Connect with us

Moderna vremena

Kirurzi vraćaju osjet u amputirane djelove tijela

Objavljeno

/

Fotografija prikazuje čovjeka koji je u niskom startu za početak trčanja. On umjesto desne potkoljenice ima protezu.
Foto: Arhiva

Nove metode daju amputircima osjećaj kao da imaju sve udove zdrave što može uvelike poboljšati njihovu samostalnost i mentalno ih ojačati

Osobe s amputacijom često se bore sa nekvalitetnim i neudobnim protezama umjesto da im proteza bude dostojna zamjena za amputirani ud. Kvalitetna protetika za takve osobe izuzetno je skupa, a kada je i dobiju prođe dosta vremena do potpunog navikavanja na istu.

S novom modernim pristupom kirurga iz Los Angelesa, osobe s amputacijom ne samo da će dobiti novu i kvalitetniju protezu, već će moći ponovno osjetiti svoj amputirani ud.

Moderni pristup koji su razvili američki znanstvenici, a koji bi osobama s amputacijom mogao promijeniti život radi na principu korištenja ostatka uda kao složenog biološkog sučelja.

 Cilj je uhvatiti silazne motoričke naredbe (eferentne signale) i vratiti senzorne podatke (aferentne signale) u mozak. Takve radnje uspješno zavaravaju živčani stoga on protezu prihvaća kao funkcionalni dio tijela pacijenta.

Kako bi amputirci mogli mišlju upravljati protezom, ud mora dobivati jasne biološke signale. S obzirom na to da pri amputaciji živci počnu ‘plutati’ po ožiljkastom tkivu to rezultira slabijim biološkim signalima te do dovodi do fantomske boli.

To se može spriječiti uz nekoliko kirurških metoda. Kroz ciljanu reinovaciju mišića (TMR) glavni mišići se preusmjeravaju se u male mišiće u ruci i prstima te služe kao svojevrsna pojačala.

Naime, kada osoba pomisli na zatvaranje amputirane ruke koja mu nedostaje, mali  mišići rade kontrakciju stvarajući, te šaljući snažan električni signal koji senzori biotičke ruke mogu lako očitati.

Istraživanja pokazuju kako ova kirurška metoda uvelike smanjuje fantomsku bol.

Isto tako, postoje i druge metode. Jedna od njih je RPNI pristup. Kada se kirurzi funkciju živaca vraćaju kroz Regenerativno periferno živčano sučelje (RPNI) oni živce omotavaju koristeći transplantat mišićnog tkiva. Živci rastu kroz transplantat i stvaraju visokog omjera signala i šuma za protetski uređaj.

Nadalje, Mioneuralno sučelje agonista i antagonista (AMI) radi na priopcepciji, odnosno na percepciji položaja i pokreta, drugim riječima osjetu tih dvaju radnji.

Kod zdravog čovjeka, odnosno osobe koja ima sve udove zdrave, mišići rade u parovima. Naprimjer, Kada se biceps kontrahira, triceps se isteže, šaljući senzorne podatke mozgu o položaju uda. Amputacija ovog djela tijela taj signal prekida.

Operacijom akutnog miokarda suprotni dijelovi ostataka mišića ponovno se spajaju unutar preostalog uda Kada se agonist kontrahira, fizički isteže antagonista, aktivirajući prirodne biološke senzore.

Time se obnavlja povratna petlja te omogućava korisnicima da osjete kontrakcije mišića iako taj dio uda više ne postoji.

Kada se biološki signal pojača mora ga se aktivirati da potiče kretanje. To je domena algoritama za neuronsko dekodiranje i naprednog strojarstva. Rani sustavi koristili su diskretne klasifikatore, koji su funkcionirali kao jednostavni binarni prekidači. Moderne metode koriste kontinuirane estimatore.

Ovi algoritmi predviđaju namjeravana stanja kretanja na temelju šuma neuronskih podataka, ažurirajući svoje predviđanje svakih nekoliko milisekundi. To omogućuje kontrolu u regulaciji brzine i sile hvata

Ovi prediktivni modeli zahtijevaju podatke o treningu kako bi naučili obrasce mišića pojedinca.

Kako bi ovo sve funkcioniralo treba postojati i senzorna povratna informacija. Kako bi osoba dobila valjanu informaciju o pokretu, znanstvenici u korteks mozga korisnika postave implatantne elektrode koje putem stimulacije mogu izazvati osjećaj pritiska ili vibracije na prstima.

Što se tiče proteza nogu kod motoriziranih gležnjeva koristi se fazno promjenjiva kontrola.  Senzori prate kretanje bedra kako bi točno znali u kojoj je čovjek fazi hoda. Robot zatim u stvarnom vremenu prilagođava svoju okretljivost i krutost kako bi čovjek stabilnije mogao gaziti.

Za stepenice i nagibe, sustav detektira vertikalno podizanje bedra i prilagođava kut gležnja i koljena kako bi se spriječilo spoticanje,

Nove kirurške metode daju amputircima osjećaj kao da imaju sve udove zdrave, što može uvelike poboljšati njihovu samostalnost i mentalno ih ojačati.

Moderna vremena

Pokrenut projekt za oralno zdravlje osoba s invaliditetom

Objavljeno

/

Napisao/la:

Panel-rasprava o oralnom zdravlju i invaliditetu pred publikom na konferenciji.
Foto: Oral-B

Tvrtka Oral-B predstavila je novu fazu svoje inicijative ‘The Big Rethink 2026’, u sklopu koje pokreće ‘Project Steady’, jedno od najvećih europskih istraživanja oralnog zdravlja usmjerenih na osobe s invaliditetom

Poslušaj članak

Projekt se provodi u suradnji s Međunarodnom udrugom za invaliditet i oralno zdravlje (International Association for Disability and Oral Health – iADH), a cilj mu je bolje razumjeti prepreke s kojima se osobe s invaliditetom svakodnevno susreću pri održavanju oralne higijene te razviti praktična rješenja za njihovo uklanjanje.

Istraživanje će tijekom šest mjeseci obuhvatiti osobe s invaliditetom, njihove njegovatelje i dentalne stručnjake iz više europskih zemalja. Sudionici će dijeliti svoja iskustva vezana uz svakodnevnu oralnu njegu, a prikupljeni podaci trebali bi pomoći u razvoju pristupačnijih proizvoda i usluga u području dentalne medicine.

Potreba za ovakvim istraživanjem potvrđena je rezultatima europske studije koju je Oral-B proveo 2025. godine na više od 9.000 ispitanika u devet europskih država. Istraživanje je pokazalo da 52 posto osoba s tjelesnim invaliditetom i čak 63 posto osoba s kognitivnim teškoćama ima poteškoća s održavanjem oralne higijene, dok se s istim problemom suočava 33 posto osoba bez invaliditeta.

Također, 41 posto Europljana izjasnilo se da živi s nekim oblikom invaliditeta, što predstavlja porast u odnosu na prethodna istraživanja.

Središnji dio projekta odnosi se na testiranje novog prilagodljivog dodatka za električnu četkicu za zube Oral-B iO2. Dodatak je osmišljen kako bi osobama sa smanjenom pokretljivošću šaka i prstiju olakšao držanje četkice, pristup tipkama te nanošenje zubne paste. Njegov je cilj smanjiti svakodnevne prepreke koje mnogima otežavaju redovito i učinkovito pranje zuba.

Prije početka velikog europskog istraživanja proveden je pilot-projekt među osobama s teškoćama fine motorike. Rezultati su pokazali da je 90 posto sudionika nakon mjesec dana korištenja prilagođenog dodatka imalo manje naslaga plaka, dok je kod 40 posto zabilježeno poboljšanje zdravlja desni. Sudionici su istaknuli da im je četkicu bilo lakše držati i kontrolirati te da su jednostavnije dosezali teško dostupna područja u usnoj šupljini.

U sklopu inicijative pokrenut je i program ‘Disability Champions’, kroz koji će oko 200 dentalnih stručnjaka diljem Europe testirati prilagodljivi dodatak sa svojim pacijentima te promicati pristupačniju i uključiviju stomatološku skrb. Program se nadovezuje na ranije aktivnosti usmjerene na edukaciju stomatologa o potrebama osoba s invaliditetom i stvaranje ordinacija koje će biti otvorenije i pristupačnije svim pacijentima.

Predsjednik iADH-a profesor Pedro Diz Dios istaknuo je kako je povezanost oralnog i općeg zdravlja dobro poznata, no da brojne osobe s invaliditetom i dalje nailaze na prepreke u obavljanju osnovne oralne higijene. Dodao je kako su istraživanja ovakvog opsega nužna za razvoj rješenja utemeljenih na stvarnim iskustvima korisnika te za smanjenje zdravstvenih nejednakosti.

Inicijativa ‘The Big Rethink’ pokrenuta je 2022. godine s ciljem stvaranja uključivijeg i pristupačnijeg pristupa oralnom zdravlju za osobe s vidljivim i nevidljivim invaliditetom. Nova faza projekta pokazuje da pitanje oralnog zdravlja nadilazi brigu o zubima te predstavlja važan dio ukupnog zdravlja, kvalitete života i društvene uključenosti osoba s invaliditetom.

Nastavite čitati

Znanost

Pametni telefoni mogli bi biti uzroci pada stope fertiliteta?

Objavljeno

/

Napisao/la:

Muškarac sjedi na kamenim stepenicama koristeći mobitel i elektroničku cigaretu.
Foto: Pixabay/Pexels
Piše: Branka Vojnović

U mnogim zemljama broj djece po ženi opada, a dok istraživači i dalje pokušavaju utvrditi uzroke tog pada, dvije nedavne američke studije upiru prstom u istog mogućeg krivca: pametni telefon

Poslušaj članak

Vlasnici pametnih telefona imaju manje društvenih interakcija i stoga manje seksualnih odnosa u stvarnom životu, sugeriraju istraživači.

Stopa plodnosti smanjila se za 22 posto u Sjedinjenim Državama od 2007. godine, a znanstvenici su postavili hipotezu da je nagli pad koji se uočava od tada povezan s dolaskom Appleova iPhonea iste godine.

Kako bi potvrdili svoju teoriju, dva znanstvenika sa Sveučilišta Middlebury usredotočila su se na činjenicu da je između 2007. i 2011. iPhone bio dostupan u Sjedinjenim Državama samo putem jednog operatera, AT&T-a.

Usporedili su stope fertiliteta u područjima koja pokriva AT&T s onima koja nisu, te stoga, vjerojatno, bez korisnika iPhonea.

Američki okruzi s pristupom iPhoneu zabilježili su veći pad broja djece po ženi nego oni bez njega, prema autorima studije koju je u ponedjeljak objavio Nacionalni ured za ekonomska istraživanja.

Pad je posebno izražen među mlađim ženama (u dobi od 15 do 24 godine).

– Pad fertiliteta koncentriran je prvenstveno među mladima i uvelike se odražava u smanjenju broja neplaniranih trudnoća – pišu.

Autori sugeriraju da se ovaj pad manje može pripisati troškovima odgoja djeteta, a više ‘nedostatku društvene interakcije i seksualne aktivnosti’.

– Kako su pametni telefoni postajali sve rašireniji, vrijeme provedeno s prijateljima uživo i seksualna aktivnost naglo su se smanjili, uz porast konzumacije pornografije, moguće zamjene za partnerski seks – pišu Caitlin Myers i Ezekiel Hooper.

Dva autora naglašavaju da to nije jedini uzrok pada broja djece po ženi, već značajan faktor na koji pronatalitetne politike koje provode mnoge zemlje, poput Francuske i Južne Koreje, temeljene na ekonomskim poticajima, imaju mali utjecaj.

Dva ekonomista sa Sveučilišta u Cincinnatiju, Nathan Hudson i Hernan Moscoso Boedo, proširili su ovu hipotezu na 128 zemalja.

Analizirali su podatke Svjetske banke o raširenosti pametnih telefona i stopama fertiliteta među adolescentima.

Otkrili su da se pad stope fertiliteta ubrzao s raširenim prihvaćanjem pametnih telefona, fenomen koji se opaža u zemljama ‘s temeljno različitim zdravstvenim, društvenim, ekonomskim i kulturnim kontekstima’.

U svojoj studiji objavljenoj u svibnju, autori zaključuju da je riječ o ‘zajedničkom globalnom tehnološkom šoku’.

Nastavite čitati

Znanost

ISTRAŽIVANJE Kava uzrokuje ‘plitak’ san, a da to ne znate

Objavljeno

/

Napisao/la:

Pogled odozgo na bijelu šalicu kave s uzorkom pjene koja podsjeća na nasmiješeno lice.
Foto: Pixabay
Piše: Sanja Pucak

Za kofeinske fanatike ili bilo koga tko popodne ‘potone’, koliko kasno u danu piti kavu dugo je otvoreno pitanje, piše njemačka novinska agencija dpa

Poslušaj članak

Ovisno o tome koliko se rano netko budi ili popije svoju prvu šalicu, prijedlozi se kreću od toga da se kava ne pije nakon podneva do toga da se ne bi trebala piti nakon 15 sati.

Ispijanje kave kasnije, smatra se, moglo bi značiti noćno zurenje u strop bez obzira na to koliko ste umorni.

No, prema znanstvenicima s Medicinskog sveučilišta Wroclaw u Poljskoj, na ovu se ‘kontroverziju’ pogrešno gleda – problem nije odgađa li kava san, već što se događa noću s mozgom zahvaljujući kofeinu.

Učinci se ne manifestiraju uvijek kao kraći san ili poteškoće s usnivanjem, otkrio je tim, upozoravajući da se šteta kvaliteti noćnog odmora nanosi izazivanjem ‘plitkog’ sna.

– Tijelo može provesti osam sati u krevetu, ali mozak se možda neće u potpunosti obnoviti – poručuju znanstvenici, navodeći podatke dobivene elektroencefalografijom ili snimanjem mozga EEG-om.

– Ljudi često nisu toga svjesni – objasnilo je sveučilište u priopćenju za javnost, ističući da kava različito utječe na ljude ovisno o nizu čimbenika, uključujući dob, metabolizam, kondiciju i stres.

– EEG nam omogućuje da vidimo ne samo spava li osoba, već i kako spava mozak – rekla je profesorica Donata Kurpas.

Što to znači za vašu konzumaciju kave?

Zaključci istraživanja sugeriraju da bi svatko tko želi poboljšati svoj san trebao dati svome tijelu dovoljno vremena da u potpunosti metabolizira ukupni unos kofeina prije sumraka.

– Kofein nije ni dobar ni loš – kaže Kurpas.

– To je biološki aktivna tvar čiji učinci ovise o dozi, dobu dana, dobi, načinu života, kvaliteti sna, opterećenju stresom i individualnoj osjetljivosti.

 Za neke ljude jutarnja kava može biti jednako rizična kao i kava prije spavanja za druge.

– Kvantitativna EEG analiza otkriva suptilnije promjene, poput smanjene aktivnosti sporih valova, što je važan marker dubine sna i njegovog obnavljajućeg učinka – istaknula je, upozoravajući da učinci mogu proći nezapaženo kod ljudi koji pogrešno vjeruju da su se dobro naspavali.

Nastavite čitati

Tko su Purger i Purgerica?

Purger i Purgerica

U trendu