Prije desetak dana u sklopu projekta Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom ‘Poslodavac godine za osobe s invaliditetom’ dodijeljena su priznanja poslodavcima koji su se tijekom 2023. godine istaknuli kao najbolji poslodavci za osobe s invaliditetom. Među njima je Opća županijska bolnica Požega pa smo tim povodom razgovarali s njezinim ravnateljem
Prije nekoliko dana dobili ste priznanje za najboljeg poslodavca osoba s invaliditetom 2023. godine. Kako je izgledao put do tog priznanja?
– Krenulo je službenim dopisom dana 4. travnja 2024. godine, kojim su nam se obratili iz Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. Obavijestili su nas da smo kao poslodavac koji ispunjava zakonsku obvezu kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom, nominirani od strane istoga, za sudjelovanje u projektu ‘Poslodavac godine za osobe s invaliditetom’ za 2023. godinu, u kategoriji Javni poslodavac.
Sljedeća faza projekta uključivala je posjetu projektnog tima našoj ustanovi prilikom kojeg je proveden intervju s odgovornom osobom, zamjenicom ravnatelja Mateom Vujnović i troje zaposlenika Opće županijske bolnice Požega koje su ujedno osobe s invaliditetom. Intervju je primarno bio vezan za iskustva u radu i upoznavanje s našim primjerima dobre prakse na području rada i zapošljavanja osoba s invaliditetom.
Nakon te faze projekta, dana 29. svibnja 2024. godine smo obaviješteni kako smo, nastavno na provedeno terensko ispitivanje u okviru projekta ‘Poslodavac godine za osobe s invaliditetom’, zajedničkom odlukom projektnih partnera, dobitnik priznanja ‘Poslodavac godine za osobe s invaliditetom’ za 2023. godinu, u kategoriji Poslodavac iz javnog sektora.
Koliko u ovom trenutku imate zaposlenih osoba s invaliditetom i na kojim sve poslovima?
– Opća županijska bolnica Požega kao javna ustanova u Požeško-slavonskoj županiji na dan 31. ožujka 2024. godine zapošljavala je 669 radnika, od čega su 53 radnika osobe s invaliditetom upisane u Očevidnik zaposlenih osoba s invaliditetom koji vodi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (70 ih ima potvrđen status, ali neki ne ispunjavaju uvjet iz čl.4 Pravilnika o očevidniku). Većina radnika osoba s invaliditetom su dugogodišnji zaposlenici ustanove, ali svake godine imamo i novozaposlenih.
Prilikom zapošljavanja, Opća županijska bolnica Požega, osim internih akata i uputa Ministarstva zdravstva, provodi postupke zapošljavanja poštujući prednosti propisane Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN 157/13, 152/14, 39/18, 32/20), kao i zakona koji propisuju pravo prednosti pri zapošljavanju hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, vojnih i civilnih invalida rata te civilnim stradalnicima rata.
U Općoj županijskoj bolnici Požega, radnici – osobe s invaliditetom raspoređeni su na različitim radnim mjestima, ovisno o njihovoj stručnoj spremi i sistematizaciji radnih mjesta. Sukladno navedenom, zdravstveni radnici koji imaju status osobe s invaliditetom možemo naći na radnim mjestima voditelja zdravstvenih službi i odjela, liječnika specijalista/subspecijalista, glavne sestre odjela, magistri sestrinstva, magistri fizioterapije, prvostupnica sestrinstva i primaljstva, medicinskih sestara, primalja, farmaceuta i zdravstvenih radnika na naručivanju. U pogledu nezdravstvenih radnika sa statusom osobe s invaliditetom, isti su zaposleni na radnim mjestima voditelja nezdravstvenih ustrojstvenih jedinica, administratora, telefonista, kuhara, krojačica, spremačica, servirke i pralja.
Kako izgleda prilagodba osobe s invaliditetom na proces rada, ima li osobu koja je uz nju, barem na početku, kako bi osoba uspješno svladala radne zadatke?
– Prilikom uvođenja u rad novozaposlene osobe u Općoj županijskoj bolnici Požega, upoznaje ju se s uvjetima rada, opisom posla kao i pravima koja ima prilikom zasnivanja radnog odnosa.
Ako invaliditet novozaposlene osobe na bilo koji način ograničava njezinu sposobnost izvršavanja radnih zadataka, upoznaje se neposredno nadređena osoba s vrstom i stupnjem invaliditeta, a ako je novozaposlena osoba sposobna u potpunosti izvršavati ugovorom o radu preuzete obveze i radne zadatke, neposredno nadređena osoba se ne obavještava o statusu.
Primjerice, nedavno smo primili medicinsku sestru kojoj je prilikom zdravstvenog pregleda prije početka rada ustanovljeno da ima jedan oblik invaliditeta, uz preporuku isključenja noćnog rada, rada na odjelima s povećanom mogućnošću zaraze kao i na odjelima gdje se provodi zdravstvena njega bolesnika, te smo s istim upoznali glavnu sestru bolnice. Učinjena je analiza posla, razmotrena je potreba prilagodbe radnog mjesta nakon čega je nova radnica raspoređena u Dnevnu bolnicu. Tom prilikom, glavna sestra bolnice je sa situacijom upoznala i glavnu sestru Dnevne bolnice kao i ostale djelatnike zaposlene u toj ustrojstvenoj jedinici. U sklopu uvođenja u posao, nova radnica je upoznata s organizacijom i djelokrugom rada u Dnevnoj bolnici. Do sada, imamo pozitivne povratne informacije o njezinom radu i od radnih kolega i od pacijenata.
Na početku kod poslodavca može postojati strah kako će sve ići, je li i kod vas postojao i kako ste ga prevladali?
– S obzirom na to da smo zdravstvena ustanova u kojoj je mala fluktuacija radnika, većina naših djelatnika s invaliditetom jesu naši dugogodišnji radnici koji su tijekom svog radnog vijeka dobili status osobe s invaliditetom. Uloga poslodavca jest optimizirati i prilagoditi radni proces radniku s invaliditetom. Uzevši u obzir sve navedeno ne postoji strah niti za poslodavca niti za djelatnika.
Kakvi su radnici osobe s invaliditetom?
– Svjedočimo kako je odnos prema radu osoba s invaliditetom često jači, jer unutarnjim nadmetanjem i željom za dokazivanjem, djelatnici s invaliditetom često postižu i bolje rezultate u odnosu na osobe bez invaliditeta. Optimiziranjem radnog procesa stvara se spektar novih mogućnosti, a zadovoljstvo radnika s invaliditetom često stvara motiviranijeg djelatnika.
Koja bi bila vaša poruka ostalim poslodavcima što se tiče zapošljavanja osoba s invaliditetom?
– Mišljenja smo kako zapošljavanje osoba s invaliditetom može donijeti brojne prednosti za ustanovu, uključujući socijalne, ekonomske i reputacijske koristi. Istaknuli bismo nekoliko ključnih aspekata.
Prvo, raznolikost i inkluzija – raznolikost unutar tima može donijeti različite perspektive i pristupe rješavanju problema dok inkluzivna radna sredina može poboljšati moral i zadovoljstvo zaposlenika.
Drugo – pristup širem tržištu rada budući da raznolika radna snaga može doprinijeti inovacijama i kreativnim rješenjima te ujedno, uključivanjem osoba s invaliditetom ustanova može pristupiti širem spektru vještina i talenata.
Treće, postoje i financijske pogodnosti kroz razne poticaje i subvencije od strane države onim ustanovama/tijelima koje zapošljavaju osobe s invaliditetom.
Četvrto – poboljšanje reputacije kroz pozitivnu percepciju jer ustanove/tijela koja se zalažu za inkluzivnost često uživaju bolju reputaciju među potrošačima, partnerima i investitorima.
Peto – zakonske obveze i usklađenost, jer time dajemo pozitivan primjer drugima da se pridržavamo slova zakona (npr. Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom kojim je propisan postotak zaposlenih osoba s invaliditetom koji se nameće poslodavcima ovisno o broju zaposlenih).
Šesto – povećanje produktivnosti i kvalitete rada budući da osobe s invaliditetom često imaju visoku radnu etiku i motivaciju za dokazivanje svojih sposobnosti.
Zaključno možemo istaknuti kako zapošljavanje osoba s invaliditetom ne samo da doprinosi socijalnoj pravdi i jednakim mogućnostima, već može imati i konkretne poslovne koristi koje pridonose ukupnom uspjehu ustanove poput Opće županijske bolnice Požega.
