Connect with us

Znanost

Poznati lijek za spavanje izaziva srčano zatajenje?

Objavljeno

/

Foto: arhiva

Ovaj dodatak prehrani oponaša hormon koji mozak proizvodi dok spavamo kako bi regulirao čovjekov bioritam

U današnje vrijeme sve više ljudi ima problema sa spavanjem. Krivac za to često zna biti prikriveni stres, ali i neki uobičajeni razlozi kao što je korištenje mobitela prije spavanja. Kako bi se opustili i lakše zaspali, ljudi često posežu i za dodacima prehrani kao što je melatonin kako bi si na taj način pomogli da lakše utonu u san.  

Melatonin može biti opasan za zdravlje, točnije, njegovo korištenje u periodu duljem od godine dana može prouzročiti teške srčane probleme kod konzumenata, dokazuje istraživanje.

Kako piše ScienceAlert, provedena studija pokazala je da su ljudi koji su dobivali melatonin na recept više od godinu dana imali čak 89% više šanse od zatajenja srca u roku petogodišnjeg praćenja, ali i dva puta veći rizik od smrti od bilo kojeg uzroka, u odnosu na ljude kojima za spavanje nije propisivan spomenuti dodatak prehrani.

U SAD-u se ovaj lijek smatra sigurnim i preporučuje se njegova kratkotrajna upotreba do dva mjeseca, dok posljedice dugotrajne upotrebe ovog lijeka još uvijek nisu poznate.

Podaci ovog istraživanja prikazani su na sastanku Američkog udruženja za srce.

– Dodaci melatonina možda nisu tako bezazleni kao što se obično pretpostavlja. Ako se naša studija potvrdi, to bi moglo utjecati na način kako liječnici savjetuju pacijente o pomagalima za spavanje – ističe medicinski istraživač Ekenedilichukwu Nnadi iz New Yorka.

Ovaj dodatak prehrani oponaša hormon koji mozak proizvodi dok spavamo kako bi regulirao čovjekov bioritam. Uzimanje ove zamjene na kraju dana može pomoći nekim ljudima da zaspu i ostanu u snu.

S obzirom na to da je dostupan bez recepta, ljudi u SAD-u ovaj hormon kroz tablete uzimaju bez ikakve kontrole, ne mareći za to kako će im isti djelovati na hormone.

Ovim zabrinjavajućim nalazima treba pristupiti s oprezom jer studija ima značajno metodološko ograničenje. Naime, istraživači su pratili samo recepte za melatonin. To znači da je kontrolna skupina – oni koji navodno nisu uzimali melatonin – mogla uključivati osobe koje su ga kupovale bez recepta, što je moglo utjecati na rezultate.

Predsjednik Španjolske federacije društava za medicinu spavanja Carlos Egea, iako nije bio uključen u spomenutu studiju, ističe kako se povezanost mora shvatiti ozbiljno.

– Ovi nalazi dovode u pitanje percepciju melatonina kao benigne kronične terapije i samo naglašavaju potrebu za prospektivnim ispitivanjem s kontrolnom skupinom kako bi se razjasnio njegov sigurnosni profil – ističe Egea.

Iako se ovaj proizvod bazira na prirodnom hormonu, on i dalje nosi svojevrsne rizike kao što su mogući poremećaj hormona u tijelu, srčani zastoj zbog neurednog spavanja ili izazivanje ovisnosti kod mladih ljudi koji olako shvaćaju korištenje ovog dodatka prehrani.

Znanost

CEREBRALNA PARALIZA Ranija dijagnostika i brža intervencija

Objavljeno

/

Napisao/la:

Osoba pruža podršku osobi u invalidskim kolicima držeći je za ruku.
Foto: Pexels

Rehabilitacija i rana intervencija kod cerebralne paralize ključni su postupci za optimizaciju motoričkih, kognitivnih i funkcionalnih sposobnosti te poboljšanje kvalitete života

Poslušaj članak

Postavljanje dijagnoze cerebralne paralize često može biti kompliciran proces jer postoji više čimbenika koji mogu utjecati na razvoj ovog stanja.

No prema istraživanju objavljenom u časopisu Pediatrics: Open Science djeca s cerebralnom paralizom na dijagnozu više ne bi trebala čekati duže od 4. godine života, što donedavno nije bio slučaj, a ranija dijagnostika otvara prostor za bržu intervenciju i učinkovitiju rehabilitaciju mališana rođenih s ovim stanjem.

Istraživači iz američke Mreže za praćenje autizma i razvojnih teškoća prevalenciju cerebralne paralize ispitivali su na uzorku od 215 tisuća djece, što je uistinu respektabilna brojka za tako opsežnu studiju.

Otprilike polovica ispitivane djece imala je 8 godina tijekom istraživanja. Druga polovica imala je 4 godine, dakle prvi put u povijesti istraživanja cerebralne paralize stručnjaci su pratili prevalenciju za mlađu dobnu skupinu. Sveukupno, studija je otkrila da je 2,4 djece na 1000 imalo cerebralnu paralizu u dobi od 8 godina, pri čemu je spastična paraliza najčešći podtip. Gotovo 60 posto djece moglo je samostalno hodati.

Istodobno, četverogodišnjaci su imali sličnu prevalenciju od 2,2 na 1000, s većom vjerojatnošću da će dječaci imati dijagnozu cerebralne paralize od djevojčica u toj dobi

– Razumijevanje da se cerebralna paraliza dokumentira u različitim skupinama daje nam nove ciljeve za edukaciju i informiranje o riziku, ne samo za pružatelje usluga već i za rane intervencioniste, edukatore i, što je najvažnije, za njihove obitelji – rekao je Zachary Warren, glavni autor studije.

Tek da podsjetimo, rehabilitacija i rana intervencija kod cerebralne paralize ključni su postupci za optimizaciju motoričkih, kognitivnih i funkcionalnih sposobnosti te poboljšanje kvalitete života. Budući da je cerebralna paraliza trajno stanje uzrokovano oštećenjem mozga u razvoju, terapija nije usmjerena na izlječenje, već na maksimalno razvijanje djetetovih potencijala i postizanje što veće samostalnosti.

Nastavite čitati

Znanost

STUDIJA Previše proteina ne koristi osobama koje se malo kreću

Objavljeno

/

Napisao/la:

Ruke starije osobe koja iz staklenke sipa kikiriki u dlan.
Foto: Towfiqu Barbhuiya/Pexels
Novinar: Darko Vlahović

Novo istraživanje objavljeno u časopisu Cell Press Blue pokazalo je da veći unos proteina nije uvijek bolji: za mnoge odrasle osobe koje nisu osobito tjelesno aktivne manji unos proteina mogao bi pridonijeti zdravijem starenju, pa čak i duljem životu

Poslušaj članak

Nakon analize više od 350 studija provedenih na ljudima, miševima i drugim organizmima, znanstvenici su utvrdili da smanjenje unosa proteina može poboljšati metabolizam, promijeniti način na koji stanice reagiraju na hranjive tvari, smanjiti oštećenja stanica i poboljšati njihovo funkcioniranje.

Međutim, koristi ovise o dobi, zdravstvenom stanju i razini tjelesne aktivnosti pojedinca.

– Potpuno je jasno da proteini imaju pozitivan učinak na rast mišića i odgovor organizma na tjelovježbu kod tjelesno aktivnih osoba – rekao je jedan od autora studije Dudley Lamming sa Sveučilišta Wisconsin-Madison.

– No budući da većina ljudi živi relativno sjedilačkim načinom života, mnogi vjerojatno unose više proteina nego što im je zapravo potrebno, što vjerojatno ima negativne posljedice za zdravlje.

Nekoliko novijih istraživanja provedenih na ljudima pokazalo je da manji unos proteina može pomoći u smanjenju tjelesne težine i udjela masnog tkiva te istodobno poboljšati razinu šećera u krvi.

Metaistraživanje je također pokazalo da prekomjeran unos metionina, izoleucina i valina, aminokiselina od kojih su građeni proteini, može povećati rizik od pretilosti, upala i drugih bolesti povezanih sa starenjem.

Istodobno, druga istraživanja upućuju na to da veći unos proteina, osobito u kombinaciji s redovitom tjelovježbom, može pomoći starijim osobama u smanjenju tjelesne težine i gubitka mišićne mase povezanog sa starenjem.

Nastavite čitati

Znanost

ČUDESNI IMPLANTAT Slijepim osobama vraćen vid?

Objavljeno

/

Napisao/la:

Osoba sa sunčanim naočalama hoda uz žuti zid koristeći bijeli štap za orijentaciju i kretanje. Jednom rukom lagano dodiruje zid, dok se na njemu ističe sjena njezina tijela i štapa na jakom sunčevom svjetlu.
Foto: Pexels

Implantat pretvara svjetlost u električne signale, obnavljajući tako komunikaciju između oka i mozga

Poslušaj članak

Sitni bežični implantat izazvao je oduševljenje kod slijepih osoba koje su vid izgubile zbog uznapredovale senilne makularne degeneracije (AMD).

U velikom međunarodnom kliničkom ispitivanju, više od 80 posto sudionika ostvarilo je značajno poboljšanje centralnog vida, a mnogi su nakon godina pogoršanja bolesti zahvaljujući implantatu ponovno mogli čitati slova, pa čak i riječi.

Implantat veličine 2×2 mm zamjenjuje oštećene stanice osjetljive na svjetlost u mrežnici, koji pretvara svjetlost u električne signale, obnavljajući tako komunikaciju između oka i mozga.

Kamera ugrađena u specijalizirane naočale snima slike i šalje ih implantatu pomoću nevidljive svjetlosti bliskog infracrvenog zračenja. Implant zatim pretvara tu svjetlost u električne impulse, pomažući u obnavljanju prijenosa vizualnih informacija u mozak. Korisnici mogu prilagoditi postavke zumiranja i kontrasta kako bi poboljšali jasnoću vida.

Napredna atrofična AMD najčešći je uzrok trajne sljepoće kod starijih osoba i pogađa više od pet milijuna ljudi diljem svijeta. Kako AMD napreduje, središnje vidno polje postaje zamućeno jer su stanice mrežnice koje osjećaju svjetlost trajno oštećene.

U zdravom oku, ovi fotoreceptori hvataju svjetlost i pretvaraju je u električne signale. Ti signali putuju kroz živčane stanice u stražnjem dijelu oka, a zatim kroz vidni živac do mozga, gdje se formiraju slike.

Ovaj je implantat ono tehnološko čudo za koje smo do jučer vjerovali da je moguće samo u znanstveno-fantastičnim romanima. No to je čudo danas postalo stvarnost. 

Nakon ovih rezultata, proizvođač uređaja, Science Corporation, podnio je zahtjeve za odobrenje kliničke upotrebe u Europi i Sjedinjenim Državama.

Nastavite čitati

Tko su Purger i Purgerica?

Purger i Purgerica

U trendu