Cinici smatraju da neki iz LGBT+ populacije uglavnom prijavljuju invaliditet ne bi li se nekako ogrebali za invalidninu

Poslušaj članak

U istraživačkom radu organizacije Trusted Source, objavljenom ove godine, navodi se da postoji sve više dokaza da ljudi iz LGBT+ zajednice prijavljuju znatno veće stope invaliditeta od heteroseksualnih osoba.

Ovaj je podatak poprilično zbunio autore studije koji su iznijeli nekoliko teza zašto sve više LGBT+ osoba pati od nekog oblika invaliditeta, a jedan od razloga svakako je i činjenica da se istraživanja ove vrste ranije gotovo i nisu provodila.

Stručnjaci vjeruju kako se mogući uzrok ovom dosad nezabilježenom trendu nalazi u diskriminaciji LGBT+ osoba, a to može bitno utjecati na zdravlje i potencijalno dovesti do stečenog invaliditeta.

Osobe s invaliditetom i pripadnici LGBT+ zajednice usto dijele neka zajednička iskustva. Obje se skupine, naime, nerijetko osjećaju ‘drugačije od drugih’, a to može povećati njihovu svijest o nepripadanju široj društvenoj zajednici.

Prethodno istraživanje iz 2023. opisuje izazove s kojima se ljudi u objema skupinama mogu susresti, a to je ponajprije nedostatak iskustva vezana za seks ili romantične veze.

Navodi se također kako, premda seks može biti siguran i ugodan, osobe s invaliditetom mogu biti ranjivije na seksualno zlostavljanje. Studija iz 2022. otkrila je da su žene s invaliditetom prijavile otprilike dvostruko više seksualnog nasilja od žena bez invaliditeta tijekom svog života.

Autori studije primijetili su da ove brojke možda ne predstavljaju stvarni opseg problema, jer stigma, nevjerica i drugi čimbenici znače da ljudi često nedovoljno prijavljuju seksualno nasilje.

No u istraživanju ipak nije zaključeno zašto pripadnici LGBT+ zajednice sve češće prijavljuju neki oblik invaliditeta. Neki psiholozi smatraju kako je možda riječ o krizi identiteta, čovjekovoj potrebi da pripada nekoj skupini, svejedno kakav ideološki ili kulturološki predznak ima.

Neki cinici opet smatraju da dio LGBT+ populacije uglavnom prijavljuje invaliditet ne bi li se nekako ogrebali za invalidninu i ostale beneficije.

Autori iz Udruge Spirit poručuju: ‘Mi nemamo milijune pregleda, ali imamo milijun ideja’, ističući kreativnost kao glavno gorivo cijelog projekta

Poslušaj članak

Kreativni tim iza riječkog filmskog serijala Tajni Agent 010 ponovno je iznenadio publiku svježim humorom i smjelim idejama.

Humor, improvizacija i prepoznatljiv lo-fi stil ostaju glavna oružja ovih simpatičnih filmskih avantura u kojima se posebni agenti u još posebnijim vozilima upuštaju u misije ‘spašavanja svijeta’. Serijal je već privukao brojne poznate osobe iz regije koje su se pojavljivale u cameo ulogama – Šajeta, Mile Kekin, Asim Ugljen, Krešimir Mišak, Enis Bešlagić i mnogi drugi.

Najnoviji skeč ‘How to Deactivate a Bomb’ ide korak dalje: koristi AI tehnologiju i poigrava se globalnim internetskim fenomenom Khabyjem Lameom. On je poznat po tome što bez riječi, samo gestom i izrazom lica, pokazuje koliko rješenja mogu biti jednostavna – i upravo ta ideja savršeno se uklapa u svijet Agenta 010.

Digitalna verzija Khabyja pojavljuje se kao omaž njegovom univerzalnom jeziku humora, koji jednako razumiju i djeca i odrasli. Iako Khaby zasad nije odgovorio na izazov, ekipa ga s osmijehom očekuje u sljedećoj epizodi.

Novi skeč snimljen je kao parodija na napete filmske akcijske scene, ali poruka ostaje jasna i topla: jednostavne ideje ponekad doista mogu ‘spasiti svijet’. Autori iz Udruge Spirit poručuju: ‘Mi nemamo milijune pregleda, ali imamo milijun ideja’, ističući kreativnost kao glavno gorivo cijelog projekta.

Ovaj video ujedno najavljuje nova druženja s publikom i grijanje atmosfere u kultnom Palachu 4. studenog uz prikazivanje prve tri epizode te uskoro i veliku premijeru nove epizode znakovitog naziva Apokalipsa WOW! u HKD-u, uz napomenu da je ‘svaka sličnost s postojećim apokalipsama – sasvim slučajna’.

Dok čekamo nastavak akcije, svi znatiželjnici mogu zaviriti u svijet tajnih agenata na njihovom YouTube kanalu, pogledati najnovije uratke, nasmijati se i podržati projekt.

Link na video je ovdje.

Djeca koja odrastaju sa spinom bifidom nerijetko su prepuštena brizi članova obitelji

Poslušaj članak

Koncem listopada tradicionalno se obilježava Svjetski dan spine bifide kojemu je cilj senzibilizirati javnost na posebne izazove s kojima se suočavaju ljudi rođeni s tom dijagnozom.

Za one neupućene, spina bifida nastaje malformacijom kralježnice i leđne moždine u ranom stadiju trudnoće. Posljedice variraju od blagih do ozbiljnih, uključujući probleme s hodanjem, mokrenjem i kontrolom crijeva. Liječenje može uključivati operaciju, a prevencija je moguća uz dovoljan unos folne kiseline prije i tijekom trudnoće. Spina bifida kolokvijalno se zove i ‘rascjep kralježnice’.

Znakovito, u našoj zemlji još uvijek nije izrađen registar oboljelih, pa se procjene kreću od oko 500 pa do 700 osoba s tom dijagnozom. Isto tako nije poznato ni koliko se djece godišnje rađa sa spinom bifidom te kako funkcionira sustav za podršku tim mališanima.

Stručnjaci u tom području tek spominju kako je možda najveći problem za te mališane otežana pokretljivost i pristupačnost javnih objekata. No malo se, ili nikako, govori o (ne)inlkuzivnosti zdravstvene i socijalne skrbi: djeca koja odrastaju sa spinom bifidom nerijetko su prepuštena brizi članova obitelji.

Učestalost spine bifide je jedna dijagnoza na tisuću poroda, a to nije malo. Stručnjaci stoga posebnu važnost apostrofiraju na inkluzivnost obrazovnog sustava, jer djeca s rascjepom kralježnice, dijagnozi unatoč, dokazano mogu realizirati uspješne poslovne karijere i voditi sadržajne, ispunjene živote.