Aktivnosti su još jednom pokazale koliko ovakvi susreti imaju važnu ulogu u razvoju dječjeg samopouzdanja, znatiželje i povezanosti s vlastitim krajem
Poslušaj članak
Udruga ANA – Udruga za pomoć djeci i obiteljima i proteklog je tjedna nastavila s nizom aktivnosti usmjerenih na razvoj djece, njihovo obrazovanje, kreativnost i osjećaj pripadnosti zajednici. Kroz radionice i individualnu podršku u učenju u Oklaju, Splitu i Novalji djeca su dobila prostor za istraživanje, učenje i izražavanje, ali i ono najvažnije – osjećaj da su podržana i prihvaćena.
Aktivnosti su još jednom pokazale koliko ovakvi susreti imaju važnu ulogu u razvoju dječjeg samopouzdanja, znatiželje i povezanosti s vlastitim krajem.
U Oklaju djeca kroz kreativnost upoznala prominsku kapu
U subotu, 7. ožujka 2026., u Domu kulture u Oklaju održana je dječja radionica posvećena prominskoj kapi, jednom od najprepoznatljivijih simbola tradicije i identiteta kraja pod planinom Promina.
Radionicu je vodila Anđela Paklar koja je djeci kroz priču, razgovor i kreativni rad približila značenje prominske kape i njezinu ulogu u tradiciji ovog kraja. Djeca su na početku imala priliku vidjeti i opipati pravu prominsku kapu te saznati kako je nekada bila dio narodne nošnje, a danas predstavlja snažan simbol lokalnog identiteta.
Nakon uvodnog dijela uslijedio je kreativni rad. Djeca su kroz crtanje prikazivala prominsku kapu, planinu Prominu, svoje selo i ono što za njih predstavlja njihov zavičaj. Na velikom stolu nastajali su crteži puni boja, mašte i ponosa prema kraju iz kojeg dolaze.
Voditeljica radionice Anđela Paklar istaknula je kako su djeca s velikim zanimanjem pratila priču o tradiciji te kroz likovni rad pokazala koliko im znači upoznati vlastite korijene.
Predsjednica udruge Ana Duga naglasila je važnost ovakvih susreta.
– Radionice poput ove pokazuju koliko je važno djeci približiti vlastitu tradiciju na način koji je njima zanimljiv i razumljiv. Kada dijete kroz priču, razgovor i kreativni rad upozna simbol svoga kraja, tada počinje razvijati osjećaj pripadnosti i ponosa prema zajednici u kojoj odrasta – kazala je Duga.
Posebno je zahvalila i Općini Promina na podršci programu radionica za djecu, ističući kako upravo takva podrška omogućuje da se tradicija prenosi na nove generacije.
U Splitu djeca kroz priču o Saloni upoznala antičku povijest
Nekoliko dana ranije, u srijedu 4. ožujka, u prostoru Gradskog kotara Gripe u Splitu održana je radionica za djecu na temu ‘Tajne staroga grada Salone’.
Radionicu je vodila Rina Ivas, koja je djecu kroz zanimljivu priču povela gotovo dvije tisuće godina unatrag, u vrijeme kada je Salona bila jedan od najvećih gradova rimske provincije Dalmacije. Djeca su kroz pripovijedanje saznala kako su izgledale kamene ulice, kuće s dvorištima, tržnice i svakodnevni život u antičkom gradu.
Posebno zanimljiv dio radionice bio je kreativni rad u kojem su mali sudionici crtali vlastitu verziju Salone – gradske zidine, kule, kuće, tržnice i život kakav su zamislili slušajući priču.
– Djeca najlakše uče kroz priču i stvaranje. Kada kroz maštu pokušaju zamisliti kako je izgledao život prije dvije tisuće godina, povijest prestaje biti samo podatak iz knjige i postaje živo iskustvo – istaknula je predsjednica udruge Ana Duga.
Ovakve radionice djeci omogućuju da kroz kreativnost upoznaju kulturnu baštinu i razvijaju interes za povijest prostora u kojem žive.
Nova lokacija programa ‘Dajmo im šansu’ u Novalji
U Novalji je protekli tjedan obilježilo preseljenje programa ‘Dajmo im šansu’ u prostor Osnovne škole A. G. Matoša. Nova lokacija posebno je razveselila učenike jer je škola, uz redovnu nastavu, postala i mjesto dodatnog rada, podrške i ohrabrenja.
Aktivnosti je vodila profesorica Antea Lončarić, a poseban naglasak ovog tjedna bio je na matematici. Učenici trećih, petih i sedmih razreda rješavali su zadatke, ponavljali gradivo i pripremali se za nadolazeće provjere znanja.
– Prvi tjedan na novoj lokaciji posebno je obradovao sve učenike. Škola je postala mjesto gdje se rado okupljamo i nastavljamo s podrškom u učenju u popodnevnim satima. Posebno smo se posvetili matematici kako nas ispiti ne bi iznenadili – istaknula je Antea Lončarić.
Na kraju tjedna učenici su nagrađeni i opuštenijom aktivnošću – radionicom društvenih igara koja je dodatno potaknula druženje i zajedništvo.
Predsjednica udruge Ana Duga naglasila je koliko je važna podrška lokalne zajednice.
– Održavanje i razvoj ovakvih aktivnosti u Novalji potvrđuju i mudrost Grada Novalje i gradonačelnika Ivana Dabe koji su prepoznali vrijednost našeg rada i podržali program. Ulaganjem u djecu ulaže se u budućnost cijele zajednice – kazala je.
Split i individualna podrška djeci u učenju
Važan dio aktivnosti održan je i u Splitu gdje je 5. ožujka organizirana individualna podrška djeci u učenju u sklopu programa ‘Dajmo im šansu’.
Rad s djecom vodila je Rina Ivas, a susret je protekao u opuštenoj i poticajnoj atmosferi. Djeca su donosila svoje udžbenike, bilježnice i zadatke, a kroz razgovor i dodatna pojašnjenja gradivo je postajalo jasnije i razumljivije.
Ovakav individualni pristup omogućuje djeci da uče vlastitim tempom, slobodno postavljaju pitanja i razvijaju sigurnost u vlastite sposobnosti.
– Djeca često ne trebaju samo objašnjenje gradiva nego i ohrabrenje da vjeruju u sebe. Kada im damo prostor u kojem mogu pitati, pogriješiti i ponovno pokušati, tada se događa pravi napredak – naglasila je Ana Duga.
Radionica o prominskoj kapi u Oklaju, priča o antičkoj Saloni u Splitu, dodatna podrška učenicima u Novalji i individualni rad s djecom – sve ove aktivnosti povezuje ista ideja: ulaganje u dijete kao cjelovitu osobu.
Blanka Stančić Puhak likovni je terapeut i voditeljica jedinstvene inkluzivne galerije u ovom dijelu Europe, magistrica umjetnosti koja već gotovo dva desetljeća svoje znanje i stručnost prenosi umjetnicima s invaliditetom
Poslušaj članak
Gospođo Stančić Puhak, Centar za rehabilitaciju Zagreb (CRZ), ustanova koja skrbi za osobe s intelektualnim teškoćama, prije nekoliko je godina otvorio inkluzivnu umjetničku galeriju Art&CeRZe. Riječ je o jedinstvenoj galeriji u ovom dijelu Europe, pa bi bilo zgodno saznati koja je zapravo njezina uloga?
– Inkluzivna umjetnička galerija Art&CeRZe djeluje u sklopu CRZ-a i osnovana je 2017., na moju inicijativu uz veliku podršku tadašnje ravnateljice Ružice Stipčić, te nastavljamo s radom i uz veliku podršku sadašnje ravnateljice Teodore Not. U direktnom radu kao likovni terapeut i s obzirom na moju umjetničku naobrazbu uvidjela sam koje velike potencijale imaju osobe s intelektualnim teškoćama te da pojedinci imaju talent koji uz adekvatnu podršku metoda rada mogu sebe realizirati na profesionalnoj razini. Jedinstveni smo po konceptu rada i možemo se pohvaliti da su naši umjetnici bili prvi koji su izlagali na slikarskim bijenalima u organizaciji HDLU-a, ravnopravno s profesionalnim umjetnicima. To je prvi takav primjer u Hrvatskoj i šire.
Kako educirate osobe s intelektualnim teškoćama koje će se kasnije prepoznati u umjetničkom stvaralaštvu?
– Usmjeravam ih na način da njegujem njihovu autentičnost u likovnom izrazu jer su po tome posebni i specifični, edukacija je osmišljena tako da se ne intervenira u njihov rad, već da se omogući razvijanje samog likovnog idejnog rješenja umjetnika.
Edukacija je zastupljena kroz upoznavanje raznih likovnih tehnika i različitih pristupa, zato volim pozvati kolege iz raznih polja umjetnosti da prezentiraju, kroz likovne radionice, svoj način rada. Jer moramo znati da su to osobe bez formalnog likovnog obrazovanja.
U galeriji Art&CeRZe zajedno izlažu umjetnici s akademskim obrazovanjem i umjetnici s invaliditetom. Kako u stvarnosti izgleda ta inkluzija i sinergija?
– Suradnje su svaki put puni pogodak, kako za profesionalne umjetnike, tako i za naše umjetnike. Profesionalci svaki put ostanu zatečeni na njihovu imaginaciju te likovna rješenja koja naprave, a i na njihovu energiju. Inkluzija je kod nas na prvom mjestu, zato imamo jako puno suradnji i realiziranih umjetničkih projekata na obostrano zadovoljstvo.
Koje su ključne prepreke za (pro)aktivnije uključivanje umjetnika s invaliditetom u kulturni život Lijepe Naše?
– Financije i nedovoljno medijskog prostora. S obzirom da radim na tome već 18 godina, ima dosta stavki. Mi smo sad u krasnoj galeriji od 100m2 u kneza Mislava, a prije toga smo bili u malom prostoru kod Kvatrića od 40m2. Čim smo izašli iz institucijskog oblika, njihov rad je počeo biti više prepoznatljiv jer je prezentiran na profesionalnoj razini u adekvatnom galerijskom prostoru. Imamo likovne kritičare i otvorenja, kataloge koji prate izložbu. I naravno naše umjetnike koji su veliki radnici i stvarno veliki talenti. Uglavnom puno je bolje nego što je bilo kad sam započinjala. Danas, imamo suradnje sa vodećim kulturnim institucijama te djelujemo vrlo aktivno i sve više nam se ljudi obraća za suradnju.
Jedna ste od organizatorica Europskog festivala inkluzivne umjetnosti. Jeste li zadovoljni rezultatima koje je polučio ovaj festival i javnosti promovirao stvaralaštvo umjetnika s invaliditetom?
– Centar za rehabilitaciju Zagreb te naša inkluzivna galerija su jedni od organizatora, idejno je to krenulo od nas, na šta smo vrlo ponosni. Ovakvi projekti povezuju za dalje što je jako bitno, jer osobno ne volim raditi projekt koji nema dugoročnost. Jako smo zadovoljni odazivom. Ali opet fali onaj medijski dio gdje bi se ljudi dodatno inforamirali o samom festivalu, iako su PR službe institucija s kojim surađujemo učinile svoje. Treba veća vidljivost, a mediji su ti koji šire vijesti, svijest i također educiraju javnost, jer je ovo problematika i tema kojoj će uvijek trebati podrška. To je naša odgovornost kao društva. Učiniti ih ravnopravnim članovima zajednice.
SOIH je uložio značajme napore da se krajnji korisnici uključe u razvoj digitalnih rješenja i tako poboljšaju učinak projekta na razvoj mobilnosti osoba s invaliditetom
Poslušaj članak
Još par dana pa završava DANOVA NEXT, projekt hvaljen kao primjer dobre prakse u razvoju inkluzivnih i pristupačnih prometnih rješenja za osobe s invaliditetom.
Perjanica ovog projekta u Hrvatskoj bio je SOIH, krovna organizacija udruga i saveza osoba s invaliditetom, koji je, među ostalim, projektu DANOVA NEXT dao međunarodnu vidljivost. Usto, SOIH je uložio značajme napore da se krajnji korisnici uključe u razvoj digitalnih rješenja i tako poboljšaju učinak projekta na razvoj mobilnosti osoba s invaliditetom.
O svemu tome detaljno su govorili Soihovci na jučerašnjem predstavljanju DANOVA NEXT priručnika za replikaciju projektnih aktivnosti.
Magdalena Guzalić, socijalna radnica i više stručna suradnica u SOIH-u, samom je projektu dala svoj obol kao komunikacijska menadžerica i, kako sama kaže, rezultati koje je projekt polučio, i više je nego ispunio očekivanja.
– Već na početku samog projekta prepoznali smo ključne probleme, a to je da ne postoji prijevoz pristupačan osobama s invaliditetom na svim lokacijama i također da ne postoje standardizirane prakse kod svih prijevoznika – kaže nam Guzalić.
– Na te izazove nastojali smo odgovoriti kroz razna projektna rješenja, tako da smo uz prilagodbu i prilagođavanje infrastrukture ujedno razvili neka digitalne rješenja, poput DANOVA NEXT aplikacije koju je koristilo više stotina putnika s invaliditetom. Naglasila bih da smo u svim fazama projekta stavili korisnike u središte samog procesa te smo apsolutno sve odluke i rješenja donosili zajednički, u dogovoru s njima, dakle ne isključivo iz perspektive stručnjaka ili prijevoznika, nego i iz perspektive samih putnika s invaliditetom – tumači Guzalić.
Zadovoljstvo rezultatima projekta izrazila je i Marica Mirić, predsjednica SOIH-a, koja posebno ističe iznimno plodnu suradnju s međunarodnim partnerima, njih sveukupno šesnaest, koji su odmah uključili u projekt i osobe oštećena vida i sluha te one putnike s motoričkim teškoćama.
Zajedničkim su snagama, kaže Mirić, stvarali projektna rješenja a potom ih prezentirali predstavnicima autobusnih kolodvora, zračnih i morskih luka, koji su pokazali spremnost na suradnju u osiguravanju pristupačnijeg prijevoza za putnike s invaliditetom.
Konzorcij AccessibleEU i irski Centar izvrsnosti za univerzalni dizajn, koji djeluje pri Nacionalnom tijelu za osobe s invaliditetom, organizirali su međunarodno događanje pod nazivom ‘Unaprjeđenje pristupačnosti u prometu’. Skup je održan u hibridnom obliku – uživo u Dublinu i online za sudionike iz drugih zemalja
Poslušaj članak
Događanje je okupilo predstavnike javnih tijela, donositelje odluka, prijevoznike, organizacije osoba s invaliditetom, stručnjake za pristupačnost, istraživače i predstavnike civilnog društva iz cijele Europske unije.
Cilj susreta bio je podizanje svijesti o važnosti pristupačnog prijevoza te jačanje suradnje među svim dionicima uključenima u planiranje i provedbu prometnih usluga.
Sudionici su istaknuli kako se prometni sustavi ubrzano mijenjaju pod utjecajem digitalizacije, razvoja novih oblika mobilnosti i sve veće primjene digitalnih alata za kupnju karata i informiranje putnika. U takvim okolnostima pristupačnost ne smije biti naknadna prilagodba, već sastavni dio planiranja i razvoja održivog i uključivog prometa.
Posebna pozornost posvećena je potrebi osiguravanja pristupačnosti u svim fazama prometnog sustava – od projektiranja infrastrukture i vozila do razvoja digitalnih usluga, organizacije prijevoza i edukacije zaposlenika.
Naglašena je i važnost aktivnog uključivanja osoba s invaliditetom u procese donošenja odluka, budući da njihova iskustva pružaju ključan uvid u prepreke s kojima se svakodnevno susreću.
Program je uključivao stručna izlaganja, panel rasprave i primjere dobre prakse iz različitih europskih zemalja. Raspravljalo se o regulatornim okvirima, prekograničnoj mobilnosti, inovacijama u prometu te standardima koji mogu doprinijeti većoj dostupnosti prijevoznih usluga za sve građane.
U sklopu panela o međunarodnim iskustvima istaknuto je da pristupačan promet podrazumijeva mnogo više od fizički dostupnih vozila i kolodvora. Jednako su važni pristupačne informacije, digitalne usluge, kvalitetna podrška putnicima i educirano osoblje koje može odgovoriti na potrebe osoba s invaliditetom.
Sudionici su zaključili kako je za stvaranje istinski pristupačnog prometnog sustava nužna kontinuirana suradnja javnih institucija, prijevoznika, stručnjaka i organizacija osoba s invaliditetom, uz sustavno planiranje pristupačnosti u svim oblicima prijevoza – željezničkom, cestovnom, zračnom, pomorskom i gradskom prometu.
Iz SvijetaPrije 5 dana
KulturaPrije 6 dana
Osobe s invaliditetomPrije 4 dana
in MREŽAPrije 5 dana
in MREŽAPrije 6 dana
In MetropolaPrije 6 dana
ZnanostPrije 6 dana
KulturaPrije 5 dana