Poveži se s nama

in MREŽA

INTERVJU, DAMIR DOLINAR Prevoditelj znakovnog jezika

Objavljeno

/

Muškarac stoji na plaži uz more, podižući ruke. Nosi šešir, sunčane naočale, majicu s printom i svijetloplave kratke hlače. U pozadini se vidi more, brod i oblaci na nebu.
Foto: Privatna arhiva

Damir Dolinar je zaposlen kao prevoditelj znakovnog jezika u Savezu komunikacijskih posrednika Hrvatske. Prevoditelj znakovnog jezika ne samo da je most ili kanal prenošenja informacija i komunikacije gluhe osobe s čujućima, nego ima ulogu otkloniti sve nastale komunikacijske šumove i buku kako bi komunikacija u razmjeni informacija i znanja bila uspješna.

Damire, radite kao prevoditelj znakovnog jezika. Možete li opisati kako je tekao vaš put u usvajanju znakovnog jezika, s obzirom da ste dijete gluhih roditelja? I vaša sestra isto radi kao prevoditeljica znakovnog jezika.

Kao dijete gluhih roditelja imam cjeloživotno iskustvo i znanje znakovnog jezika, a službeno deset godina. Prvi materinji jezik mi je hrvatski znakovni jezik, a hrvatski govorni jezik drugi jezik. Moji roditelji su gluhi. Ja i sestra čujemo te oboje radimo kao prevoditelji za gluhe i nagluhe osobe.

Moje je djetinjstvo bilo izrazito tiho, ali je sestra prije mene progovorila. Kao dijete bio sam ‘lijen’ i nisam htio pričati, tek nešto prije šeste godine, odnosno prije polaska u školu sam se ‘otvorio’ i počeo govoriti. S obzirom da osim gluhih roditelja imamo i druge gluhe članove obitelji, s mamine strane od devet članova obitelji petero su gluhi (moja mama, jedna gluhonijema teta i tri ujaka), za mene je bilo prirodno komunicirati jezikom mojih roditelja, znakovnim jezikom.

S obzirom da me gluhonijema teta čuvala, od nje sam naučio pravi znakovni jezik (bez govora) te se zahvaljujući njoj mogu prilagoditi svakom gluhom pojedincu bez obzira na težinu oštećenja sluha i jezične kompetencije.

Rekli ste da službeno imate deset godina iskustva u prevođenju. Kako ste službeno postali prevoditelj znakovnog jezika?

Prvo sam bio u ratnoj mirovini i Mirjana Juriša (tadašnja izvršna direktorica Saveza gluhih i nagluhih Grada Zagreba, op.a.) me pozvala da dođem raditi kao prevoditelj privremeno (prvo na tri mjeseca, pa opet na tri mjeseca, pa na šest mjeseci, opet na šest mjeseci i tako je prošlo deset godina od prvog zapošljavanja). Tada je bilo zaposleno samo četiri prevoditelja uz mene, a potrebe gluhih i nagluhih osoba za prevođenjem su sve veće i veće. Danas je situacija bolja nego prije, ali još uvijek nisu dovoljno pokrivene potrebe gluhih osoba.

Prevoditelj prevodi osobama različitih dobnih skupina, različitih razina oštećenja sluha, različitih kognitivnih ili jezičnih kompetencija. Možete li opisati neke neobične situacije prevođenja, izazove i teškoće te vrste posla?
Muškarac tamne kose stoji ispred plavog zida s logom Grada Zagreba. Na licu nosi prozirnu zaštitnu masku, a odjeven je u crnu majicu.

Imamo različite situacije prevođenja i različite radne uvjete – nemamo klasično, nego fleksibilno radno vrijeme, od jutra do mraka prevodimo. Prevodim sjednice gradskih skupština i sabora na televiziji što je dosta zahtjevno zbog složenosti prijevoda i samog trajanja sjednica koji znaju potrajati do kasna u noć. Neki prevoditelji prevode u školama gluhim i nagluhim učenicima. Ja prevodim odlaske kod doktora, na svadbama, kod zubara…

Imao sam smiješnu situaciju kada me zubar uvjeravao da ima iskustva s gluhima, da zna kako treba te da ja tu nisam potreban kao prevoditelj između zubara i gluhog pacijenta, pa sam sjeo na stolicu i slušao. Zubar je nekoliko puta gluhom pacijentu rekao da otvori usta, a imao je masku (tada je bilo doba korone) te ga gluhi pacijent nije ništa razumio. Naposljetku sam ipak morao ‘uskočiti’ kao prevoditelj, a zubar je shvatio da ipak nema dovoljno iskustva.

Ono što je dodatna teškoća u vezi tog posla je u tome što nam nije bila osigurana plaća sve do nedavno, tj. putem projekata udruga gdje smo zaposleni na određeno, do kraja projekta.

Ono što mnogi ne znaju jest da prevoditelj znakovnog jezika nije regulirana profesija u Hrvatskoj, a u ostalim zemljama jest. Možete li pojasniti zašto?

Ne postoji formalno obrazovanje za prevoditelja, samo neformalne edukacije, odnosno programi za izobrazbu stručnih prevoditelja i dvogodišnji tečajevi osnovnog hrvatskog znakovnog jezika za polaznike željne znanja.Većina prevoditelja znakovnog jezika su upravo djeca gluhih roditelja. Samo znanje prevođenja zbog toga što smo mi djeca gluhih roditelja nije dovoljno za kompetentnost, treba znati prevoditi. I ja sam morao proći edukaciju organiziranoj u udruzi.

Trebao bi se oformiti studij za prevoditelja hrvatskog znakovnog jezika na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. I zbog toga kao nepostojeća profesija smo imali do prije dva mjeseca jako malu plaću za osmosatno radno vrijeme, uz eventualno honorar za prijevod na državnoj televiziji, ali sada se to promijenilo zbog novog Zakona o socijalnoj skrbi kojim se uvodi usluga osobne asistencije za gluhe osobe, odnosno komunikacijske posrednike.

Iva Baričević

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

in MREŽA

Savez SUMSI poziva na radionice za osobe s invaliditetom

Objavljeno

/

Fotografija prikazuje osobu koja koristi invalidska kolica. Na slici se vidi ruka osobe koja drži kotač invalidskih kolica, a na naslonu kolica nalazi se natpis "SOPUR". Invalidska kolica su crne boje s metalnim dijelovima i sivim gumama. U pozadini se nazire prirodni krajolik s mutnim detaljima.
Foto: Pixabay

Radionice, dostupne online za sudionike iz cijele Hrvatske, otvoreno će se baviti izazovima s kojima se osobe s invaliditetom susreću u radnom okruženju. Obradit će se teme prilagodbe radnih mjesta i samozapošljavanja

Jeste li znali da poslodavci mogu dobiti poticaje za zapošljavanje osoba s invaliditetom, s ciljem povećanja njihovih radnih mjesta i poboljšanja uvjeta rada? Ako ste nezaposleni ili tražite bolju priliku, Savez SUMSI organizira niz radionica za unapređenje zapošljivosti osoba s invaliditetom.

U sklopu programa ‘Zajedno kroz izazove2’, od prosinca 2024., Savez SUMSI će održavati grupne i individualne radionice. Cilj je pružiti osobama s invaliditetom alate za bolju prezentaciju svojih vještina i učinkovitije povezivanje s poslodavcima na tržištu rada.

Predsjednik Saveza, Denis Marijon, naglašava da motivirani radnici s invaliditetom donose tvrtkama dodatnu vrijednost.

Radionice, dostupne online za sudionike iz cijele Hrvatske, otvoreno će se baviti izazovima s kojima se osobe s invaliditetom susreću u radnom okruženju. Obradit će se teme prilagodbe radnih mjesta i samozapošljavanja.

Sudionici se mogu prijaviti putem poveznice, nakon čega će sudjelovati u nizu radionica i završnom okruglom stolu. Program traje od prosinca do svibnja.

Patrik Josip Marić, bivši sudionik programa, ističe kako mu je radionica pomogla da prebrodi razdoblje nezaposlenosti i pronađe svoje mjesto u Savezu SUMSI. Njegovo iskustvo pokazuje koliko ovakvi programi mogu biti transformativni.

Program ‘Zajedno kroz izazove2’ provodi Savez SUMSI u suradnji s ključnim partnerima, a financira ga Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

Poboljšajte svoje šanse na tržištu rada – prijavite se i budite konkurentni.

Nastavi čitati

in MREŽA

Projekt OSI – Otkrij, Spoznaj, Iskusi! ove godine donosi novitete

Objavljeno

/

Na fotografiji su dvije osobe koje sjede za stolom. Jedna osoba koristi prijenosno računalo, dok druga osoba sjedi u invalidskim kolicima. Stol je osvijetljen prirodnim svjetlom koje dolazi kroz prozor u pozadini. Na stolu se nalazi drvena daska s priborom za jelo. Fotografija je zanimljiva jer prikazuje inkluzivnost i suradnju između osoba s različitim sposobnostima.
Foto: Pexels

Naš je cilj pridonijeti inkluziji osoba s invaliditetom u svim aspektima života te smanjiti predrasude i strahove koji često prate određene vrste invaliditeta i teškoća. Kao i prethodnih godina, pripremili smo za vas raznovrsne aktivnosti i radionice, poručuju organizatori

Povodom Međunarodnog dana osoba s invaliditetom, koji se obilježava 3. prosinca, Studentski zbor Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta (ERF) Sveučilišta u Zagrebu i ove će godine organizirati projekt OSI – Otkrij, Spoznaj, Iskusi!.

Ovaj već tradicionalni događaj ima za cilj edukaciju i senzibilizaciju javnosti o svakodnevnim izazovima s kojima se suočavaju osobe s invaliditetom.

– Naš je cilj pridonijeti inkluziji osoba s invaliditetom u svim aspektima života te smanjiti predrasude i strahove koji često prate određene vrste invaliditeta i teškoća. Kao i prethodnih godina, pripremili smo za vas raznovrsne aktivnosti i radionice, poručuju organizatori.

Ove godine, uz već poznate elemente, projekt donosi i nekoliko noviteta. Sudionici će imati priliku sudjelovati u interaktivnim radionicama koje obuhvaćaju:

poligone i simulacije oštećenja – praktične aktivnosti koje omogućuju bolje razumijevanje svakodnevnih izazova osoba s invaliditetom;

edukacije o psihičkim poremećajima – fokus na rano prepoznavanje simptoma i važnost uključivanja u terapijski proces.

Organizatori naglašavaju da je projekt osmišljen tako da kombinira teoriju s iskustvenim učenjem, koje je jedno od najučinkovitijih načina stjecanja znanja i razvijanja empatije. Radionice će voditi studenti ERF-a uz mentorstvo profesora, a u njihovoj izradi i provedbi sudjeluju i osobe s invaliditetom, u skladu s načelom ‘Ništa o nama, bez nas’.

Organizatori pozivaju sve zainteresirane da podrže projekt dolaskom i dijeljenjem informacije.

– Vidimo se 3. prosinca od 16 do 21 sat u dvorani ‘Pauk’ Studentskog doma Stjepan Radić – kažu.

Projekt nudi jedinstvenu priliku za sudionike da iz prve ruke steknu uvid u perspektivu osoba s invaliditetom, razviju svijest o važnosti inkluzije i osjete kako društvo može postati pristupačnije i pravednije za sve njegove članove.

Nastavi čitati

in MREŽA

Vukovarski leptirići dobili novi prostor na korištenje

Objavljeno

/

Fotografija prikazuje grupu djece koja stoje iza velikog okvira s ilustracijama cvijeća, leptira, sunca i srca. Na okviru je natpis "Budi moja krila!". Djeca mašu rukama prema kameri. U prvom planu, ispred djece, nalazi se crni pas s prslukom. U pozadini se vidi zgrada s prozorima i žutim zidom.
Foto: Vukovarski leptirići

Novi prostor omogućit će proširenje aktivnosti i uvođenje novih socijalnih usluga, što će značajno poboljšati kvalitetu života osoba s invaliditetom i njihovih obitelji

Udruga roditelja djece s teškoćama u razvoju ‘Vukovarski leptirići’ dobila je novi prostor na adresi bivše Ekonomske škole u Vukovaru, Stjepana Filipovića 6, od Grada Vukovara.

Novi prostor omogućit će proširenje aktivnosti i uvođenje novih socijalnih usluga, što će značajno poboljšati kvalitetu života osoba s invaliditetom i njihovih obitelji.

Predstavljanje prostora i planova popratili su gradonačelnik Ivan Penava te brojni volonteri. Predsjednica udruge, Viktorija Matin, naglasila je da će se u novom prostoru provoditi radionice za mlade s invaliditetom, organizirati cjelodnevni boravak, zapošljavati osobe s invaliditetom i uvoditi uslugu ‘Odmor od skrbi’ za roditelje.

Udruga trenutno broji 280 djece s teškoćama u razvoju. Matin se prisjetila početaka suradnje s gradonačelnikom Penavom te zahvalila na dugogodišnjoj podršci. Kazala je također kako borba za djecu i njihovo bolje sutra ne pita za umor pa je jednostavno zasukala rukave s prijateljima i krenuli su napraviti nešto dobro za djecu.

Penava je izrazio ponos na napredak udruge, koja sada zapošljava 20 osoba i pruža ključnu podršku zajednici, dok je volonter Domagoj Bilić istaknuo zadovoljstvo doprinosom kroz uređenje prostorija. Iz udruge su pozvali na sudjelovanje u donacijskoj kampanji kako bi prostor što prije bio u potpunosti prilagođen korisnicima.

Donirati se može putem platforme Čini pravi stvar, na novom kreiranom izazovu ovdje.

Novi prostor postat će sigurno utočište u kojemu će se pružati podrška, graditi nova prijateljstva i jačati međusobno povjerenje u zajednici, što će za mnoge obitelji biti ne samo pomoć već i novi početak kako bi pronašli snagu za suočavanje s izazovima svakodnevnog života.

Nastavi čitati

U trendu