozitivne povratne informacije o njezinom radu i od radnih kolega i od pacijenata.

Na početku kod poslodavca može postojati strah kako će sve ići, je li i kod vas postojao i kako ste ga prevladali?

– S obzirom na to da smo zdravstvena ustanova u kojoj je mala fluktuacija radnika, većina naših djelatnika s invaliditetom jesu naši dugogodišnji radnici koji su tijekom svog radnog vijeka dobili status osobe s invaliditetom. Uloga poslodavca jest optimizirati i prilagoditi radni proces radniku s invaliditetom. Uzevši u obzir sve navedeno ne postoji strah niti za poslodavca niti za djelatnika.

Kakvi su radnici osobe s invaliditetom?

– Svjedočimo kako je odnos prema radu osoba s invaliditetom često jači, jer unutarnjim nadmetanjem i željom za dokazivanjem, djelatnici s invaliditetom često postižu i bolje rezultate u odnosu na osobe bez invaliditeta. Optimiziranjem radnog procesa stvara se spektar novih mogućnosti, a zadovoljstvo radnika s invaliditetom često stvara motiviranijeg djelatnika.

Koja bi bila vaša poruka ostalim poslodavcima što se tiče zapošljavanja osoba s invaliditetom?

– Mišljenja smo kako zapošljavanje osoba s invaliditetom može donijeti brojne prednosti za ustanovu, uključujući socijalne, ekonomske i reputacijske koristi. Istaknuli bismo nekoliko ključnih aspekata.

Prvo, raznolikost i inkluzija – raznolikost unutar tima može donijeti različite perspektive i pristupe rješavanju problema dok inkluzivna radna sredina može poboljšati moral i zadovoljstvo zaposlenika.

Drugo – pristup širem tržištu rada budući da raznolika radna snaga može doprinijeti inovacijama i kreativnim rješenjima te ujedno, uključivanjem osoba s invaliditetom ustanova može pristupiti širem spektru vještina i talenata.

Treće, postoje i financijske pogodnosti kroz razne poticaje i subvencije od strane države onim ustanovama/tijelima koje zapošljavaju osobe s invaliditetom.

Četvrto – poboljšanje reputacije kroz pozitivnu percepciju jer ustanove/tijela koja se zalažu za inkluzivnost često uživaju bolju reputaciju među potrošačima, partnerima i investitorima.

Peto – zakonske obveze i usklađenost, jer time dajemo pozitivan primjer drugima da se pridržavamo slova zakona (npr. Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom kojim je propisan postotak zaposlenih osoba s invaliditetom koji se nameće poslodavcima ovisno o broju zaposlenih).

Šesto – povećanje produktivnosti i kvalitete rada budući da osobe s invaliditetom često imaju visoku radnu etiku i motivaciju za dokazivanje svojih sposobnosti.

Zaključno možemo istaknuti kako zapošljavanje osoba s invaliditetom ne samo da doprinosi socijalnoj pravdi i jednakim mogućnostima, već može imati i konkretne poslovne koristi koje pridonose ukupnom uspjehu ustanove poput Opće županijske bolnice Požega.

in MREŽA

Udruga osoba s mišićnom distrofijom Primorsko-goranske županije obilježila Europski tjedan mobilnosti

Objavljeno

/

Skupina ljudi stoji pored štanda na otvorenom. Na štandu piše "Udruga osoba s mišićnom distrofijom Primorsko-goranske županije". Jedna žena se nasmiješeno obraća kameri, dok ostali ljudi gledaju izložene proizvode na štandu. Iza njih je trg i zgrada sa žutim tornjem u pozadini.
Foto: posi.hr

Udruga osoba s mišićnom distrofijom Primorsko-goranske županije obilježila je 16. rujna 2024. godine Europski tjedan mobilnosti izlaganjem ukrašenih vaza, kreativnih radova svojih članova na Korzu u Rijeci

Građani su se tako mogli upoznati s aktivnostima ove Udruge i donacijom pridonijeti njezinom daljnjem aktivnom angažmanu u zajednici na dobrobit osoba s invaliditetom.

Udruga provodi niz projekata i programa kao što su ‘Kroz život zajedno kojim se osigurava fizikalna terapija i rehabilitacija korištenjem novih uređaja i metoda prilagođenih osobama s neuromuskularnim bolestima.

Projektom ‘Mobilnost za bolju budućnost’ osigurava se prijevoz kombi vozilom za osobe s invaliditetom te je Udruga osoba s mišićnom distrofijom Primorsko-goranske županije ujedno i korisnik institucionalne podrške Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva za stabilizaciju i/ili razvoj udruge.

Europski tjedan mobilnosti održava se svake godine od 16. do 22. rujna. Ovogodišnja tema obilježavanja Europskog tjedna mobilnosti su ‘Zajednički javni prostori’, a kojom se želi naglasiti važnost kvalitetne organiziranosti javnih prostora kao što su ulice, trgovi, šetnice itd. koje nizom unapređenja mogu izravno utjecati na kvalitetu života, osnažiti sigurnost, utjecati na razinu buke i zagađenje zraka.

Ove godine poziva se na ravnopravnost korištenja zajedničkih javnih prostora, pri tome ističući važnost osiguranja sigurnosti pješaka i biciklista.

Kvalitetnijim javnim prostorima koji su ugodni za boravak ljudi, doprinosimo aktivaciji lokalnih zajednica, a stanovnike potičemo da koriste aktivne oblike kretanja, kao što su hodanje i bicikliranje.

Izvor: posi.hr

Nastavi čitati

in MREŽA

Književni susreti članova Udruge slijepih Međimurske županije

Objavljeno

/

Skupina ljudi sjedi za stolom u prostoriji, sudjelujući u sastanku. Na zidu je grb Hrvatske. Osoba na čelu stola je nasmiješena i razgovara s ostalim prisutnima. Atmosfera djeluje neformalno, a sudionici su opušteni.
Foto: Udruga slijepih Međimurske županije

Susreti književnog kluba održavaju se jednom mjesečno u Knjižnici ‘Nikola Zrinski’ Čakovec, gdje njihova knjižničarka, Blaženka Hunjadi-Bašek, članove uvodi u druge svjetove

Udruga slijepih Međimurske županije okuplja desetak zainteresiranih članova u svom književnom klubu.

Ove godine obradili su razne teme i pročitali mnoge knjige.

U siječnju su pročitali priče iz knjige ‘Sve je u redu’ Sanje Pilić te su na temelju njih poveli razgovor o današnjoj situaciji i prilikama odgoja djece. Na kraju susreta pročitali su još nekoliko bajki Zorana Pongrašića iz knjge ‘Zašto (ne) volim bajke’.

U veljački su pročitali ulomke iz knjige ‘Madame Curie i snaga jednog sna’ (Susanna Leonard) te su upoznali njezin životni put i borbu za bolji položaj žena znanstvenica u svijetu.

U ožujku, povodom Svjetskog dana pjesništva, posvetili su se pjesmama i tekstovima Borke Tadić te im je član udruge Danijel Kralj izrecitirao nekoliko pjesama iz svoje zbirke ‘Moja radost neprolazna’.

U lipnju, povodom Dana Grada Čakovca, pročitali su ponešto iz povijesti obitelji Zrinski te dvije legende iz zbirke ‘Čakovečke legende’ autorice Vesne Kalšan. Osim toga, čitali su i knjigu ‘OLIVER: Trag u beskraju’.

Tijekom ljeta Udrugu su posjetile dvije književnice: u srpnju Patricija Kozar koja je predstavila svoju knjigu ‘Krojeći riječi’, a u kolovozu Željka Novak i njezina Kamilica Basetica, koje su predstavile svoju knjigu ‘Dnevnik jedne Kamilice’.

Književni susreti u Knjižnici ‘Nikola Zrinski’ Čakovec nastavljeni su u rujnu kad je književni klub bio posvećen slijepom književniku, Feruči Lazariću, autoru knjige ‘Na drugi način lijepo’.

Osim književnih klubova, članovi sudjeluju i na predstavljanjima knjiga te na raznim predavanjima u knjižnicama. Tako su, osim u čakovečkoj knjižnici, u kojoj su u lipnju bili na putopisnom predavanju Feruča Lazarića, u ožujku bili u Knjižnici i čitaonici Grada Preloga na Putopisnom predavanju ‘Put Svetog Mihaela’ sa Sinišom Golubom te u Sceni & Bar Rogoz na promociji knjige Kristiana Novaka ‘Slučaj vlastite pogibelji’, u travnju su prisustvovali promociji knjige ‘Apostoli insulani’ Marijane Korunek Medved u Pavlinskom samostanu sveta Jelena u Šenkovcu te su ponovno u svibnju posjetili Knjižnicu i čitaonicu Grada Preloga gdje su sudjelovali na književnoj večeri s književnikom Zoranom Žmirićem.

Sudionici književnog kluba vesele se svakom sljedećem druženju te jedva čekaju razgovor o novim temama koje se otvaraju prilikom svakog susreta.

Slijepe osobe slušaju zvučne knjige ili čitaju knjige na brajici. Čitajući knjige slijepe osobe su više informirane, obogaćuje im se mašta, a sudjelujući na književnim klubovima povećavaju svoju socijalnu uključenost i komunikacijske vještine.

Književni klub Udruge slijepih Međimurske županije održava se kao jedna od aktivnosti programa ‘Kvalitetniji život slijepih osoba u Međimurskoj županiji’, koji sufinanciraju Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Međimurske županija i Grad Čakovec.

Izvor: Udruga slijepih Međimurske županije

Nastavi čitati

in MREŽA

DRUGA STRANA MEDALJE Enrique Vazquez Cepeda u timu koji je napravio 2700 popravaka pomagala sportaša

Objavljeno

/

Slika prikazuje nasmiješeni par, muškarca i ženu, kako stoje jedno pored drugog s pogledom prema kameri. Žena nosi ružičastu majicu, a muškarac nosi crnu sportsku majicu s crvenim uzorkom i grbom nogometnog tima. Iza njih se pruža prekrasan pogled na mirno jezero, okruženo planinama i prirodom, pod vedrim plavim nebom.
Foto: Ottobock

Tijekom 12 dana tim ortopedskih tehničara i fizioterapeuta je pružao besplatne usluge popravaka svim sportašima u glavnoj radionici te 14 manjih direktno na događanjima

Paraolimpijske igre (POI) su svakim svojim novim izdanjem veće i glamuroznije događanje. Sve veći broj disciplina i sportaša omogućuje nam da uživamo i divimo se u iznimnim postignućima sportaša s invaliditetom koji su ponekad na granici nemogućeg.

No, manje je poznato da iza tih vrhunskih uspjeha stoji iskusan i educiran tim koji još od 1988. godine redovito podržava i zimske i ljetne Paraolimpijske igre. Radi se o timu od više od 100 tehničara iz tvrtke Ottobock, globalnog lidera u medicinskoj tehnologiji koja poboljšava živote osoba s invaliditetom diljem svijeta već više od 100 godina. Tijekom 12 dana tim ortopedskih tehničara i fizioterapeuta je pružao besplatne usluge popravaka svim sportašima u glavnoj radionici te 14 manjih direktno na događanjima.

Nevjerojatan timski duh

Hrvatska je i ove godine imala svog predstavnika u timu. Enrique Vazquez Cepeda, tehničar za protetičke i ortotičke opskrbe iz Ottobock Adria u Rijeci, u stvari je Meksikanac koji već pet godina živi u Hrvatskoj. Tijekom POI, 8 je dana pružao podršku sportašima, 4 dana u glavnoj radionici te ostale dane na stadionu Bercy gdje se igrala košarka u kolicima i na stadionu Roland Garros gdje se igrao tenis u invalidskim kolicima. Za Enriquea je ovo posebno iskustvo, vrlo intenzivnih 10-ak dana tijekom čega je, kako kaže, u timu najviše dolazio do izražaja timski duh i kreativnost.

– Bila je čast biti dio Ottobock tima na tako velikom događaju, bilo je to iskustvo koje ću zauvijek pamtiti. Vibra sportaša i ostalih tehničara iz drugih dijelova svijeta bila je nevjerojatna. Najveća nagrada na kraju je bila očigledna zahvalnost sportaša kada bi vidjeli da je njihovo pomagalo ponovno funkcionalno – kaže Enrique Vazquez Cepeda.

Rekordan broj popravaka u povijesti POI

Radionica Paraolimpijskog sela bila je najprometnija, cijeli su dan dolazili  sportaši s nekim problemom na svojim pomagalima, a na pojedinim sportskim arenama bili su interventni timovi koji su morali uvijek biti spremni u slučaju da nekom sportašu treba popravak. Ukupno je tijekom POI napravljeno rekordnih 2700 popravaka, više nego ikada prije. Oko 55 posto popravaka obavljeno je na invalidskim kolicima, a 45 posto bili protetički, ortotički ili drugi popravci.

Enrique je sudjelovao u nešto više od 20 popravaka od čega je većina bila vrlo zahtjevna, te zahtjevala veliko znanje i iskustvo.

– Najzahtjevnije je bilo kada sam morao sam popraviti ortozu jednog sportaša iz Uzbekistana. Bila je to jako stara ortoza od kože i svi su zglobovi bili zahrđali i polomljeni, pa sam ih morao zamijeniti novima. No, iako zahtjevno, ništa nije teško. Mislim da timski duh najbolje ilustrira jedna situacija u kojoj su se našli moji kolege. Tijekom takmičenja triatlona pukla je cijev na jednom biciklu i kolege su morali što brže reagirati. Nisu imali takvu cijev pri ruci, ali su se brzo snašli. Ograda kojom su odijeljeni navijači ima slične cijevi i brzo su izrezali jednu cijev te je zavarili na mjesto puknuća. I sve je savršeno funkcioniralo – zadivljeno priča Enrique.

Ljubav ga dovela u Hrvatsku

Savršeno se za Enrique odvijala i priča koja ga je dovela u Hrvatsku. Tijekom studija bioničkog inženjerstva 2017. godine je otišao jedan semestar studirati u Graz. Tamo je upoznao Vlatku, svoju buduću ženu iz Hrvatske.

– Počeli smo izlaziti i onda sam se morao vratiti u Meksiko da završim studij, zadržali smo vezu na daljinu, a ona me dva puta dolazila posjetiti u Meksiko i nakon godinu i pol odlučio sam se preseliti s njom u Hrvatsku. Nakon nekoliko godina života u Rijeci vjenčali smo se i sada očekujemo sina. Jako sam uzbuđen što ću postati tata krajem listopada – entuzijastično govori Enrique. Dodaje kako je sretna okolnost bila što je vrlo brzo nakon dolaska u Hrvatsku dobio posao u Ottobock Adria. Tamo radi kao protetički i ortotički tehničar, odnosno korisnicima uzima mjere ili odljev te, zatim u radionici izrađuje protetiku ili ortotiku i onda isporučuje proizvod i radi korekcije ako su potrebne. Uz nesumnjivo znanje i iskustvo koje Enrique posjeduje, naglašava kako je iznimno važno imati kvalitetnu komunikaciju kako s pacijentima, tako i s kolegama.

Život u Hrvatskoj mu je u potpunosti sjeo. Kvaliteta života u Hrvatskoj je viša nego u Meksiku, a zemlja sigurna, klima ugodna.

– Volim Hrvatsku, prekrasna je zemlja, ljudi su me prihvatili, a hrana i priroda su posebni. Rekao bih da je Hrvatska moja druga domovina.

Najdraži sport flag football – mnogima nepoznanica, a igra se i u Hrvatskoj

Enriqueu je osim profesionalno boravak na POI bio i privatno poseban. Naime, bavi se raznim sportovima od malih nogu, pa je mogao upoznati neke istaknute sportaše. Najdraži sportovi su mu košarka i američki nogomet, odnosno flag football s kojim se, mogli bismo reći bavi i poluprofesionalno. Mnogima u Hrvatskoj flag football je potpuna nepoznanica, a radi se varijanti američkog nogometa u kojoj nema kontakata. Svaki igrač ima pojas s dvije zastavice na bokovima, a kada trčite s loptom i drugi igrač uzme jednu vašu zastavicu, tada igra prestaje i krećete iz te pozicije.

– Igram flag football odmalena, igrao sam s tatom, rođacima i prijateljima. Svake nedjelje bismo otišli u neki park i tamo igrali , a kada smo bili malo stariji, prijavili bismo se na neke amaterske turnire u Puebli, mom rodnom gradu.

Prirodno, kada je došao u Hrvatsku počeo je tražiti klub u kojem bi mogao igrati. U Rijeci je bila jedna momčad  u kojoj je igrao kratko jer naposljetku nije bilo dovoljno igrača. Uspio je postati član momčadi Karlovac Dukes s kojima je uspio odigrati cijelu sezonu.

– Sada igram za slovensku ekipu Kočevje Wildhogs s obzirom da je ovaj sport u Sloveniji popularniji. Na neke turnire u Sloveniji dolaze ekipe iz cijele Europe, pa se može probuditi natjecateljski duh i brusiti vještine. Nadam se da će se u Hrvatskoj ovaj sport popularizirati, pa da se pridružim nekom našem klubu – zaključuje Enrique.

Goran Pivarski

Nastavi čitati

U trendu