Connect with us

in MREŽA

Udruga ANA kroz niz aktivnosti jača znanje i samopouzdanje djece

Objavljeno

/

Na fotografiji se vidi četvero ljudi koji sjede oko pravokutnog drvenog stola u prostranoj prostoriji s bijelim zidovima i pločicama na podu. Svi su zaokupljeni radom: pred njima su bilježnice, papiri, olovke i jedna torba. S lijeve strane sjedi jedna osoba sama, dok su s desne strane troje smješteni bliže jedno drugome, kao mala radna skupina. Zidovi prostorije prekriveni su brojnim uokvirenim fotografijama koje prikazuju zgrade, arhitekturu i prizore koji djeluju povijesno ili dokumentarno — moguće i prizore razaranja. U stražnjem dijelu prostorije nalazi se i veliki pano s natpisom "REFERENDUM", što sugerira da se radi o muzeju, kulturnom centru ili izložbenom prostoru s političkom ili povijesnom tematikom. Atmosfera djeluje mirno i fokusirano, kao da se u prostoru uči, istražuje ili priprema neki projekt.
Foto: Udruga Ana

Aktivnosti su još jednom pokazale koliko ovakvi susreti imaju važnu ulogu u razvoju dječjeg samopouzdanja, znatiželje i povezanosti s vlastitim krajem

Poslušaj članak

Udruga ANA – Udruga za pomoć djeci i obiteljima i proteklog je tjedna nastavila s nizom aktivnosti usmjerenih na razvoj djece, njihovo obrazovanje, kreativnost i osjećaj pripadnosti zajednici. Kroz radionice i individualnu podršku u učenju u Oklaju, Splitu i Novalji djeca su dobila prostor za istraživanje, učenje i izražavanje, ali i ono najvažnije – osjećaj da su podržana i prihvaćena.

Aktivnosti su još jednom pokazale koliko ovakvi susreti imaju važnu ulogu u razvoju dječjeg samopouzdanja, znatiželje i povezanosti s vlastitim krajem.

U Oklaju djeca kroz kreativnost upoznala prominsku kapu

U subotu, 7. ožujka 2026., u Domu kulture u Oklaju održana je dječja radionica posvećena prominskoj kapi, jednom od najprepoznatljivijih simbola tradicije i identiteta kraja pod planinom Promina.

Radionicu je vodila Anđela Paklar koja je djeci kroz priču, razgovor i kreativni rad približila značenje prominske kape i njezinu ulogu u tradiciji ovog kraja. Djeca su na početku imala priliku vidjeti i opipati pravu prominsku kapu te saznati kako je nekada bila dio narodne nošnje, a danas predstavlja snažan simbol lokalnog identiteta.

Nakon uvodnog dijela uslijedio je kreativni rad. Djeca su kroz crtanje prikazivala prominsku kapu, planinu Prominu, svoje selo i ono što za njih predstavlja njihov zavičaj. Na velikom stolu nastajali su crteži puni boja, mašte i ponosa prema kraju iz kojeg dolaze.

Voditeljica radionice Anđela Paklar istaknula je kako su djeca s velikim zanimanjem pratila priču o tradiciji te kroz likovni rad pokazala koliko im znači upoznati vlastite korijene.

Predsjednica udruge Ana Duga naglasila je važnost ovakvih susreta.

– Radionice poput ove pokazuju koliko je važno djeci približiti vlastitu tradiciju na način koji je njima zanimljiv i razumljiv. Kada dijete kroz priču, razgovor i kreativni rad upozna simbol svoga kraja, tada počinje razvijati osjećaj pripadnosti i ponosa prema zajednici u kojoj odrasta – kazala je Duga.

Posebno je zahvalila i Općini Promina na podršci programu radionica za djecu, ističući kako upravo takva podrška omogućuje da se tradicija prenosi na nove generacije.

U Splitu djeca kroz priču o Saloni upoznala antičku povijest

Nekoliko dana ranije, u srijedu 4. ožujka, u prostoru Gradskog kotara Gripe u Splitu održana je radionica za djecu na temu ‘Tajne staroga grada Salone’.

Radionicu je vodila Rina Ivas, koja je djecu kroz zanimljivu priču povela gotovo dvije tisuće godina unatrag, u vrijeme kada je Salona bila jedan od najvećih gradova rimske provincije Dalmacije. Djeca su kroz pripovijedanje saznala kako su izgledale kamene ulice, kuće s dvorištima, tržnice i svakodnevni život u antičkom gradu.

Posebno zanimljiv dio radionice bio je kreativni rad u kojem su mali sudionici crtali vlastitu verziju Salone – gradske zidine, kule, kuće, tržnice i život kakav su zamislili slušajući priču.

– Djeca najlakše uče kroz priču i stvaranje. Kada kroz maštu pokušaju zamisliti kako je izgledao život prije dvije tisuće godina, povijest prestaje biti samo podatak iz knjige i postaje živo iskustvo – istaknula je predsjednica udruge Ana Duga.

Ovakve radionice djeci omogućuju da kroz kreativnost upoznaju kulturnu baštinu i razvijaju interes za povijest prostora u kojem žive.

Nova lokacija programa ‘Dajmo im šansu’ u Novalji

U Novalji je protekli tjedan obilježilo preseljenje programa ‘Dajmo im šansu’ u prostor Osnovne škole A. G. Matoša. Nova lokacija posebno je razveselila učenike jer je škola, uz redovnu nastavu, postala i mjesto dodatnog rada, podrške i ohrabrenja.

Aktivnosti je vodila profesorica Antea Lončarić, a poseban naglasak ovog tjedna bio je na matematici. Učenici trećih, petih i sedmih razreda rješavali su zadatke, ponavljali gradivo i pripremali se za nadolazeće provjere znanja.

– Prvi tjedan na novoj lokaciji posebno je obradovao sve učenike. Škola je postala mjesto gdje se rado okupljamo i nastavljamo s podrškom u učenju u popodnevnim satima. Posebno smo se posvetili matematici kako nas ispiti ne bi iznenadili – istaknula je Antea Lončarić.

Na kraju tjedna učenici su nagrađeni i opuštenijom aktivnošću – radionicom društvenih igara koja je dodatno potaknula druženje i zajedništvo.

Predsjednica udruge Ana Duga naglasila je koliko je važna podrška lokalne zajednice.

– Održavanje i razvoj ovakvih aktivnosti u Novalji potvrđuju i mudrost Grada Novalje i gradonačelnika Ivana Dabe koji su prepoznali vrijednost našeg rada i podržali program. Ulaganjem u djecu ulaže se u budućnost cijele zajednice – kazala je.

Split i individualna podrška djeci u učenju

Važan dio aktivnosti održan je i u Splitu gdje je 5. ožujka organizirana individualna podrška djeci u učenju u sklopu programa ‘Dajmo im šansu’.

Rad s djecom vodila je Rina Ivas, a susret je protekao u opuštenoj i poticajnoj atmosferi. Djeca su donosila svoje udžbenike, bilježnice i zadatke, a kroz razgovor i dodatna pojašnjenja gradivo je postajalo jasnije i razumljivije.

Ovakav individualni pristup omogućuje djeci da uče vlastitim tempom, slobodno postavljaju pitanja i razvijaju sigurnost u vlastite sposobnosti.

– Djeca često ne trebaju samo objašnjenje gradiva nego i ohrabrenje da vjeruju u sebe. Kada im damo prostor u kojem mogu pitati, pogriješiti i ponovno pokušati, tada se događa pravi napredak – naglasila je Ana Duga.

Radionica o prominskoj kapi u Oklaju, priča o antičkoj Saloni u Splitu, dodatna podrška učenicima u Novalji i individualni rad s djecom – sve ove aktivnosti povezuje ista ideja: ulaganje u dijete kao cjelovitu osobu.

in MREŽA

Za inkluzivni dodatak nije važna samo dijagnoza

Objavljeno

/

Napisao/la:

Na slici je prikazana naslovna stranica prezentacije pod nazivom „Pravo na inkluzivni dodatak“. Na sredini se nalazi veliki naslov, a ispod njega piše „Centar za inkluziju i prava ranjivih skupina (CIPRS)“. Na dnu su navedeni napomena da je prezentacija namijenjena isključivo u edukativne svrhe te ime autorice Iva Atlija, mag. iur. Pozadina je ukrašena svijetlim, ukrasnim cvjetnim i lisnatim uzorkom u sivim i bijelim tonovima. Cijeli dizajn djeluje jednostavno i službeno, a glavna tema prezentacije odnosi se na inkluzivni dodatak i prava ranjivih skupina.
Foto: snimka zaslona

U praksi se pojavljuju problemi poput dugog trajanja postupaka, odbijanja zahtjeva i neslaganja s rezultatima vještačenja

Poslušaj članak

Udruga Centar za inkluziju i prava ranjivih skupina (CIPRS) prošlog je tjedna održala predavanje „Pravo na inkluzivni dodatak 2026.“, s obzirom na velik interes javnosti, ali i brojne nedoumice i pogrešna tumačenja vezana uz ovo pravo.

Sve je više osoba kojima je zbog invaliditeta potrebna dodatna financijska i druga podrška u svakodnevnom životu. Inkluzivnim dodatkom objedinjena su neka ranija prava za osobe s invaliditetom, s ciljem jednostavnijeg ostvarivanja prava i osiguravanja novčane potpore ovisno o stvarnim potrebama osobe.

Inkluzivni dodatak ne određuje se samo prema dijagnozi. Ključno je koliko zdravstveno stanje utječe na svakodnevno funkcioniranje. Vještačenjem se zato utvrđuje stupanj oštećenja funkcionalnih sposobnosti, na temelju kojeg se određuje razina potpore. Ista dijagnoza tako ne mora značiti i isti iznos dodatka za dvije osobe.

Postoji pet razina potpore, a iznosi se kreću od 138 do 720 eura, ovisno o utvrđenoj razini. Za ostvarivanje prava potrebno je ispuniti zakonske uvjete. Kod četvrte i pete razine postoje i dodatna ograničenja, primjerice ako osoba ima drugu nekretninu koju može prodati ili iznajmiti, poslovni prostor koji ne koristi ili joj je osiguran smještaj u ustanovi.

Zahtjev se podnosi Hrvatskom zavodu za socijalni rad, uz koji je važno priložiti što noviju i potpuniju medicinsku dokumentaciju. Dokumentaciju pregledava Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, nakon čega Hrvatski zavod za socijalni rad odlučuje postoji li pravo i kojoj razini potpore osoba pripada.

U praksi se, međutim, pojavljuju problemi poput dugog trajanja postupaka, odbijanja zahtjeva i neslaganja s rezultatima vještačenja. Prema materijalu predstavljenom na predavanju, upravo su dugotrajnost postupaka i određivanje razine potpore među najčešćim razlozima pritužbi.

Ako osoba smatra da je odluka pogrešna ili da joj je određen neodgovarajući iznos, može podnijeti žalbu. Ako ni nakon žalbe nije zadovoljna odlukom, može pokrenuti upravni spor pred sudom, pri čemu treba paziti na propisane rokove.

Inkluzivni dodatak ne smatra se prihodom u smislu Zakona o socijalnoj skrbi i izuzet je od ovrhe. Korisnik, međutim, može morati vratiti primljeni novac ako je pravo ostvario na temelju netočnih podataka ili nije prijavio promjenu koja utječe na ostvarivanje prava.

– Radionice za osobe s invaliditetom krenuli smo održavati jer smo željeli ljudima razjasniti i pojednostaviti propise te omogućiti im da steknu više samopouzdanja prilikom ostvarivanja svojih prava. U dosadašnjem radu s osobama s invaliditetom i ranjivim skupinama, a pogotovo s roditeljima djece s teškoćama u razvoju, primijetili smo da se većina ljudi teško snalazi u propisima i kontradiktornim tumačenjima institucija te često ne znaju ni odakle početi i koga kontaktirati – pojasnila je Iva Atlija, diplomirana pravnica i suosnivačica Centra za inkluziju i prava ranjivih skupina.

– Kod prava na inkluzivni dodatak zamijetili smo da velik broj korisnika ne razumije pojam stupnja oštećenja funkcionalnih sposobnosti kao preduvjeta za dobivanje inkluzivnog dodatka, već ga poistovjećuju s objektivnom dijagnozom. Tu su i iznimno dugo čekanje na nalaz i mišljenje vještačenja, zakonski kriteriji za četvrtu i petu razinu prema kojima korisnik ne smije imati drugu nekretninu u vlasništvu, kao i slučajevi osoba s kroničnom bolešću drugog stupnja kojima je pravo odbijeno jer žive s nekim u kućanstvu, čak i kada je ta osoba, primjerice, maloljetno dijete ili nemoćni roditelj – kaže Atlija.

U 2025. i 2026. godini održano je ukupno 12 radionica, od čega tri u suradnji s drugim udrugama osoba s invaliditetom i roditelja djece s teškoćama u razvoju.

Do kraja ove godine, uz već održanu radionicu o pravu na inkluzivni dodatak, koju će zbog velikog interesa ponoviti, planiraju održati i radionicu o novostima u području osobne asistencije. Predviđena je i radionica na kojoj će prikupiti najvažnija, anonimizirana pitanja iz prakse te kroz studije slučaja pokazati kako postupiti u situacijama s kojima se korisnici susreću.

U planu je i izrada priručnika za roditelje djece s teškoćama u razvoju, koji bi se mogao preuzeti online i u institucijama te roditeljima poslužiti kao polazišna točka pri ostvarivanju prava njihova djeteta.

Nastavite čitati

Osobe s invaliditetom

Održan sedmi online okrugli stol o digitalnoj pristupačnosti

Objavljeno

/

Napisao/la:

Na slici je prikazan okrugli stol o digitalnoj pristupačnosti. U prostoriji sjede četiri žene koje sudjeluju u razgovoru. Jedna od njih drži mikrofon i govori, dok ostale tri slušaju. U pozadini se nalazi ekran s prikazom online sastanka, a uz njega je vidljiv plakat povezan s temom digitalne pristupačnosti. Ispred sudionica nalaze se stolovi s bocama vode i papirima. Atmosfera djeluje službeno, ali opušteno, a razgovor je usmjeren na razmjenu mišljenja i iskustava.
Foto: Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije

Glavna tema bila je pristupačnost internetskih stranica i mobilnih aplikacija koje koriste tijela javnog sektora. Cilj je osigurati da digitalne usluge budu dostupne svim građanima, uključujući osobe s različitim vrstama invaliditeta

Poslušaj članak

Prošlog je tjedna održan sedmi online okrugli stol pod nazivom „Digitalna pristupačnost od zakona do prakse“. Skup je organiziralo Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije u suradnji s Povjerenikom za informiranje, organizacijama osoba s invaliditetom i Državnom školom za javnu upravu.

Glavna tema bila je pristupačnost internetskih stranica i mobilnih aplikacija koje koriste tijela javnog sektora. Cilj je osigurati da digitalne usluge budu dostupne svim građanima, uključujući osobe s različitim vrstama invaliditeta.

Na skupu je istaknuto da digitalna pristupačnost nije samo ispunjavanje zakonskih pravila. Ona je važna za ravnopravno sudjelovanje svih ljudi u društvu. Osobe s vidnim, slušnim, motoričkim ili kognitivnim teškoćama često nailaze na prepreke prilikom korištenja digitalnih sadržaja, zbog čega je potrebno te sadržaje prilagoditi njihovim potrebama.

Ministarstvo također provodi edukacije za zaposlenike u oko 2600 tijela javnog sektora koja moraju poštovati zakonske obveze vezane uz digitalnu pristupačnost. Edukacije se provode i za udruge osoba s invaliditetom, koje sudjeluju u prepoznavanju problema i praćenju provedbe.

Sudionici okruglog stola složili su se da digitalnu pristupačnost treba uključiti već prilikom izrade novih internetskih stranica i usluga, a ne je rješavati tek naknadno.

Zaključeno je da pristupačnost nije nešto što se napravi samo jednom. Zbog stalnog razvoja tehnologije potrebno je digitalne sadržaje redovito provjeravati i prilagođavati kako bi ostali dostupni što većem broju ljudi.

Nastavite čitati

Civilno društvo

„Snaga je u nama“ već 13 godina podržava žene s rakom dojke

Objavljeno

/

Napisao/la:

Sedam žena pozira na događanju posvećenom podizanju svijesti o raku dojke, uz ružičaste balone i vrpcu.
Foto: Salvus

Dobrotvorna kampanja tvrtke Salvus i ove će godine pomoći financiranju psihološke podrške oboljelima od raka te besplatnog taksi prijevoza žena na kemoterapiju

Poslušaj članak

Tvrtka Salvus trinaestu godinu zaredom provodi dobrotvornu kampanju „Snaga je u nama“ u suradnji s udrugama Europa Donna Hrvatska i Nismo same. Kampanja povezuje podizanje svijesti o raku dojke s konkretnom pomoći oboljelima, od psihološke podrške do prijevoza na liječenje.

Tijekom listopada od svake prodane bočice proizvoda Solgar Skin, Nails and Hair Formula i Solgar Skin, Nails and Hair with Biotin tvrtka će donirati jedan euro partnerskim udrugama. Sredstva namijenjena udruzi Europa Donna Hrvatska usmjerit će se na pružanje psihološke pomoći oboljelima od raka, dok će udruga Nismo same donaciju iskoristiti za svoj projekt besplatnog taksi prijevoza žena na kemoterapiju.

Prema podacima organizatora, u dosadašnjim je kampanjama prikupljeno više od 65.000 eura. Uz Hrvatsku, kampanja se provodi i u Sloveniji, Srbiji, Bosni i Hercegovini, na Kosovu te u Albaniji i Crnoj Gori.

Važnost ovakve podrške posebno dolazi do izražaja u svakodnevici žena koje tijekom liječenja trebaju pomoć pri dolasku u bolnicu. Projekt udruge Nismo same „Nisi sama – ideš s nama!“ pokrenut je u ožujku 2018. kako bi ženama oboljelima od raka omogućio prijevoz od kuće do bolnice i natrag. Udruga ističe da među korisnicama ima žena koje nemaju podršku obitelji ili ne mogu same podmiriti troškove prijevoza, ali i onih kojima bližnji, unatoč želji da pomognu, nisu uvijek dostupni.

Prijevoz na terapiju i dostupna psihološka pomoć odgovaraju na različite, ali povezane potrebe oboljelih. Uz zahtjevno liječenje, žene se suočavaju i s promjenama na tijelu, emocionalnim opterećenjem te teškoćama u organizaciji svakodnevnog života. Ovogodišnja kampanja zato ponovno naglašava važnost sveobuhvatne podrške koja obuhvaća i praktične i psihološke izazove bolesti.

Kampanja je predstavljena 22. rujna u Zagrebu na događanju „Ružičasti party powered by Solgar“, koje je okupilo predstavnike medija, partnerskih udruga i druge goste. Predstavile su je voditeljica Ida Prester, predsjednica udruge Nismo same Ivana Kalogjera, predsjednica udruge Europa Donna Hrvatska doc. dr. sc. Vesna Ramljak te Mateja Brezovec, specijalistica za proizvode u Salvusu.

Organizatori pozivaju građane da se tijekom listopada uključe kupnjom proizvoda obuhvaćenih kampanjom i tako pridonesu financiranju usluga koje oboljelim ženama olakšavaju liječenje i svakodnevicu.

Nastavite čitati

Tko su Purger i Purgerica?

Purger i Purgerica

U trendu