Sveučilište u Zagrebu u četvrtak je predstavilo sveučilišni udžbenik ‘Komunikacija o znanosti – Promicanje znanosti i istraživanja koja mijenjaju svijet’ autora Melite Kovačević, Tamare Dagen i Miroslava Rajtera. Udžbenik ima 184 stranice te kroz deset poglavlja nudi sveobuhvatan prikaz teorijskih i praktičnih aspekata komunikacije o znanosti

Ovaj udžbenik će koristiti studentima, znanstvenicima, komunikatorima, novinarima i donositeljima odluka. Izdavač sveučilišnog udžbenika je Školska knjiga.

Sveučilišni udžbenik su predstavili recenzent akademik Ignac Lovrek i urednik iz Školske knjige Goran Bukan Brebrić. Akademik Lovrek rekao je da udžbenik povezuje teorijske postavke, modele komunikacije o znanosti, načine provedbe komunikacije o znanosti te potiče kreativnost kod čitatelja.

Predstavljajući sveučilišni udžbenik, urednik Bukan Brebrić istaknuo je da djelo na sustavan, jasan i suvremen način obrađuje jednu od ključnih tema današnjeg društva, a to je kako govoriti o znanosti i kako je približiti svima.

– Posebno je vrijedno što, uz teorijske modele i povijesni pregled discipline, knjiga se osvrće na globalni i europski model te na razvoj znanstvenih politika. Središnja poruka knjige je da je komunikacija o znanosti neizostavan alat u suvremenom društvu. Razumijevanje i otvoren dijalog knjiga stavlja u prvi plan – pojasnio je Bukan Brebrić.

Naglasio je da veliku vrijednost knjige daju osvrti stručnjaka iz različitih hrvatskih, svjetskih i europskih institucija. Knjiga obiluje i citatima poznatih hrvatskih komunikatora o znanosti, poput astronoma Korada Korlevića, kemičara i fizičara Nenada Judaša, fizičara Saše Cecija, profesorice Jelene Jurišić.

– Knjiga detaljno obrađuje povijest i teorijske modele komunikacije o znanosti, obrazovne programe u Hrvatskoj i Europi, istraživačku kulturu i integritet, koncept otvorene znanosti te suvremene izazove poput primjene generativne umjetne inteligencije u znanstvenoj komunikaciji – objasnio je Bukan Brebrić.

Naveo je da vrijednost knjizi daju primjeri dobre prakse iz Hrvatske i Europe koji pokazuju kako se teorijska znanja primjenjuju u stvarnom životu te kako kvalitetna komunikacija o znanosti može utjecati na javno mišljenje, obrazovne procese i znanstvenu politiku. Knjiga govori o tome što se događa kada komunikacija o znanosti ne funkcionira, kada su informacije zatvorene u akademskim krugovima ili kada se znanstvene spoznaje pogrešno interpretiraju u javnosti.

– Autori se zalažu za otvoren, inkluzivan i etičan pristup komunikaciji koji uključuje i nove alate poput društvenih mreža, podcasta, popularnoznanstvenih emisija – zaključio je Bukan Brebrić.

Dekan Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Ante Bilić Prcić rekao je da je fakultet predložio izdavanje udžbenika Senatu Sveučilišta.

– Jedna od autorica je dugogodišnja profesorica Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Melita Kovačević. Misija ovog fakulteta je upozoriti svijet da postoje različiti od nas, drugačiji, i njima treba otvoriti put u društvo, treba društvo naviknuti da nas okružuju takvi ljudi. Na tom putu ne možemo promijeniti svijet, ali ga možemo učiniti boljim – rekao je dekan Bilić Prcić.

Rektor Sveučilišta u Zagrebu Stjepan Lakušić istaknuo je kako će knjiga dati najbolji odgovor na pitanje koliko su znanstvenici važni.

Kako bi se odraslima, mladima, ali i djeci približila znanost na edukativan i interesantan način, na lokacijama Festivala održavaju se predavanja, edukativne radionice, prezentacije i izložbe

Ovaj se tjedan od 5. do 10. svibnja na rekordne 42 lokacije diljem Republike Hrvatske održavaju manifestacije pod zajedničkim nazivom ‘Festival znanosti’ čije su ovogodišnje teme mreže.

Festival se u Hrvatskoj održava od 2003. godine s ciljem da se široj javnosti približi znanost kroz informiranje uz aktivno sudjelovanje o procesima, aktivnostima i rezultatima na području znanosti, poboljšanja javne percepcije znanstvenika i znanstvenog rada, te motiviranja mladih za istraživanje i stjecanje novih znanja. U sklopu festivala ove će se godine širom Lijepe naše održavati radionice i predavanja na temu mreža.

Kako bi se odraslima, mladima, ali i djeci približila znanost na edukativan i interesantan način, na lokacijama Festivala održavaju se predavanja, edukativne radionice, prezentacije i izložbe.

U glavnom gradu Republike Hrvatske spomenuta manifestacija održat će se na više lokacija, a glavnina predavanja, radionica i izložbi održat će se u Tehničkom muzeju Nikola Tesla.

Građani Zagreba svoje će znanje moći proširiti i kroz predavanja koja će se, između ostalog, organizirati na Institutu Ruđer Bošković i Leksikografskom zavodu Miroslav Krleža. Izložba na temu umjetne inteligencije bit će postavljena u prostorima knjižnice u Gajnicama.

Oni najmlađi svoje znanje razvijati će kroz radionice i to u Dječjem vrtiću Milana Sachsa, Ivane Brlić Mažuranić, oodručni objektu ‘Kosjenka’ i Dječjem vrtiću ‘Botinec’. Na navedenim radionicama mogu prisustvovati samo korisnici vrtića.

Što se tiče Splita, njegovi građani o znanosti više mogu naučiti ukoliko ovaj tjedan posjete Fakultet elekrotehnike stojarstva i brodogradnje, Pomorski, Pravni te Medicinski fakultet u Splitu.

Nadalje, Splićani će znanje moći upijati i na  Sveučilišnom odjelu za stručne studije, Sveučilišnom odjelu za forenzične znanosti te Prirodoslovnom muzeju grada Splita.

Festival znanosti održava se pod pokroviteljstvom Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske, te uz sufinanciranje Grada Zagreba – Gradskog ureda za kulturu i civilno društvo te Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.

Popis gradova, lokacije kao i raspored događanja možete provjeriti ovdje

Jestivi roboti mogli bi se koristiti za dostavu hrane u ugrožena područja, za inovativnu isporuku lijekova osobama koje imaju teškoće s gutanjem, životinjama, pa čak i za nadzor hrane i njezine svježine pomoću senzora koji se mogu pojesti

Iako se ideja stvaranja robota koji se mogu jesti ili hrane koja se ponaša poput robota može činiti neobičnom, to je stvarni izazov za znanstvenu zajednicu.

U sklopu projekta RoboFood, koji financira Europska unija, istraživači s EPFL-a i Talijanskog instituta za tehnologiju (IIT) surađuju s vrhunskim slastičarima i prehrambenim znanstvenicima s EHL-a u Lausannei kako bi spojili robotiku i gastronomiju. Njihov projekt RoboCake bit će predstavljen na Svjetskoj izložbi Expo 2025 u Osaki, javlja EPFL.

– Robotika i hrana su dva odvojena svijeta – kaže Dario Floreano, voditelj Laboratorija za inteligentne sustave (LIS) pri EPFL-u i koordinator projekta RoboFood.

– Međutim, njihovo spajanje nudi brojne prednosti, osobito u smislu smanjenja elektroničkog i prehrambenog otpada – navodi koordinator projekta.

Znanstvenici također razmatraju primjene u hitnoj prehrani i zdravstvu.

– Jestivi roboti mogli bi se koristiti za dostavu hrane u ugrožena područja, za inovativnu isporuku lijekova osobama koje imaju teškoće s gutanjem, životinjama, pa čak i za nadzor hrane i njezine svježine pomoću senzora koji se mogu pojesti – nastavlja Floreano.

Stvaranje jestivih robota također otvara potpuno nova kulinarska iskustva. RoboCake, robotska svadbena torta, inovativna je demonstracija napretka postignutog u okviru projekta RoboFood, koji ima za cilj razviti novu generaciju jestivih robota i inteligentne hrane.

RoboCake uključuje dva potpuno jestiva robotička medvjedića, koje je razvio LIS pri EPFL-u.

– Izrađeni su od želatine, sirupa i bojila – objašnjava Bokeon Kwak, istraživač u LIS-u. Animira ih unutarnji pneumatski sustav: kada se zrak ubrizga kroz posebne kanale, njihova se glava i ruke pomiču.

Ovi plešući medvjedići, koji imaju okus poput mekanih, slatkih bombona od nara, nisu jedina posebnost torte. Istraživači s IIT-a, pod vodstvom Maria Caironija, razvili su prvu jestivu punjivu bateriju, napravljenu od vitamina B2, kvercetina, aktivnog ugljena i čokolade – za gurmanski doživljaj.

– Ove su baterije sigurne za konzumaciju i mogu se koristiti za paljenje LED svjećica na torti – objašnjava Valerio Galli, doktorand pri IIT-u. Prvi okus koji osjetite je tamna čokolada, a zatim iznenađujući kiseli udarac zbog jestivog elektrolita u bateriji, koji traje nekoliko sekundi. Ove baterije predstavljaju potencijalno rješenje za smanjenje elektroničkog otpada, koji godišnje doseže 40 milijuna tona.

Kako bi osigurali da su ove inovacije i ukusne i sigurne za jelo, inženjeri su surađivali s prehrambenim stručnjacima i slastičarima iz EHL-a.

– Naš je izazov bio pronaći najbolji način za predstavljanje inovacija naših partnera, EPFL-a i IIT-a, dodajući ono što mi najbolje radimo: užitak. Tako je nastao RoboCake, prava svečana slastičarska torta, koja je uspješno spojila tehniku, elektroniku i okus – kaže Julien Boutonnet, viši predavač praktične umjetnosti na EHL-u i nositelj najviše francuske nagrade Meilleur Ouvrier de France (MOF) u slastičarstvu i izradi slatkiša.

– Ova interdisciplinarna suradnja otvara vrata interaktivnim i ukusnim gastronomskim iskustvima te nas podsjeća da je hrana dragocjen resurs – i potencijalno smanjuje prejedanje – zaključuje Dario Floreano.