U središtu događanja našlo se pitanje koje se često prešućuje, ali sve snažnije traži odgovor: kako osobe s invaliditetom doživljavaju odnose, partnerstvo, vlastitu vrijednost i pravo na izbor?
Poslušaj članak
Više od tri i pol sata iskrenog i dinamičnog razgovora obilježilo je radionicu posvećenu odnosima, samopouzdanju i granicama, održanu 28. travnja 2026. godine u suradnji Udruge Spirit i Udruge distrofičara PGŽ.
U središtu događanja našlo se pitanje koje se često prešućuje, ali sve snažnije traži odgovor: kako osobe s invaliditetom doživljavaju odnose, partnerstvo, vlastitu vrijednost i pravo na izbor?
Iako je radionica prvotno bila zamišljena kao dvosatni program, interes sudionika, brojna pitanja i otvorena atmosfera produžili su je na više od tri i pol sata. Okupila je dvadesetak sudionika, među kojima je bio velik broj osoba s invaliditetom, ali i drugih zainteresiranih kojima su ove teme važne i bliske. Razgovor se spontano razvijao, a sudionici su pokazali koliko postoji potreba za prostorom u kojem se o ovim pitanjima može govoriti otvoreno i bez zadrške.
Radionica se bavila ključnim aspektima partnerskih odnosa, uključujući samopouzdanje, vrijednosti, postavljanje granica, komunikaciju i seksualnost, uz posebno važno pitanje koje se često prešućuje – moraju li osobe s invaliditetom biti „zahvalne” što ih je netko odabrao ili, kao i svi drugi, imaju pravo birati, postavljati granice i očekivati ravnopravan odnos. Upravo su reakcije sudionika potvrdile koliko je ova tema relevantna i koliko duboko pogađa njihova osobna iskustva.
Radionicu je vodio Denis Pilepić, uz gošću iz Zagreba, Gordanu Roškar, autoricu platforme Zrela Veza. Njihova kombinacija stručnosti i opuštenog pristupa stvorila je atmosferu u kojoj su se sudionici osjećali sigurno i potaknuto na sudjelovanje. Umjesto klasičnog predavanja, radionica se pretvorila u stvaran i živ dijalog, u kojem su sudionici bez zadrške postavljali pitanja i dijelili vlastita iskustva.
Jedna sudionica istaknula je kako je upravo ta ravnoteža između ozbiljnosti i opuštenosti bila ključ uspjeha, naglašavajući da su ljudi ostali, aktivno sudjelovali i otvorili se jer su se osjećali prihvaćeno. Druga je primijetila kako je otvorena tema važna ne samo za osobe s invaliditetom, nego i za širu zajednicu, ističući da se mnogi ljudi, bez obzira na okolnosti, skrivaju iza vlastitih maski i neizrečenih osobnih povreda.
Sudionici su kroz radionicu dobili konkretne uvide u vlastite obrasce ponašanja i odnosa, učili su prepoznavati iskrenost kod potencijalnih partnera kroz neverbalne signale te su potaknuti na promišljanje o vlastitim željama, potrebama i granicama. Poseban naglasak stavljen je na važnost jasne i otvorene komunikacije, kao i na emocionalnu povezanost i povjerenje kao temelj kvalitetnih partnerskih i intimnih odnosa. Kako je istaknuto u jednom od komentara, radionica je pridonijela boljem razumijevanju sebe i drugih te ponudila konkretne smjernice za unapređenje odnosa.
Ova radionica ujedno je dio pripreme za novu epizodu inkluzivnog filmskog projekta Tajni Agent 010, koji će se ove godine baviti upravo temom odnosa i seksualnosti osoba s invaliditetom. Kako je naglasio Denis Pilepić, cijeli proces nadilazi sam film i predstavlja važan korak u osnaživanju sudionika, osobito osoba s invaliditetom koje ravnopravno sudjeluju u projektu uz profesionalce, šaljući jasnu poruku da su mogućnosti otvorene svima.
Iz Udruge Spirit poručuju kako ovakvi susreti nisu luksuz, već stvarna potreba. Unatoč administrativnim preprekama i izazovima financiranja, radionice će se nastaviti, jer interes i angažman sudionika jasno pokazuju koliko su ovakvi sadržaji važni. Dodatnu vrijednost daje činjenica da su voditelji radionicu održali volonterski, bez naknade, potvrđujući svoju predanost temi i zajednici.
Radionica je još jednom pokazala koliko je važno stvarati prostor za iskren razgovor o odnosima i osobnoj vrijednosti, osobito kada je riječ o skupinama čiji se glas često nedovoljno čuje. Ljubav bez barijera tako nije ostala samo naziv radionice, već poruka koja je među sudionicima dobila vrlo konkretno značenje.
Cilj projekta je omogućiti aktivno sudjelovanje svih građana u društvenom i kulturnom životu zajednice, bez obzira na njihove mogućnosti ili prepreke s kojima se susreću
Poslušaj članak
Muzej krapinskih neandertalaca provodi projekt ‘Vremeplov za sve’, usmjeren na promicanje inkluzivnih usluga u kulturi te povećanje dostupnosti kulturne baštine osobama s invaliditetom i drugim pripadnicima ranjivih skupina.
Cilj projekta je omogućiti aktivno sudjelovanje svih građana u društvenom i kulturnom životu zajednice, bez obzira na njihove mogućnosti ili prepreke s kojima se susreću. Kroz različite prilagođene sadržaje i aktivnosti projekt nastoji približiti povijest, tradiciju i kulturnu baštinu širokom krugu korisnika te stvoriti okruženje u kojem su kultura i znanje dostupni svima.
Poseban naglasak stavljen je na jačanje kapaciteta zaposlenika ustanova u kulturi za pružanje inkluzivnih usluga. U tu svrhu tijekom provedbe projekta organizirat će se edukacije za sve djelatnike ustanove kako bi stekli nova znanja i vještine potrebne za kvalitetan rad s različitim ciljnim skupinama.
Edukacije će biti usmjerene na rad s djecom do 18 godina, mladima od 18 do 29 godina, osobama starijima od 55 godina te osobama s invaliditetom, s ciljem bolje prilagodbe kulturnih sadržaja njihovim interesima, mogućnostima i potrebama.
Projekt uključuje i provedbu 12 specijaliziranih edukativno-kreativnih radionica posvećenih evoluciji, geološkoj prošlosti Zemlje, životu pračovjeka i nalazištu Hušnjakovo. Svaka radionica bit će posebno osmišljena za određenu ranjivu skupinu korisnika te će trajati ukupno deset školskih sati raspoređenih kroz tri dolaska.
Program će obuhvaćati obilazak muzejskog postava i sudjelovanje u kreativnim i edukativnim aktivnostima prilagođenima potrebama polaznika. Kako bi se osigurala što veća dostupnost sadržaja, Muzej će sudionicima osigurati prijevoz, okrjepu i osvježenje tijekom radionica.
Provedbom projekta očekuje se povećanje dostupnosti kulturnih sadržaja osobama s invaliditetom, njihova veća društvena uključenost te podizanje svijesti javnosti o važnosti pristupačnosti i inkluzije.
Projekt će pridonijeti razvoju i prilagodbi sadržaja osobama s različitim vrstama invaliditeta, stvaranju i provedbi inkluzivnih edukativnih radionica te razvoju interaktivnih programa posvećenih lokalnoj povijesti i kulturnoj baštini. Također će se razviti primjeri dobre prakse koji će se moći primjenjivati i nakon završetka projekta, dok će javni događaji i medijske aktivnosti dodatno promovirati važnost jednakih mogućnosti i dostupnosti kulturnih sadržaja svim građanima.
Projekt ‘Vremeplov za sve’ provodi se od 24. ožujka 2026. do 24. ožujka 2028. godine. Nositelj projekta su Muzeji Hrvatskog zagorja – Muzej krapinskih neandertalaca, a ukupna vrijednost projekta iznosi 135.202,43 eura.
Projekt je u cijelosti financiran bespovratnim sredstvima Europske unije iz Europskog socijalnog fonda plus (ESF+), uz sudjelovanje Ministarstva kulture i medija kao Posredničkog tijela razine 1 te Hrvatskog zavoda za zapošljavanje kao Posredničkog tijela razine 2.
Konferencija će okupiti stručnjake, znanstvenike, predstavnike ustanova i organizacija civilnog društva te sve zainteresirane koji djeluju u području podrške osobama s invaliditetom
Poslušaj članak
Centar za socijalnu inkluziju Šibenik organizira stručno-znanstvenu konferenciju pod nazivom ‘Unaprjeđenje sustava usluga i kvalitete podrške u zajednici za osobe s invaliditetom – 2026.’, koja će se održati od 10. do 12. studenoga 2026. godine u Hotelu Olympia u Vodicama.
Konferencija će okupiti stručnjake, znanstvenike, predstavnike ustanova i organizacija civilnog društva te sve zainteresirane koji djeluju u području podrške osobama s invaliditetom.
Cilj događanja je razmjena znanja, iskustava i primjera dobre prakse s naglaskom na razvoj kvalitetnijih usluga u zajednici.
Program konferencije obuhvatit će niz aktualnih tema, među kojima su mentalno zdravlje, neovisno življenje, zakonska regulativa, osobno i obiteljski usmjereno planiranje podrške te rana razvojna podrška.
Sudionici će moći aktivno sudjelovati kroz usmena izlaganja, poster prezentacije, radionice i tematske simpozije.
Organizatori pozivaju zainteresirane autore na dostavu sažetaka do 30. lipnja 2026. godine putem e-mail adrese inkluzija.sibenik1@gmail.com. Obavijest o prihvaćanju radova bit će poslana do 1. rujna 2026. godine.
Konferencija će biti prijavljena profesionalnoj komori radi stručnog bodovanja, a sudjelovanje i objava rada u knjizi sažetaka bit će mogući uz prethodno podmirenu kotizaciju.
Rana registracija traje do 30. rujna 2026. godine, dok će se od 1. listopada primjenjivati kasne kotizacije.
Za sudionike koji dolaze izvan Vodica osiguran je smještaj u Hotelu Olympia po posebnim cijenama za vrijeme trajanja konferencije. Prijave za smještaj potrebno je izvršiti najkasnije do 27. listopada 2026. godine.
Organizator konferencije je Centar za socijalnu inkluziju Šibenik, a financijsku podršku pruža Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva.
Pod geslom ‘Nekad zaštita, danas deportacija’ od 8. do 28. lipnja u Zagrebu, Sisku, Kutini, Čakovcu i Vojniću održavaju se 13. Tjedni IZBJEGLICAma
Poslušaj članak
Kroz radionice, konferencije, predavanja, tečajeve, okrugle stolove, koncerte i druženja promicat će se interkulturalnost te zajedništvo i prijateljstvo s ljudima koji su prisiljeni potražiti novi dom u Hrvatskoj.
Povodom otvaranja manifestacije Koordinacija za integraciju na konferenciji za novinare u Kući ljudskih prava ukazala je na važnost razgovora o zaštiti izbjeglica i nadolazećim promjenama.
Luka Kos iz Centra za mirovne studije istaknuo je da se ove godine obilježava 75 godina od donošenja Ženevske konvencije o statusu izbjeglica, a Europska unija započinje s primjenom novog Pakta o azilu i migracijama koji predviđa smještaj izbjeglica u zatvorene centre, nove deportacije i skraćene postupke traženja azila.
Poručio je da se ovogodišnjim Tjednima IZBJEGLICAma želi upozoriti javnost te sve one kojima su solidarnost i mir u temeljima postupanja da slijedi izazovno razdoblje u kojem se mora jasnije zagovarati i štititi ljudska prava izbjeglica i svih onih koji su drugačiji.
Ana Martinić iz Hrvatskog pravnog centra istaknula je da Europski pakt o migracijama i azilu treba urediti sustav koji godinama nije dobro funkcionirao i omogućiti državama bolje upravljanje migracijama, ali otvara i ozbiljna pitanja.
– Jedna od novina koje uvodi Pakt je pravna pretpostavka da osoba koja je fizički prisutna na teritoriju Unije pravno na njega nije ušla. Stoga će se za sve tražitelje koji dolaze iz zemalja koje imaju nisku stopu prepoznavanja potrebe za međunarodnom zaštitom provoditi obvezna granična procedura u uvjetima ograničene slobode kretanja, a obuhvaćat će i djecu – pojasnila je Martinić.
Poručila je da je pravo na azil individualno pravo koje se utvrđuje za svakog čovjeka posebno, kroz pošten i djelotvoran postupak te da se ono ne bi smjelo izgubiti u ubrzanim postupcima, pravnim pretpostavkama i gledanju osoba kao brojki.
O politikama Europske unije govorila je Lucija Mulalić iz Centra za mirovne studije.
Naglasila je da europske migracijske politike i dalje odražavaju kolonijalno stanje uma koje radi razliku između onih za koje se smatra da imaju prirodno pravo na slobodno kretanje i onih čije se kretanje promatra kao automatski i unaprijed sumnjivo, prijeteće ili nepoželjno.
Mulalić je zaključila da će nadolazeće politike dodatno učvrstiti postojeće nejednakosti.
Josipa Lulić iz Centra za kazalište potlačenih POKAZ ukazala je na prepreke s kojima se suočavaju strani radnici i migranti u Hrvatskoj.
– Mnogi ljudi koji žive i rade u Hrvatskoj ne mogu regulirati svoj status bez napuštanja zemlje, čak i kada su godinama dio naših zajednica. Našom kampanjom regularNO tražimo regularizaciju boravka onima koji ostvaruju uvjete bez da moraju napustiti zemlju. Ovi ljudi preko e-Građana imaju pravo saznati u kojem su statusu, što se događa s njihovim radnim dozvolama, dozvolama boravka i koji su razlozi odbijanja zahtjeva za azilom. To su sve informacije koje nemaju – pojasnila je Lulić.
in MREŽAPrije 6 dana
Vaše pričePrije 7 dana
in MREŽAPrije 5 dana
Civilno društvoPrije 6 dana
RibolovPrije 7 dana
Osobe s invaliditetomPrije 7 dana
Osobe s invaliditetomPrije 4 dana