Dodaj IN Portal među omiljene izvore na Googleu

Zanimljivo je i da se sastav majčinog mlijeka prilagođava dobi djeteta, pa čak i njegovim trenutačnim potrebama tijekom bolesti

Poslušaj članak

Od 1. do 7. kolovoza obilježava se Svjetski tjedan dojenja, globalna inicijativa koja podsjeća na važnost dojenja za zdravlje majke i djeteta te naglašava potrebu za pružanjem podrške ženama tijekom tog posebnog razdoblja.

Dojenje je mnogo više od načina prehrane – ono predstavlja jedinstvenu povezanost između majke i djeteta te pruža brojne kratkoročne i dugoročne dobrobiti.

Majčino mlijeko prirodno je prilagođeno potrebama svakog djeteta. Sadrži idealan omjer hranjivih tvari, vitamine, minerale, enzime i antitijela koji pomažu u jačanju imunološkog sustava i štite bebu od brojnih infekcija.

Djeca koja su dojena imaju manji rizik od razvoja respiratornih i probavnih infekcija, a istraživanja pokazuju da dojenje može smanjiti i vjerojatnost razvoja pretilosti te šećerne bolesti kasnije u životu. Osim što doprinosi zdravom rastu i razvoju mozga, dojenje pruža osjećaj sigurnosti, topline i bliskosti koji je važan za emocionalni razvoj djeteta.

Dobrobiti dojenja osjećaju i majke. Tijekom dojenja oslobađa se hormon oksitocin koji potiče stezanje maternice nakon poroda, smanjuje postporođajno krvarenje i pridonosi osjećaju smirenosti te jačanju emocionalne povezanosti s bebom.  

Dugoročno, žene koje doje imaju manji rizik od razvoja raka dojke i jajnika te osteoporoze, a dojenje može pridonijeti i postupnom povratku na tjelesnu težinu prije trudnoće.

Majčino mlijeko iznimno je posebno jer se njegov sastav neprestano mijenja i prilagođava potrebama djeteta. Prvo mlijeko, poznato kao kolostrum, često se naziva ‘tekućim zlatom’ zbog visoke koncentracije zaštitnih čimbenika i hranjivih tvari.

Tijekom samog podoja mlijeko se također mijenja – na početku je rjeđe i bogatije vodom kako bi utažilo žeđ, dok je pred kraj hranjivije i sadrži više masti koje bebi pružaju osjećaj sitosti. Zanimljivo je i da se sastav majčinog mlijeka prilagođava dobi djeteta, pa čak i njegovim trenutačnim potrebama tijekom bolesti.

Iako je dojenje prirodan proces, ono ne mora uvijek biti jednostavno. Mnoge se majke susreću s izazovima, zbog čega su podrška obitelji, zdravstvenih djelatnika i zajednice od iznimne važnosti.

Svjetski tjedan dojenja prilika je da se podsjetimo kako svaka majka zaslužuje razumijevanje, ohrabrenje i stručnu pomoć, a svako dijete najbolji mogući početak života.

Dodaj IN Portal među omiljene izvore na Googleu

Cilj je povećati razumijevanje ove rijetke genetske neuromuskularne bolesti te upozoriti na važnost ranog prepoznavanja, pravodobnog liječenja i pružanja podrške osobama koje žive sa SMA

Poslušaj članak

Savez društava distrofičara Hrvatske i ove godine obilježava Kolovoz – Mjesec svjesnosti o spinalnoj mišićnoj atrofiji (SMA).

Cilj je povećati razumijevanje ove rijetke genetske neuromuskularne bolesti te upozoriti na važnost ranog prepoznavanja, pravodobnog liječenja i pružanja podrške osobama koje žive sa SMA.

Spinalna mišićna atrofija (SMA) rijetka je nasljedna bolest koja zahvaća motoričke neurone, živčane stanice u leđnoj moždini koje prenose signale mišićima. Kada ti neuroni propadaju, dolazi do postupnog slabljenja mišića, što može otežati kretanje, sjedenje, hodanje, gutanje i disanje.

Važno je naglasiti da SMA nije zarazna bolest i ne utječe na kognitivne sposobnosti. Osobe koje žive sa SMA imaju iste potencijale, interese i sposobnosti kao i svi drugi.

Posljednjih godina ostvaren je velik napredak u liječenju SMA. Danas postoje terapije koje usporavaju napredovanje bolesti te mogu značajno očuvati motoričke sposobnosti i poboljšati kvalitetu života. Kod SMA vrijeme ima ključnu ulogu jer se izgubljeni motorički neuroni ne mogu obnoviti, zbog čega je iznimno važno započeti liječenje što ranije.

Upravo zato je Republika Hrvatska 2023. godine uvela nacionalni probir novorođenčadi na SMA. Zahvaljujući probiru bolest se može otkriti prije pojave prvih simptoma, što omogućuje pravodobno liječenje u trenutku kada ono može imati najveći učinak.

Više informacija o životu sa SMA dostupno je u edukativnim publikacijama Saveza društava distrofičara Hrvatske.

Knjižica ‘Priče o spinalnoj mišićnoj atrofiji’ donosi osobna iskustva osoba sa SMA i njihovih obitelji te pokazuje koliko pravodobna dijagnoza, liječenje i podrška mogu promijeniti svakodnevni život. Knjižica je dostupna na poveznici.

Povodom Mjeseca svjesnosti o SMA pripremljen je i informativni letak s najvažnijim informacijama o bolesti i važnosti njezina ranog prepoznavanja.

SDDH poziva građane da se tijekom kolovoza upoznaju sa spinalnom mišićnom atrofijom, podijele provjerene informacije i pruže podršku osobama koje žive sa SMA. Podizanjem svijesti doprinosimo ranijem prepoznavanju bolesti, boljem razumijevanju i stvaranju uključivijeg društva za sve.

Više informacija o radu Saveza društava distrofičara Hrvatske dostupno je na ovdje.

Dodaj IN Portal među omiljene izvore na Googleu

Znanstvena istraživanja pokazuju da poljubac nije važan samo za naše emocije, već može imati i brojne pozitivne učinke na zdravlje

Poslušaj članak

Postoje geste koje ne trebaju prijevod, a poljubac je jedna od njih. Bez obzira dolazi li od partnera, roditelja, djeteta ili drage osobe, njime možemo izraziti ljubav, nježnost, zahvalnost, podršku i osjećaj bliskosti. Upravo zato se 6. srpnja diljem svijeta obilježava Međunarodni dan poljupca, neslužbeni međunarodni dan koji nas podsjeća koliko jedan jednostavan čin može značiti u svakodnevnom životu.

Ovaj dan nastao je u Ujedinjenom Kraljevstvu, a s vremenom se proširio u brojne zemlje kao prilika da se prisjetimo kako iskazivanje osjećaja ne mora biti komplicirano. Ponekad je dovoljan samo iskren poljubac.

Iako ga najčešće povezujemo s romantikom, poljubac ima mnogo šire značenje. On može biti znak dobrodošlice, utjehe, čestitke ili oproštaja. Prvi poljubac djeteta koje roditelju poželi laku noć, poljubac bake i djeda pun topline ili prijateljski poljubac pri susretu mogu ostaviti jednako snažan dojam kao i onaj između zaljubljenih. To je jedan od najstarijih i najprirodnijih načina na koji ljudi pokazuju privrženost i stvaraju osjećaj povezanosti.

Znanstvena istraživanja pokazuju da poljubac nije važan samo za naše emocije, već može imati i brojne pozitivne učinke na zdravlje. Tijekom ljubljenja u organizmu se oslobađaju hormoni poput oksitocina, dopamina i serotonina. Oksitocin se često naziva hormonom povezanosti jer doprinosi osjećaju povjerenja i sigurnosti, dok dopamin i serotonin poboljšavaju raspoloženje i stvaraju osjećaj zadovoljstva. Istodobno se smanjuje razina kortizola, hormona stresa, zbog čega se nakon poljupca često osjećamo opuštenije i mirnije.

Redovito iskazivanje nježnosti može pozitivno utjecati i na zdravlje srca. Kada smo manje pod stresom, organizam lakše održava normalan krvni tlak, a osjećaj smirenosti povoljno djeluje na cjelokupni kardiovaskularni sustav.

Poljubac također potiče lučenje sline, koja pomaže u ispiranju usne šupljine i neutralizaciji kiselina koje mogu oštetiti zubnu caklinu. Iako ne može zamijeniti pravilnu oralnu higijenu, ovaj prirodni proces doprinosi zdravlju usne šupljine.

Tijekom poljupca aktivira se velik broj mišića lica, što ih održava aktivnima i poboljšava cirkulaciju. No možda je još važnije ono što poljubac čini našem mentalnom zdravlju. Osjećaj da smo voljeni, prihvaćeni i povezani s drugima jedan je od temelja emocionalne dobrobiti.

U užurbanom svijetu, u kojem često nemamo dovoljno vremena jedni za druge, kratki trenutak nježnosti može imati iznenađujuće velik učinak. Može popraviti raspoloženje, smanjiti napetost nakon napornog dana i podsjetiti nas koliko su bliski odnosi važni.

Naravno, svaki poljubac ima vrijednost samo kada je iskren i kada postoji uzajamno poštovanje. Upravo tada on postaje mnogo više od obične geste – postaje način na koji bez riječi poručujemo da nam je stalo.

Na Međunarodni dan poljupca prisjetimo se koliko male geste mogu imati veliko značenje. Iskren poljubac, zagrljaj ili nježan dodir često vrijede više od najljepših riječi.

U svijetu koji je ponekad previše ubrzan, upravo takvi trenuci stvaraju uspomene, jačaju odnose i podsjećaju nas da su ljubav, bliskost i pažnja ono što nas istinski povezuje.