Znanost
Učinci pušenja, pijenja i nedovoljne tjelovježbe osjećaju se već od 36. godine
Znanstvenici upozoravaju da se učinci pušenja, prekomjerne konzumacije alkohola i nedovoljne tjelovježbe osjećaju već od 36. godine života.
Odustajanjem od ovih loših navika u ranoj odrasloj i srednjoj dobi mogu se spriječiti godine kasnijeg lošeg zdravlja, prema studiji koja je pratila ljude više od 30 godina.
Pušenje uzrokuje rak pluća te probleme sa srcem i disanjem, dok su nedostatak tjelovježbe i previše alkohola povezani s problemima poput raka, moždanog udara, srčanog udara i rane smrti.
U novom istraživanju, objavljenom u časopisu Annals of Medicine, stručnjaci s finskih sveučilišta otkrili su da ljudi već s 36 godina pokazuju znakove loših zdravstvenih izbora. Tim je pratio 326 ljudi kada su imali 27 godina, a zatim ponovno kada su imali 36, 42, 50 i 61 godinu.
Mentalno zdravlje ljudi procijenjeno je putem anketa o simptomima depresije i psihičkom blagostanju, a fizičko zdravlje mjerenjem metaboličkog rizika na temelju krvnog tlaka, opsega struka i razine šećera u krvi, kolesterola i drugih masnoća u krvi.
Ljudi su također zamoljeni da ocijene svoje zdravlje tijekom prethodne godine.
Simptomi depresije i opće psihičko blagostanje mjereni su na ljestvici od 1 do 4; samoprocjena zdravlja mjerena je na ljestvici od 1 do 5; a metabolički rizik ocjenjivan je od 0 do 5.
U svakom trenutku procijenjena su tri rizična ponašanja – pušenje, prekomjerno pijenje i tjelesna neaktivnost (vježbanje manje od jednom tjedno).
Rezultati studije pokazali su da ako su ljudi imali sve tri nezdrave navike u određenom trenutku, njihovo mentalno i fizičko zdravlje bilo je lošije nego da ih nisu imali.
Konkretno, depresivni simptomi porasli su za 0,1 bod, metabolički rizik porastao je za 0,53 boda, psihičko blagostanje palo je za 0,1 bod, a samoprocjena zdravlja pala je za 0,45 bodova.
Nadalje, dugotrajno prisustvo sva tri nezdrava ponašanja bilo je još snažnije povezano s lošim zdravljem.
Depresivni simptomi porasli su za 0,38 bodova, metabolički rizik porastao je za 1,49 bodova, psihološka dobrobit pala je za 0,14 bodova, a samoprocjena zdravlja pala je za 0,45 bodova.
Dr. Tiia Kekalainen, znanstvenica koja je radila na studiji, rekla je: “Nezarazne bolesti poput srčanih bolesti i raka uzrokuju gotovo tri četvrtine smrtnih slučajeva u svijetu. Međutim, zdravim načinom života pojedinac može smanjiti rizik od razvoja ovih bolesti i smanjiti izglede za ranu smrt.”
“Naši nalazi ističu važnost što ranijeg odustajanja od rizičnih zdravstvenih ponašanja, poput pušenja, prekomjernog pijenja i tjelesne neaktivnosti, kako bi se spriječilo nakupljanje štete koju nanose tijekom godina, što kulminira lošim mentalnim i fizičkim zdravljem kasnije u životu. Međutim, nikada nije prekasno za promjenu navika. Usvajanje zdravijih navika u srednjoj dobi također ima koristi za stariju dob.”
Znanstvenici su napisali da “nalazi ove studije sugeriraju da su povezanosti uglavnom slične tijekom vremena od 36. do 61. godine.” “Dakle, kumulativna povezanost ranijih rizičnih ponašanja postoji već u dobi od 36 godina, a ne samo u kasnijim fazama srednje dobi.”
Hina
Rehabilitacija i rana intervencija kod cerebralne paralize ključni su postupci za optimizaciju motoričkih, kognitivnih i funkcionalnih sposobnosti te poboljšanje kvalitete života
Poslušaj članak
Postavljanje dijagnoze cerebralne paralize često može biti kompliciran proces jer postoji više čimbenika koji mogu utjecati na razvoj ovog stanja.
No prema istraživanju objavljenom u časopisu Pediatrics: Open Science djeca s cerebralnom paralizom na dijagnozu više ne bi trebala čekati duže od 4. godine života, što donedavno nije bio slučaj, a ranija dijagnostika otvara prostor za bržu intervenciju i učinkovitiju rehabilitaciju mališana rođenih s ovim stanjem.
Istraživači iz američke Mreže za praćenje autizma i razvojnih teškoća prevalenciju cerebralne paralize ispitivali su na uzorku od 215 tisuća djece, što je uistinu respektabilna brojka za tako opsežnu studiju.
Otprilike polovica ispitivane djece imala je 8 godina tijekom istraživanja. Druga polovica imala je 4 godine, dakle prvi put u povijesti istraživanja cerebralne paralize stručnjaci su pratili prevalenciju za mlađu dobnu skupinu. Sveukupno, studija je otkrila da je 2,4 djece na 1000 imalo cerebralnu paralizu u dobi od 8 godina, pri čemu je spastična paraliza najčešći podtip. Gotovo 60 posto djece moglo je samostalno hodati.
Istodobno, četverogodišnjaci su imali sličnu prevalenciju od 2,2 na 1000, s većom vjerojatnošću da će dječaci imati dijagnozu cerebralne paralize od djevojčica u toj dobi
– Razumijevanje da se cerebralna paraliza dokumentira u različitim skupinama daje nam nove ciljeve za edukaciju i informiranje o riziku, ne samo za pružatelje usluga već i za rane intervencioniste, edukatore i, što je najvažnije, za njihove obitelji – rekao je Zachary Warren, glavni autor studije.
Tek da podsjetimo, rehabilitacija i rana intervencija kod cerebralne paralize ključni su postupci za optimizaciju motoričkih, kognitivnih i funkcionalnih sposobnosti te poboljšanje kvalitete života. Budući da je cerebralna paraliza trajno stanje uzrokovano oštećenjem mozga u razvoju, terapija nije usmjerena na izlječenje, već na maksimalno razvijanje djetetovih potencijala i postizanje što veće samostalnosti.
Novinar: Darko Vlahović
Novo istraživanje objavljeno u časopisu Cell Press Blue pokazalo je da veći unos proteina nije uvijek bolji: za mnoge odrasle osobe koje nisu osobito tjelesno aktivne manji unos proteina mogao bi pridonijeti zdravijem starenju, pa čak i duljem životu
Poslušaj članak
Nakon analize više od 350 studija provedenih na ljudima, miševima i drugim organizmima, znanstvenici su utvrdili da smanjenje unosa proteina može poboljšati metabolizam, promijeniti način na koji stanice reagiraju na hranjive tvari, smanjiti oštećenja stanica i poboljšati njihovo funkcioniranje.
Međutim, koristi ovise o dobi, zdravstvenom stanju i razini tjelesne aktivnosti pojedinca.
– Potpuno je jasno da proteini imaju pozitivan učinak na rast mišića i odgovor organizma na tjelovježbu kod tjelesno aktivnih osoba – rekao je jedan od autora studije Dudley Lamming sa Sveučilišta Wisconsin-Madison.
– No budući da većina ljudi živi relativno sjedilačkim načinom života, mnogi vjerojatno unose više proteina nego što im je zapravo potrebno, što vjerojatno ima negativne posljedice za zdravlje.
Nekoliko novijih istraživanja provedenih na ljudima pokazalo je da manji unos proteina može pomoći u smanjenju tjelesne težine i udjela masnog tkiva te istodobno poboljšati razinu šećera u krvi.
Metaistraživanje je također pokazalo da prekomjeran unos metionina, izoleucina i valina, aminokiselina od kojih su građeni proteini, može povećati rizik od pretilosti, upala i drugih bolesti povezanih sa starenjem.
Istodobno, druga istraživanja upućuju na to da veći unos proteina, osobito u kombinaciji s redovitom tjelovježbom, može pomoći starijim osobama u smanjenju tjelesne težine i gubitka mišićne mase povezanog sa starenjem.
Implantat pretvara svjetlost u električne signale, obnavljajući tako komunikaciju između oka i mozga
Poslušaj članak
Sitni bežični implantat izazvao je oduševljenje kod slijepih osoba koje su vid izgubile zbog uznapredovale senilne makularne degeneracije (AMD).
U velikom međunarodnom kliničkom ispitivanju, više od 80 posto sudionika ostvarilo je značajno poboljšanje centralnog vida, a mnogi su nakon godina pogoršanja bolesti zahvaljujući implantatu ponovno mogli čitati slova, pa čak i riječi.
Implantat veličine 2×2 mm zamjenjuje oštećene stanice osjetljive na svjetlost u mrežnici, koji pretvara svjetlost u električne signale, obnavljajući tako komunikaciju između oka i mozga.
Kamera ugrađena u specijalizirane naočale snima slike i šalje ih implantatu pomoću nevidljive svjetlosti bliskog infracrvenog zračenja. Implant zatim pretvara tu svjetlost u električne impulse, pomažući u obnavljanju prijenosa vizualnih informacija u mozak. Korisnici mogu prilagoditi postavke zumiranja i kontrasta kako bi poboljšali jasnoću vida.
Napredna atrofična AMD najčešći je uzrok trajne sljepoće kod starijih osoba i pogađa više od pet milijuna ljudi diljem svijeta. Kako AMD napreduje, središnje vidno polje postaje zamućeno jer su stanice mrežnice koje osjećaju svjetlost trajno oštećene.
U zdravom oku, ovi fotoreceptori hvataju svjetlost i pretvaraju je u električne signale. Ti signali putuju kroz živčane stanice u stražnjem dijelu oka, a zatim kroz vidni živac do mozga, gdje se formiraju slike.
Ovaj je implantat ono tehnološko čudo za koje smo do jučer vjerovali da je moguće samo u znanstveno-fantastičnim romanima. No to je čudo danas postalo stvarnost.
Nakon ovih rezultata, proizvođač uređaja, Science Corporation, podnio je zahtjeve za odobrenje kliničke upotrebe u Europi i Sjedinjenim Državama.
Tko su Purger i Purgerica?
Besplatne zdravstvene provjere na glavnom zagrebačkom trgu
Osobni asistenti traže veće plaće i uključivanje u reformu
„Snaga je u nama“ već 13 godina podržava žene s rakom dojke
-
In MetropolaPrije 5 danaDUMOVEC Zagrebački umirovljenici i njihovi novi prijatelji psi
-
VijestiPrije 4 danaNaknada za prijelazno razdoblje usluge osobne asistencije
-
EU kutakPrije 3 danaOsobe s invaliditetom isključene iz hitnih službi i komunikacije
-
VijestiPrije 2 danaOsobni asistenti traže veće plaće i uključivanje u reformu
-
In MetropolaPrije 6 danaSAMO 5 MINUTA Oštra poruka Zajednice spinalno ozlijeđenih
-
Civilno društvoPrije 6 danaURIHO sudjelovao u Europskom tjednu mobilnosti
-
in MREŽAPrije 6 danaRASPRAVA Prepreke pri (samo)zapošljavanju osoba s invaliditetom
-
VijestiPrije 4 danaZNAKOFEST Prevoditelji moraju biti otporni i emocionalno stabilni