Moderna vremena
Stigla protetika za Afrikance s invaliditetom
Cilj Immortal Cosmetic Art kompanije je protetiku učiniti dostupnom svim Nigerijcima, ali i Afrikancima općenito
Biti osoba s invaliditetom je teško, ali biti osoba s invaliditetom u nerazvijenim područjima svijeta još je teže. Osobe s invaliditetom koje dolaze iz područja Afrike zbog tamošnjih ekonomskih prilika, ne mogu si priuštiti potrebna protetska pomagala.
Takva situacija potaknula je dva brata iz Nigerije da naprave protetiku dostupnu osobama s invaliditetom s afričkog područja, piše the Guardian.
Naime, nakon što je Ubokobong Amanam u nesreći prouzrokovanom vatrometom teško ozlijeđen te pritom izgubio prste, trebala mu je proteza. Međutim on si istu nije mogao priuštiti iz više razloga.
Kako navodi, tada kada je on nastradao proteze nisu bile najbolje tehnički prilagođene, niti cjenovno prihvatljive, a još k tome nisu odgovarale pigmentu kože ljudi iz afričkog podneblja.
-U početku je bilo razočaravajuće shvatiti da ne postoje realistične proteze u afričkom stilu, To otkriće me shrvalo i pojačalo moju depresiju – rekao je Ubokobong
Kako bi doskočio ovom problemu, njegov brat koji se bavio izrađivanjem udova za potrebe filmova i kazališta pomogao mu je izraditi protezu po njegovoj mjeri.
S obzirom na to da u Nigeriji čak 2 milijuna ljudi treba protetske udove, a da isti nisu ni cjenovno ni estetski prihvatljivi ljudima s područja Nigerije, braća Amanam odlučili su izrađivati protetiku za ljude iz Afrike.
Pošto je uvozna protetika enormno skupa, u afričkim zemljama si ju može priuštiti izrazito mali broj ljudi. To je tako zbog niske platežne moći ljudi u Africi, odnosno visoke cijene protetike kao takve.
– Prvo što sam otkrio jest da proteze zapravo nisu napravljene za ljude poput nas. Boje se nisu slagale, popravci su značili uvoz rezervnih dijelova, a visokokvalitetni proizvodi jednostavno nisu bili dostupni – ističe Ubokobong Amanam.
Nakon tri godine mukotrpnog rada braća su napravila protetsku ruku, a potom i otvorila firmu Immortal Cosmetic Art koja je sada vodeća firma u području realističnih proteza za amputirane osobe diljem afričkog kontinenta. Cilj Immortal Cosmetic Art je da protetiku učine dostupnom svim Nigerijcima, ali i Afrikancima općenito.
Tvrtka funkcionira tako da osoba ispuni obrazac, nakon čega joj se uzme mjera uda, a potom se krene na izradu proteze.
Upravo to napravila je i Emediong Bassey, koja je izgubila potkoljenicu desne noge u prometnoj nesreći 2010. godine, ona je svoju protezu dobila unutar nekoliko tjedana.
– Osjećam se kao da mi je to prava noga. Udobna je i odgovara tonu moje kože. Većina ljudi čak ni ne shvaća da mi nije prava noga jer toliko sliči mojoj drugoj nozi po boji i obliku – kaže Bassey.
Zahvaljujući vještinama stečenim kroz rad umjetnih udova za kazalište i film, John može napraviti realističnu protezu da se ni ne skuži da osoba nosi protezu umjesto uda.
Osim što rade na tome da njihova protetika realistično izgleda, firma je unaprijedila svoj proizvod te se dala na izradu biotičkih proteza koje koriste elektromiografiju za očitavanje mišićnih signala, omogućujući korisnicima kontrolu pokreta.
Njihov biotički ud košta 7000 dolara, što ga čini jeftinijim od konkurentnih proteza koje nude drugi proizvođači, koje znaju koštati preko 10 000 dolara. S obzirom na to da je i dalje cjenovno nepristupačna za većinu Afrikanaca, braća sada traže potporu od vlada i nevladinih organizacija kako bi proteze učinili dostupne svima.
Lokalna proizvodnja protetike u Nigeriji nudi alternativu za preskupe i često neadekvatne proteze, omogućujući prilagodbu klimi, radnom okruženju i načinu života Afrikanaca.
U Centru kulture Dubrava u Zagrebu održano je posebno izdanje programa „Kino, igra, film“, u organizaciji Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC), posvećeno povezivanju filma, videoigara i filmske pismenosti s inkluzijom djece s teškoćama u razvoju
Poslušaj članak
Program je zamišljen kao inkluzivan prostor u kojem djeca, uz gledanje domaćih filmova u kinoprojekciji, imaju priliku isprobati i hrvatske videoigre. Poseban naglasak stavljen je na dostupnost i prilagodbu videoigara djeci s teškoćama u razvoju, čime se pokazuje kako gaming može biti više od zabave – može predstavljati alat za učenje, komunikaciju, sudjelovanje i integraciju.
U sklopu programa predstavljen je priručnik „Videoigre kao inkluzivni medij: priručnik za rad s djecom s teškoćama u razvoju“, autorice dr. sc. Eve Brlek, prvi priručnik takve vrste u Hrvatskoj. Priručnik donosi praktične smjernice za odgovorno korištenje videoigara te ističe njihove pozitivne potencijale, uz istodobno pružanje etičkih smjernica za njihovu primjenu u radu s djecom.
Autorica Eva Brlek naglasila je da je prethodno provedeno istraživanje na uzorku od 250 djece koje je pokazalo da djeca s teškoćama u razvoju u jednakoj mjeri vole videoigre, ali je drugačiji način njihova igranja videoigara te im je za ravnopravno sudjelovanje potrebna dodatna asistivna tehnologija. Upravo je stoga važna razmjena iskustava i znanja o mogućnostima prilagodbe gaming opreme, o čemu je na događanju svjedočio i izložbeni prostor belgijske udruge Accessible Gaming.
U priručniku su analizirane i dvije hrvatske videoigre koje su djeca iz Centra za autizam Rijeka imala priliku isprobati u praktičnom dijelu programa.
Program je obuhvatio i predstavljanje animiranog filma „Ježeva kućica“, filmske adaptacije slikovnice nastale u sklopu projekta, nakon čega je uslijedila analiza i komentar filma iz perspektive filmske pismenosti.
Iako se na videoigre često gleda prvenstveno kroz njihove potencijalne negativne učinke, ovakvi projekti otvaraju prostor za sagledavanje njihovih pozitivnih mogućnosti.
Izvor: soih.hr
Metoda testiranja je jednostavna: pacijent diše u pamučnu masku oko 10 minuta, a maska se zatim zatvara u vrećicu i odnosi u laboratorij. Pacijenti ne dolaze u dodir s psima
Kada se azilska kujica Chloe ne kotrlja po travnjaku farme izvan indijske tehnološke prijestolnice Bengalurua, podučavaju je da njušenjem ljudskog daha otkrije rak uz manju pomoć umjetne inteligencije.
Opremljena je 3D printanom kacigom i pojasom punim senzora i dio je eksperimentalnih napora čiji je cilj iskoristiti izvanredan njuh pasa u razvoju neinvazivnog testa za rano otkrivanje te bolesti.
Sve veći broj globalnih istraživanja ukazuje na to da se psi mogu dresirati za otkrivanje raka i ostalih ljudskih bolesti, od Parkinsonove bolesti do covida-19.
Startup Dognosis sa sjedištem u Bengaluruu koristi umjetnu inteligenciju za analizu moždane aktivnosti, disanja i govora tijela pasa – pretvarajući njihovu reakciju na miris u podatke.
“U sat vremena mogu obaviti tisuće njuškanja”, rekao je AFP-u suosnivač tvrtke Akash Kulgod (26). “Svako njušenje može evaluirati uzorak”.
Dognosis se nada komercijalnom lansiranju sljedeće godine, čime bi njihova tvrtka postala treća tog tipa u svijetu, nakon sličnih kompanija iz Njemačke i Izraela.
Rano otkrivanje bolesti može biti ključno i pridonijeti stopi preživljavanja od raka, ali u Indiji se brojnim pacijentima ona dijagnosticira tek nakon što je bolest već u uznapredovaloj fazi.
Njuškanje pasa moglo bi postati jednostavan i pristupačan prvi korak u probiru koji bi se u dogledno vrijeme primjenjivao u većim razmjerima i otkrio potencijalne slučajeve koji bi bili podložni daljnjim testiranjima.
Dok očekuje odobrenje Dognosis – uz potporu tvrtki rizičnog kapitala, uključujući Accel Indiju – na svojim istraživanjima surađuje s vladinim medicinskim ustanovama.
Chloe, mješanka labradora, jedna je od 15 pasa koje ovaj startup trenira. Na sebi ima prilagođenu kacigu za prikupljanje podataka.
“To je kao pseće odijelo ‘Iron Mana’”, rekao je Kulgod, mladić iz liječničke obitelji, koji je studirao kognitivnu znanost na Berkeley sveučilištu u Kaliforniji.
Istraživanja upućuju na to da bolesti mogu promijeniti kemikalije koje oslobađa organizam, stvarajući pritom prepoznatljive mirise.
Psi imaju oko 300 milijuna receptora mirisa, u usporedbi s oko pet milijuna koliko ih imaju ljudi.
Metoda testiranja je jednostavna: pacijent diše u pamučnu masku oko 10 minuta, a maska se zatim zatvara u vrećicu i odnosi u laboratorij. Pacijenti ne dolaze u dodir s psima.
U centru pod nazivom “Sniffspace” psi testiraju ljudske uzorke na platformama opremljenim automatskim hranilicama koje ih nagrađuju psećim poslasticama.
Suosnivač Kulgoda, 28-godišnji Itamar Bitan, koji je proveo četiri godine u izraelskoj kinološkoj jedinici specijalnih snaga, rekao je kako su psi obučeni da otkriju specifičan neuobičajen miris i da potom za to dobiju nagradu.
“Kada otkriju neuobičajen miris neki psi trče izravno do hranilice očekujući nagradu, neki od njih se na mjestu ukoče, a neki od uzbuđenja grebu po uzorku”, rekao je Bitan.
Rezultati nedavne studije Dognosisa koja je obuhvatila više od 1500 sudionika i šest bolnica u državi Karnataka, objavljeni su u stručnome časopisu Journal of Clinical Oncology.
Tvrtka je izvijestila da je uspjela postići stopu točnosti veću od 90 posto kada je posrijedi sedam glavnih vrsta raka i sada planira obavljati testiranja u realnim programima.
Specijalisti za rak u Bengaluruu, neovisni o projektu, izrazili su oprezan optimizam.
“Studija obećava, kao rani signal, no moraju provesti studiju na puno većoj grupi prije nego što donesemo bilo kakve konačne zaključke”, rekao je Santhosh Kumar Devadas, voditelj onkologije u bolnici Ramaiah Memorial.
U Indiji je rak velik problem javnog zdravstva. Kod svakog devetog od 1,4 milijarde stanovnika vjerojatno će se razviti bolest.
Dognosis kaže da im je cilj poboljšati “proaktivnu i preventivnu medicinu” uz istodobno poboljšanje “komunikacije između ljudi i pasa”.
Većinom su psi koje koriste u svojim istraživanjima biglovi i u nešto manjem broju mješanci belgijskog ovčara malinoisa, no odabiru se samo najbolji, rekao je Kulgod, našalivši se da svi imaju odličnu “ravnotežu između poslovnog i privatnog života” s radnim vremenom ograničenim na oko 30-45 minuta dnevno.
U povodu Svjetskog dana spolnog zdravlja Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) organizirao je 4. rujna panel-raspravu pod nazivom ‘Every Body: Nema maženja bez paženja’ na kojoj su stručnjaci ukazali na aktualne izazove i mogućnosti unaprjeđenja spolnog zdravlja
Poslušaj članak
Ovogodišnja tema Svjetskog dana spolnog zdravlja ‘Every Body’ zahtijeva interdisciplinarni pristup koji može unaprijediti zdravstvenu pismenost, osnažiti pojedinca te razvijati sustav koji će odgovoriti na zdravstvene, društvene i demografske izazove današnjeg vremena.
U prigodnom govoru pomoćnik ravnatelja za kvalitetu HZJZ-a Tomislav Benjak podsjetio je kako je istraživanje HZJZ-a pokazalo da je prije deset godina u Hrvatskoj bilo dvjestotinjak prilagođenih ginekoloških stolova na oko 250 tisuća žena s invaliditetom. Naglasio je da se njihov broj povećao te su, prema podacima, klinički bolnički centri danas dobro opskrbljeni. Međutim, zdravstveni djelatnici još uvijek nemaju dovoljno znanja o primjerenoj komunikaciji s osobama s invaliditetom. Stoga HZJZ provodi edukaciju zdravstvenih i nezdravstvenih djelatnika.
Liječnica školske medicine iz Službe za promicanje zdravlja HZJZ-a Mateja Kopsa Sobota istaknula je važnost zdravstvene pismenosti u području spolnog zdravlja te ulogu zdravstvenih stručnjaka u osnaživanju pojedinca.
– Posebnu pozornost treba usmjeriti prema mladima. Njihovo pravodobno informiranje i osvještavanje o odgovornosti za zdravlje temelj su donošenja odgovornih odluka, prevencije spolno prenosivih infekcija, očuvanja reproduktivnog zdravlja i izgradnje zdravih partnerskih odnosa – rekla je Kopsa Sobota.
Predstavila je rad Savjetovališta za promicanje spolnog i reproduktivnog zdravlja pri HZJZ-u koje je osnovano 2004. godine. Savjetovalište nudi usluge besplatnog, anonimnog i dobrovoljnog informiranja, savjetovanja i edukacije, usluge testiranja na spolno prenosive bolesti, pomoć pri uključivanju na liječenje i psihološku podršku. U Savjetovalište se pripadnici mlađe populacije najčešće javljaju vezano uz pitanja o riziku nakon nezaštićenog spolnog odnosa, informacije o simptomima i testiranju te nedoumice vezane uz prijenos infekcije. Savjetovalište također organizira javnozdravstvene kampanje kao što je ‘Nema maženja bez paženja’.
Voditeljica Službe za promicanje zdravlja HZJZ-a, epidemiologinja Sanja Musić Milanović, izrazila je zadovoljstvo porastom broja zainteresiranih za dolazak u Savjetovalište.
– Od osnutka pa do prije nekoliko godina u Savjetovalište je dolazilo oko 400 korisnika godišnje. Prošle godine imali smo 1.050 korisnika. Ponosni smo na činjenicu da su ljudi prepoznali mogućnost zdravstvenog opismenjavanja i ulaganja u očuvanje zdravlja – rekla je Musić Milanović.
Epidemiologinja Tatjana Nemeth Blažić smatra da u budućnosti u ovakvim savjetovalištima u nekoliko gradova treba nastaviti s uvođenjem usluga i testiranja na nove spolno prenosive bolesti te je važno korištenje modernih tehnologija kao što je prva hrvatska AI asistentica Gina, koja je uvedena prošle godine povodom Svjetskog dana spolnog zdravlja.
Ivana Vranješ
Tko su Purger i Purgerica?
Besplatne zdravstvene provjere na glavnom zagrebačkom trgu
Osobni asistenti traže veće plaće i uključivanje u reformu
„Snaga je u nama“ već 13 godina podržava žene s rakom dojke
-
In MetropolaPrije 5 danaDUMOVEC Zagrebački umirovljenici i njihovi novi prijatelji psi
-
VijestiPrije 4 danaNaknada za prijelazno razdoblje usluge osobne asistencije
-
EU kutakPrije 3 danaOsobe s invaliditetom isključene iz hitnih službi i komunikacije
-
VijestiPrije 2 danaOsobni asistenti traže veće plaće i uključivanje u reformu
-
In MetropolaPrije 6 danaSAMO 5 MINUTA Oštra poruka Zajednice spinalno ozlijeđenih
-
Civilno društvoPrije 6 danaURIHO sudjelovao u Europskom tjednu mobilnosti
-
in MREŽAPrije 6 danaRASPRAVA Prepreke pri (samo)zapošljavanju osoba s invaliditetom
-
VijestiPrije 4 danaZNAKOFEST Prevoditelji moraju biti otporni i emocionalno stabilni