Life&Style
Znate li koliko građana uzima lijekove za bolove?
Istraživanje: gotovo trećina građana uzima lijekove za bolove na tjednoj razini
Svaki četvrti ispitanik drugog nacionalnog istraživanja lijek dozira prema vlastitoj procjeni, a 31 % je zbog financija ostalo bez terapije
Lijekovi su i dalje najčešći način nošenja s boli u Hrvatskoj, no način njihova korištenja otvara važna pitanja o sigurnosti, dostupnosti i ulozi stručne podrške. Pokazalo je to drugo nacionalno istraživanje o boli, nazvano Indeks boli u Hrvatskoj, koje je agencija Ipsos provela za Krka-Farmu u suradnji s Hrvatskim društvom za liječenje boli.
Lijekovi ostaju prvi izbor u nošenju s boli
Prema rezultatima istraživanja, nešto manje od trećine građana koristi lijekove protiv bolova na tjednoj razini, dok ih 4 % uzima svakodnevno. Najmanje jednom mjesečno to čini 73 % ispitanika. Najčešći način ublažavanja boli su bezreceptni (OTC) lijekovi, koje koristi 60 % ispitanika, dok se 28 % oslanja na lijekove na recept. Osim lijekova, 34 % ispitanika navodi promjenu životnih navika kao način nošenja s boli, dok se 26 % okreće alternativnim metodama poput masaže ili akupunkture.
Iako se većina građana barem povremeno konzultira sa zdravstvenim stručnjacima, istraživanje upozorava da više od četvrtine ispitanika (28 %) lijekove protiv bolova dozira prema vlastitoj procjeni, dok se 30 % vodi uputama s pakiranja, 22 % preporukama liječnika, a 19 % savjetima ljekarnika.
Financijska dimenzija problema dodatno opterećuje građane: 31 % ispitanika navodi da im je financijska situacija barem jednom onemogućila pristup potrebnim lijekovima ili tretmanima za bol. Većina ispitanika mjesečno na lijekove protiv bolova troši do 10 eura, dok se na tretmane za bol, ako ih uopće koriste, najčešće troši između 11 i 50 eura mjesečno.
Kada biraju lijek protiv bolova, građani se prije svega vode njegovim funkcionalnim svojstvima. Prema Indeksu boli u Hrvatskoj, 74 % ispitanika kao najvažniji faktor navodi učinkovitost lijeka, a 63 % brzinu djelovanja. Slijede trajanje djelovanja (42 %) i sigurnost primjene (37 %), dok su cijena (17 %) i preporuke prijatelja ili poznanika (4 %) među najmanje važnim kriterijima.
Liječnici i ljekarnici i dalje su dominantni izvori informiranja o lijekovima protiv bolova, osobito među starijim ispitanicima, dok se mlađi češće oslanjaju na preporuke prijatelja i obitelji. I kada je riječ o isprobavanju novih lijekova, najveći utjecaj na odluku imaju upravo zdravstveni stručnjaci, iako dio građana terapijske odluke donosi bez stručnog savjeta.
Istraživanje se bavilo i percepcijom razumijevanja boli u društvu. Tri četvrtine ispitanika smatra da liječnici u potpunosti ili djelomično razumiju njihovu bol, dok je percepcija društvene podrške osjetno niža: tek 61 % građana osjeća da društvo u potpunosti ili djelomično pokazuje razumijevanje za njihovu bol, dok svaki peti ispitanik o svojoj boli uopće ne govori.
Zanimljive su i rodne razlike: 41 % žena smatra da spol utječe na to kako drugi doživljavaju ili reagiraju na njihovu bol, dok isto smatra 28 % muškaraca, što dodatno potvrđuje da bol nije samo zdravstveno, već i društveno pitanje.
Stručnjak upozorava: pravilno liječenje boli ključno je za zdravlje
Istraživanje o liječenju boli komentirao je dr. sc. Dino Budrovac, specijalist anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja te predsjednik Hrvatskog društva za liječenje boli:
„O važnosti edukacije iz liječenja boli i farmakoterapije govori u prilog i podatak iz istraživanja da veliki postotak građana kupuje i koristi bezreceptne lijekove i pritom ih dozira prema vlastitoj procjeni ili prema informacijama dobivenima iz upute o lijeku. Ovo istraživanje je pokazalo da je samo trećina bolesnika sklona mijenjanju svojih životnih navika s ciljem smanjenja boli.“, istaknuo je dr. sc. Budrovac.
Upravo su podizanje svijesti o pravilnom liječenju boli i dostupnosti stručne podrške temelj Krkinog projekta Bez pauze, u okviru kojeg je provedeno ovo drugo nacionalno istraživanje o boli.
„Rezultati drugog Indeksa boli u Hrvatskoj jasno pokazuju da građani bol najčešće rješavaju brzo i pragmatično, ali pritom nerijetko bez dovoljno stručne podrške. Činjenica da se značajan dio ispitanika pri doziranju lijekova oslanja na vlastitu procjenu, kao i podatak da financije često predstavljaju prepreku liječenju, ukazuju na potrebu za dodatnom edukacijom i osvještavanjem važnosti pravilnog pristupa terapiji. Projektom Bez pauze želimo potaknuti građane da bol ne rješavaju stihijski, već informirano i odgovorno“ istaknula je dr. dent. med. Lovorka Tonsa Ljuba, voditeljica terapeutskog područja u Krka-Farmi. Više informacija o provedenom istraživanju pronađite ovdje.
Izvor: redakcija.hr
Life&Style
Kofeinsko drijemanje – tajna brzog vraćanja energije
Kombinacijom kratkog odmora i jedne šalice kave možemo poboljšati koncentraciju, smanjiti pospanost i lakše nastaviti s obavljanjem obveza. Iako ne može zamijeniti redovit i kvalitetan san, može biti koristan trik kada nam je potreban mali poticaj
Poslušaj članak
Kofeinsko drijemanje, poznato i kao coffee nap, zanimljiva je i sve popularnija metoda kojom možemo brzo vratiti energiju, poboljšati koncentraciju i smanjiti osjećaj umora. Riječ je o kombinaciji ispijanja kave i kratkog spavanja, odnosno drijemanja. Iako na prvi pogled zvuči neobično, ova metoda ima znanstveno objašnjenje.
Postupak je vrlo jednostavan. Prvo popijemo šalicu kave, a zatim odmah odspavamo otprilike 15 do 20 minuta. Za to vrijeme kofein još ne počinje djelovati u potpunosti jer mu je potrebno oko 20 do 30 minuta da se apsorbira i počne djelovati na organizam. Upravo zato se nakon kratkog spavanja budimo odmorniji, a kofein tada počinje djelovati i dodatno nas razbuđuje.
Ova metoda može biti posebno korisna tijekom ranog poslijepodneva, kada mnogi ljudi osjećaju pad energije, pospanost i manjak koncentracije. Primjerice, može pomoći učenicima i studentima tijekom učenja, kao i osobama koje rade ili imaju naporan dan. Kofeinsko drijemanje može poboljšati pažnju, povećati budnost i olakšati obavljanje svakodnevnih zadataka.
Ipak, važno je znati da kofeinsko drijemanje nije zamjena za kvalitetan noćni san. Predugo drijemanje može uzrokovati osjećaj tromosti nakon buđenja, dok ispijanje kave kasno poslijepodne ili navečer može otežati uspavljivanje. Također, osobe osjetljive na kofein trebale bi biti oprezne s ovom metodom.
Istraživanja su pokazala da kombinacija kave i kratkog drijemanja može biti učinkovitija za razbuđivanje nego samo ispijanje kave ili samo kratko spavanje. Razlog je taj što se tijekom spavanja smanjuje količina adenozina, tvari u mozgu koja pridonosi osjećaju umora. Kofein djeluje tako da blokira adenozinske receptore i na taj način smanjuje osjećaj pospanosti. Dakle, kada se probudimo, kofein počinje djelovati na mozak koji je već odmorniji.
Zdravlje i ljepota
Namirnice u borbi protiv gripe
Ne postoji čarobna namirnica koja nas može potpuno zaštititi od gripe, pravilna prehrana može pomoći našem tijelu da se lakše nosi s bolešću. Zato je važno znati koje namirnice mogu biti naši saveznici u borbi za zdravlje
Poslušaj članak
Ono je doba godine kad je grlobolja česta pojava, nosovi su začepljeni, a kašalj odzvanja u domovima i ambulantama. Hladniji dani donose nam ne samo zimu nego i razne viruse koji mogu oslabiti naš organizam. Gripa je jedna od bolesti koja se često javlja u tom razdoblju i može nam pokvariti svakodnevne planove.
Iako ne postoji čarobna namirnica koja nas može potpuno zaštititi od gripe, pravilna prehrana može pomoći našem tijelu da se lakše nosi s bolešću. Zato je važno znati koje namirnice mogu biti naši saveznici u borbi za zdravlje.
Voće i povrće imaju važnu ulogu u očuvanju zdravlja jer sadrže vitamine, minerale i druge korisne tvari. Naranče, limuni, mandarine i kivi bogati su vitaminom C, koji doprinosi normalnom radu imunološkog sustava. Paprika, brokula, mrkva i špinat također su dobar izbor jer sadrže važne hranjive tvari koje su potrebne našem organizmu. Zato je dobro svaki dan pojesti nekoliko porcija voća i povrća.
Med je jedna od namirnica koju često povezujemo s prehladom i kašljem. Možemo ga dodati u topli čaj kako bismo ublažili kašalj i umirili nadraženo grlo. Ipak, važno je da čaj ne bude prevruć. Med se ne smije davati djeci mlađoj od godinu dana.
Češnjak i đumbir također su poznati po svojoj upotrebi u prehrani. Češnjak sadrži spojeve koji se proučavaju zbog svojih korisnih svojstava, a đumbir se često dodaje toplim napitcima i jelima.
Iako ove namirnice mogu biti dio zdrave prehrane, ne mogu same spriječiti ili izliječiti gripu.
Kada smo bolesni, često nemamo velik apetit. Tada nam može pomoći topla pileća juha. Ona je lagana za jelo, daje nam tekućinu i može pomoći da se osjećamo ugodnije kada smo prehlađeni ili imamo gripu. Osim juhe, važno je piti dovoljno vode, čaja i drugih napitaka kako bismo spriječili dehidraciju. Topli napitci mogu umiriti nadraženo grlo i olakšati tegobe.
Osim pravilne prehrane, važni su odmor i dovoljno sna. Kada smo bolesni, našem tijelu treba vrijeme da se oporavi. Zato se ne bismo trebali previše naprezati, nego bismo trebali slušati svoje tijelo i odmarati se. Također je važno redovito prati ruke, provjetravati prostorije i izbjegavati bliski kontakt s osobama koje su bolesne. Cijepljenje protiv gripe jedan je od važnih načina zaštite od ove bolesti.
Ako gripa izazove ozbiljne simptome, poput otežanog disanja ili dugotrajne visoke temperature, potrebno je potražiti liječničku pomoć. Posebno je važno obratiti pozornost na malu djecu, starije osobe i osobe s kroničnim bolestima jer kod njih gripa može izazvati ozbiljnije komplikacije.
Hrana je važan saveznik u očuvanju našeg zdravlja. Voće, povrće, juhe, med i dovoljno tekućine mogu nam pomoći da se osjećamo bolje tijekom bolesti. Ipak, nijedna namirnica nije čarobni lijek protiv gripe. Najbolja briga o zdravlju uključuje raznoliku prehranu, dovoljno sna, odmor i dobre higijenske navike. Zato se o svom zdravlju trebamo brinuti svaki dan, a ne samo onda kada se razbolimo.
Zdravlje i ljepota
Najčešće zablude o zdravoj hrani
Zdrava prehrana nije stroga dijeta, nego način života koji nam pomaže da se osjećamo bolje i sačuvamo svoje zdravlje
Poslušaj članak
Danas se stalno govori o zdravoj prehrani. Na internetu, društvenim mrežama i televiziji možemo pronaći mnogo savjeta o tome što bismo trebali jesti. Ipak, nisu sve informacije točne. Zbog toga često vjerujemo u neke zablude o zdravoj hrani. Važno je znati da zdrava prehrana ne mora biti komplicirana ni skupa.
Jedna od najčešćih zabluda je da su ugljikohidrati loši. Mnogi ljudi misle da trebaju izbjegavati kruh, tjesteninu, rižu i krumpir ako žele biti zdravi ili smršavjeti. Međutim, ugljikohidrati su važan izvor energije za naše tijelo. Važno je birati kvalitetne izvore, poput cjelovitih žitarica, voća i povrća, te paziti na količinu.
Druga zabluda je da je zdrava hrana uvijek skupa. Neki ljudi misle da moraju kupovati posebne proizvode kako bi se zdravo hranili. To nije istina. Jaja, grah, leća, zobene pahuljice, sezonsko voće i povrće mogu biti povoljne i zdrave namirnice. Uz malo planiranja moguće je pripremiti zdrave obroke bez velikih troškova, a dodajmo ovome i čest izgovor da ćemo na pripremu zdravih obroka izgubiti puno vremena. Postoji bezbroj zdravih recepata koji traže najviše pola sata kuhanja.
Često se vjeruje i da su svi proizvodi s oznakom „light” zdravi. Takvi proizvodi mogu sadržavati manje masti ili šećera, ali to ne znači da su uvijek bolji izbor. Ponekad sadrže druge dodatke kako bi zadržali okus. Zato je dobro pročitati deklaraciju i obratiti pozornost na sastav proizvoda.
Još jedna zabluda je da treba potpuno izbaciti slatkiše. Ako želimo zdravo jesti, ne moramo se zauvijek odreći čokolade, kolača ili sladoleda. Važno je da takve namirnice jedemo umjereno i da nam prehrana većinom bude raznolika i uravnotežena. Povremeno uživanje u omiljenom slatkišu dio je normalne prehrane.
Mnogi također misle da je preskakanje obroka dobar način za mršavljenje. Međutim, preskakanje obroka ne odgovara svima i može dovesti do jake gladi i prejedanja kasnije tijekom dana. Važno je slušati svoje tijelo i jesti kada smo gladni, uz obroke koji nam daju dovoljno energije i hranjivih tvari.
Česta je i zabluda da su prirodni proizvodi uvijek zdravi. Iako su mnoge prirodne namirnice odličan izbor, to ne znači da ih možemo jesti u neograničenim količinama. Primjerice, med je prirodan, ali i dalje sadrži mnogo šećera. Zato je važno paziti na količinu i kod prirodnih proizvoda.
Dodajmo ovom popisu i ono famozno da ne smijemo jesti iza 18 sati. Dakle, jedite iza 18 sati ako vam se jede, jedino bi bilo dobro da to budu proteini i da se taj obrok uklapa u vaše dnevne energetske potrebe.
Na kraju, zdrava prehrana ne znači da moramo jesti samo salate i odreći se svega što volimo. Najvažnije je jesti raznovrsnu hranu, uključiti dovoljno voća i povrća, piti vodu i ne pretjerivati s hranom koja sadrži puno šećera, soli i nezdravih masti. Umjesto da vjerujemo svakom savjetu koji pročitamo na internetu, trebamo se informirati iz pouzdanih izvora. Zdrava prehrana nije stroga dijeta, nego način života koji nam pomaže da se osjećamo bolje i sačuvamo svoje zdravlje.
-
Zdravlje i ljepotaPrije 5 danaNamirnice u borbi protiv gripe
-
Osobe s invaliditetomPrije 2 danaACT Grupa poziva na zapošljavanje osoba s invaliditetom
-
Osobe s invaliditetomPrije 3 danaRoditelji njegovatelji traže pravo na bolovanje i godišnji odmor
-
in MREŽAPrije 4 danaOsobe s invaliditetom u svijetu podcasta
-
VijestiPrije 3 danaU Zagrebu akcija za rano otkrivanje šećerne bolesti
-
VijestiPrije 4 danaDjeca leptiri trebaju dostupnu terapiju
-
EU kutakPrije 4 danaOsobe s invaliditetom u Hrvatskoj među najizloženijima siromaštvu
-
Civilno društvoPrije 5 danaSvatko od nas sutra može postati OSI




