Cilj predavanja bio je ne samo objasniti teorijske aspekte, nego i ponuditi praktične savjete koji mogu pomoći osobama s invaliditetom da lakše ostvare svoja prava

Udruga Centar za inkluziju i prava ranjivih skupina (CIPRS) održala je 11. studenog 2025. godine treće predavanje u okviru ciklusa radionica ‘Prava osoba s invaliditetom’, pod nazivom ‘Pravo na žalbu’.

Predavanje je održano online, a vodila ga je Iva Atlija, pravnica i stručnjakinja za područje socijalnih prava. Tema radionice bila je žalba kao pravni lijek protiv rješenja u postupku, s posebnim naglaskom na rješenja kojima se odlučuje o pravu na inkluzivni dodatak – pravu o kojem se ne prestaje govoriti već jako dugo.

Atlija je kroz predavanje sudionicima približila strukturu žalbe, njezine obvezne dijelove te pružila konkretne upute za pravilno sastavljanje žalbi. Kako je istaknula, cilj predavanja bio je ne samo objasniti teorijske aspekte, nego i ponuditi praktične savjete koji mogu pomoći osobama da lakše ostvare svoja prava.

– Pričat ćemo malo općenito o pravnim lijekovima – kada i kome se žalba može podnijeti, u kojem roku i kako se izjavljuje žalba, koji su žalbeni razlozi i kako izgleda struktura žalbe. Pokazat ćemo i kako napisati jednu žalbu, što s pristojbom i koji je postupak po žalbi. To je sve procesni dio koji bih vam htjela približiti, jer smo u našem radu vidjeli da mnogi koji imaju osnove za žalbu često ne znaju kako je pravilno strukturirati ili da moraju poštivati određene rokove. Pa čisto da vam tu malo skrenemo pažnju – objasnila je Atlija.

U drugom dijelu predavanja, sudionici su imali priliku čuti više o žalbama na rješenja o inkluzivnom dodatku – situacijama u kojima osobe imaju pravo na žalbu, ali i primjerima iz prakse kada su takvi zahtjevi odbijeni. Atlija je pojasnila da je razumijevanje postupka i pravnih rokova ključno kako bi se iskoristila sva raspoloživa sredstva zaštite prava.

– Vjerujem da je mnogima od vas već poznato da je pravni lijek sredstvo kojim više tijelo preispituje odluku koju je donijelo niže tijelo – i na tome počiva cijeli pravni sustav – zaključila je Atlija.

Udruga Centar za inkluziju i prava ranjivih skupina (CIPRS) kroz svoj rad kontinuirano pruža besplatnu pravnu pomoć ranjivim skupinama, s posebnim naglaskom na osobe s invaliditetom. Cilj ovakvih edukacija je osnaživanje pojedinaca kroz znanje o pravima koja im pripadaju i načinima kako ih učinkovito ostvariti.

U elegantnom ambijentu ‘SquareOne Experience Bar & Restaurant’ u Zagrebu, na Trgu žrtava fašizma, u utorak navečer, 4. studenoga 2025., održana je humanitarna večer – revija ‘Žena ženi nije vuk’, u organizaciji modne agencije Fashion Diva

Riječ je o događaju koji već tradicionalno okuplja snažne, uspješne i empatične žene s jasnim ciljem – pružiti podršku i pomoć onima kojima je to najpotrebnije, vjerovati u dobro i samim time činiti razliku u odnosu na ravnodušnost i neempatiju.

Ovogodišnja humanitarna modna revija ponijela je snažnu poruku ‘Žena za ženu – Protiv nasilja nad ljepšim spolom’, podsjećajući sve prisutne na važnost zajedništva, empatije i ženske solidarnosti, pogotovo prema ženama koje su ikada u životu bile povrijeđene, zanemarene, zlostavljane.

Naime, organizatorica Matea Jakopina već godinama uspješno stvara platformu koja povezuje svijet mode, ljepote i humanosti, nudeći priliku za druženje poslovnih žena, poduzetnica i umjetnica, pokazujući na taj način da žene mogu biti oslonac, podrška, inspiracija i razumijevanje jedna drugoj, i to ne samo kada je dobro, već i kada je najteže.

Kao i prethodnih godina, revija je imala snažan humanitarni karakter – prikupljale su se donacije za Udrugu ‘Krila anđela’, koja pomaže odraslim osobama s teškoćama u razvoju, djeluje od 2013. godine i broji pedesetak članova.

Svaka tombola je bila dobitna, a nagradne su bile uistinu vrijedne. Sponzori su Miro Kasumović – OPG Hrvatska, Kroata, Alca, Vina Galić, zlatarne Križek, Dodić i Prahir, tvrtka Mihovil Iva d.o.o., kozmetički salon OzonM, Mega Sun Solarij The Best – Vrbani, Miss FIT Studio – Laser Zagreb.

– Nažalost, poput mnogih udruga, i mi nemamo financijsku podršku državnih institucija, već se uzdamo isključivo u članarine naših roditelja i skrbnika. U ime svih naših članova, njihove djece i obitelji, od srca zahvaljujem organizatorima ovog humanitarnog događaja koji nas uvijek iznova podržavaju, kao i svima Vama, dragim ljudima, koji ste s nama. Vaša prisutnost, toplina i svaka pa i najmanja donacija za nas znače neizmjerno mnogo – rekla je Anđelina Rizman, predsjednica Udruge ‘Krila anđela’.

Svojim talentima publiku su oduševili brojni izvođači. Tako je vokalna umjetnica i arhitektica Breza Paić svojim prekrasnim pjevanjem oduševila sve prisutne. Pjesnikinja Ljiljana Lipovac, nagrađena kao Najbolja baka Hrvatske 2025., dobitnica Zlatne plakete i Zlatnog pera, autorica dviju zbirki poezije te prozne knjige, pročitala je pred svima stihove svoje objavljene pjesme. Inače, sudjelovala je na brojnim međunarodnim festivalima, a kao organizatorica i voditeljica mnogih književno-glazbenih tribina posebno se istaknula projektom ‘Stop nasilju nad ženama’, za koji je 2022. godine bila nominirana za nagradu ‘Žena Hrvatske’ ispred Mreže hrvatskih žena. Voditeljica Plesnog studija i skupine Shireen, plesačica i koreografkinja Irena Sertić organizatorica je međunarodnog festivala ‘Oriental Fusion Stars Zagreb’, jedinog takvog u Hrvatskoj i regiji, koji će se po osmi puta održati 15. studenog 2025. u Kulturnom centru Travno, a oduševila je također sve prisutne plesnim nastupom.

Večer su svojim iznimnim modnim izričajem obogatile hrvatske i svjetske manekenke, predstavljajući jedinstvenu modnu kolekciju TaYa by Tajana Balaž Jurišić, Modni brend TaYa, kao sponzora revije.

Naposljetku, što reći nego da je revija bila ne samo modna, već gesta srca, zahvaljujući volji, trudu i dobroti svih sudionica(ka), bez osobne koristi.

Kao što su organizatorice naglasile, najljepši dar u životu je imati oko sebe žene koje razumiju, podržavaju i iskreno vole.

– Jer danas, pravo bogatstvo nije u stvarima – nego u prijateljstvu.

Razgovarali smo s voditeljicom odjela posudbe u knjižnici koja je postala jednom od najdugovječnijih institucija hrvatske kulture

Poslušaj članak

Gospođo Lešaja, Hrvatska knjižnica za slijepe (HKZASL) ove godine proslavlja 60. obljetnicu postojanja. Koliko je i na koji način HKZASL u svojoj bogatoj povijesti utjecao na opismenjavanje slijepih i slabovidnih osoba?

– Svaka knjižnica svojom djelatnošću doprinosi indirektno i direktno opismenjivanju zajednice kojoj služi pa tako i HKZASL. U slučaju narodnih knjižnica radi se o lokalnim zajednicama, a u slučaju HKZASL o osobama s teškoćama čitanja standardnog tiska koje čine jednu vrlo raznoliku i široko rasprostranjenu zajednicu korisnika.

Ono što ovu knjižnicu čini posebnom je to što knjige koje su apriori nedostupne osobama s teškoćama čitanja standardnog tiska pripremamo tako da postanu pristupačne slijepim i slabovidnim osobama, zatim osobama s fizičkim oštećenjima koja im onemogućavaju konvencionalno čitanje te učenicima s disleksijom. HKZASL je kroz svoju povijest brinula o čitateljskim navikama, odnosno stvaranjem svojeg fonda i korisničkih usluga stvarala je i čitatelje dok su oni istodobno stvarali i jačali knjižnicu. Želja za čitanjem i dostupnošću pristupačnih knjiga idu ruku pod ruku i međusobno se jačaju. Prilikom stvaranja pristupačnih formata i prilikom njihovog distribuiranja korisnicima, HKZASL djeluje u skladu s nacionalnim zakonima i propisima s područja knjižničarstva i autorskog prava, a prati i trendove na međunarodnoj razini.

U idealnom svijetu bi sve knjige bile rođene pristupačne i svaki bi čitatelj mogao odmah posuditi knjigu u obliku koji zadovoljava njegove potrebe. To je utopija, ali dopuštam si ponekad sanjati o njoj.

Nedavno ste pokrenuli i projekt od velikog značaja za hrvatsku kulturu općenito, naime digitalizaciju nota hrvatske glazbene baštine na brajici. Jeste li zadovoljni rezultatima koje je ovaj projekt polučio?

– Mislim da ste nedavno, u sklopu koncerta Perice Mihaljevića, i pisali nešto o tome. Da, HKZASL u svom fondu ima i note pisane brajicom, nastale u raznim knjižnicama diljem svijeta ali i ovdje uz pomoć revnih entuzijasta, muzičara i profesora glazbe poput Valentina Novačića, Josipa Hrvoja, a sada i Perice Mihaljevića. Do nota stranih kompozitora na brajici je lako doći pomoću međunarodnih platformi za razmjenu knjiga u pristupačnih formata. Ali note hrvatskih kompozitora na brajici moramo pripremati mi u Hrvatskoj. Digitalizacija i pohrana tako pripremljenih notnih zapisa bitne su za sadašnje ali i za buduće naraštaje slijepih muzičara.

Zadovoljni smo onim što je do sada napravljeno, bilo je puno prepreka i nekoliko stručnjaka je moralo biti uključeno u proces ali vjerujemo kako će nastavak tog projekta ipak biti lakši. Znate, dobro je proći sve te pokušaje i pogreške, sada nam je postupak jasniji i spremni smo za buduće notne pustolovine.  

Povodom obilježavanja 60. godišnjice djelovanja, HKZASL je ugostila brojne književnike i glazbenike, organizirala okrugle stolove i kvizove…

– Iako je ova godina specijalna i obljetnička te smo imali i brojne dodatne programe, HKZASL uvijek nastoji svojim korisnicima ponuditi dodatne sadržaje. Već sigurno 20 godina organiziraju se ovdje događanja, brojne manifestacije, predavanja, natjecanja, koncerti, izložbe, druženja. Nastojimo održati postojeću publiku i privući novu. Naša su događanja otvorena svima. Zaista, svatko zainteresiran može doći k nama.

U prostoru knjižnice je uvijek aktualna neka izložba, književne tribine koje moderira Andrija Škare održavaju se jednom mjesečno, imamo sastanke čitateljskih klubova s gostovanjima književnika ali i jednomjesečne sastanke čitateljskog kluba ‘Zvučko’. U posjet nam dolaze škole ili mi odlazimo k njima, imamo programe u Noći knjige, u Mjesecu hrvatske knjige, jednom godišnje organiziramo Kviz znanja i Državno natjecanje u brzom i izražajnom čitanju brajice, studenti Muzičke akademije uvijek u prosincu održavaju koncert… Uskoro sudjelujemo u programu Interlibera. Održat ćemo radionicu ‘Čitajmo različito’ u sklopu dječjeg programa, a ravnateljica Karolina Zlatar Radigović će s drugim stručnjacima sudjelovati i u panel raspravi ‘Kad pisanje i čitanje djeci i mladima nije lako – podrška koja mijenja živote’. Imamo jako puno planova tako da je najbolje redovito pratiti našu Facebook i mrežnu stranicu i prijaviti se na naš e-bilten Redak. Za korisnike i znatiželjnike koji ne mogu fizički doći uvijek nudimo poveznicu za uključivanje putem Zooma. Snimke događanja se šalju pretplatnicima naših časopisa, a može ih se poslušati i na našem YouTube kanalu.

Kako ocjenjujete interes vaših korisnika za čitanjem knjiga i stjecanjem novih znanja? Je li čitanje knjiga, u ovoj digitalnoj močvari u kojoj živimo, danas postalo nekako zastarjelo i suvišno?

– Naši korisnici obožavaju čitati i mnogi od njih bi vam odgovorili kako im čitanje predstavlja puno više od puke zabave ili razbibrige, što također nije loše. Prosječni korisnik HKZASL-a posudi oko 40 naslova godišnje. Korisnik i knjižničar uče jedan od drugog, jedan drugom otključava svijet. Ne mogu uopće pokušati nabrojati koliko sam djela i autora upoznala zato što su me korisnici na njih nagovorili, a nadam se da je bilo i obrnuto.

Ali da se vratim na Vaše pitanje. Ne bih se složila s Vama oko termina ‘digitalna močvara’. Digitalno doba je otvorilo brojne mogućnosti osobama s teškoćama čitanja standardnog tiska. Protok znanja i informacija je sada fleksibilniji, a načini čitanja su vrlo raznoliki.

Asistivna tehnologija je slijepim i slabovidnim osobama, rekla bih, donijela informacijsku ravnopravnost kao nikada prije u povijesti. Ona svakako nije još potpuna, ali mi se čini da sve brže ide u tom smjeru. Ono čemu nas je pak digitalno doba kolektivno izložilo je brzina protoka informacija i njihova količina. Lako postajemo recipijenti informacija, neselektivni i nestrpljivi, a selektivnost i strpljivost su dvije vrline koje nam trebaju za čitanje knjiga. Čitanje je radnja koja se odvija u realnom vremenu. Proces čitanja je sličan tjelovježbi, što više čitaš, čitateljski mišić postaje snažniji i izdržljiviji.

I za kraj, što vaša knjižnica može ponuditi i ostalim osobama s invaliditetom, ne samo slijepim i slabovidnim korisnicima?

– Osobe s fizičkim invaliditetom koji im onemogućava rukovanje knjigom i praćenje teksta na standardnom tisku, mogu postati naši članovi i posuđivati zvučne knjige i knjige u EPUB formatu. Sve informacije o učlanjenju mogu pronaći na našoj stranici i kontaktirati nas. Također, svatko tko ima disleksiju ili neku drugu dijagnosticiranu teškoću u čitanju može nam se obratiti. Suradnju ostvarujemo i sa školama, drugim knjižnicama i domovima umirovljenika. Gdje postoji realna i opravdana potreba za knjigom u pristupačnim formatima, mi možemo pomoći.