Znanost
STUDIJA Depresija je okidač za demenciju u kasnijoj dobi
Manjak samopouzdanja i slaba koncentracija dovode do smanjenja kognitivne rezerve, što može biti pokretač demencije u kasnijoj dobi
Ako neka osoba ima problema s depresijom u mlađoj ili srednjoj životnoj dobi, velika je vjerojatnost kako će u starosti oboliti od demencije, otkriva nova studija. Ako se studija pokaže točnom na više ispitanika, to bi moglo doprinijeti rješenju za liječenje demencije kod starijih ljudi, piše UCL News.
Naime, s obzirom na to da se depresija već prije povezivala s oboljenjima od depresije, tim znanstvenika s University Collegea u Londonu (UCL) Inserma (Francuska) i Sveučilišta u Helsinkiju (Finska), proveo je novu studiju kako bi dokazali je li to zaista tako.
Ono što je specifično u novoj studiji, a nije bilo otkriveno u prijašnjima, jest to da su znanstvenici otkrili čak šest simptoma depresije koji bi se mogli smatrati svojevrsnim alarmom koji ukazuje na to da bi osoba u kasnijoj životnoj dobi mogla oboljeti od depresije.
Neki od simptoma koji se smatraju potencijalnim znakovima budućeg oboljenja od depresije su gubitak samopouzdanja, poteškoće u suočavanju s problemima, nedostatak osjećaja naklonosti prema drugima, stalna nervoza, poteškoće s koncentracijom i nezadovoljstvo načinom na koji se zadaci obavljaju.
– Naši nalazi pokazuju da je rizik od demencije povezan s nekolicinom simptoma depresije, a ne s depresijom u cjelini. Ovaj pristup na razini simptoma daje nam puno jasniju sliku o tome tko može biti ranjiviji desetljećima prije nego što se demencija razvije – ističe Philipp Frank, epidemiološki psiholog sa Sveučilišta u Londonu.
– Simptomi depresije koje neki ljudi doživljavaju u svojoj svakodnevici mogu otkriti puno o zdravlju mozga osobe koja ih doživljava – tvrdi psiholog.
U studiji nazvanoj ‘Whitehall II’ je sudjelovalo 5811 odraslih ljudi srednje dobi od kojih su znanstvenici uzeli podatke i na temelju njih radili istraživanje.
Informacije o mentalnom zdravlju pacijenata prikupljane su u razdoblju između 1997. i 1999. godine. Kada su ispitivani, ljudi koji su sudjelovali u istraživanju bili su u dobi između 45 i 69 godina te nisu pokazivali nikakve znakove depresije.
Njihovo zdravstveno stanje znanstvenici su pratili kroz 20 godina, od prvobitnog uzimanja podataka. Nakon dva desetljeća praćenja, dijagnoze su zapisane u britanskim zdravstvenim kartonima, do 2023. godine.
Uviđeno je da je u periodu praćenja 10,1% ljudi razvilo demenciju. Isto tako, ljudi koji su unutar tog perioda prijavili razvitak pet ili više ranije spomenutih simptoma, imali su 27% veću šansu za razvitak demencije u kasnijoj životnoj dobi.
Osobe koje su kao simptome navele gubitak samopouzdanja i nemogućnost suočavanja s problemima imali su 50% više šanse od onih ljudi koji su prijavili druge simptome.
Jedan od razloga zašto osobe sa simptomima poput gubitka samopouzdanja, poteškoća u suočavanju s problemima i slabe koncentracije imaju veću šansu za razvijanje staračke demencije, jest taj što sva ova karakteristična ponašanja dovode do smanjenog društvenog angažmana.
To je tako jer manjak samopouzdanja i slaba koncentracija dovode do smanjenja kognitivne rezerve, a ona je važna za normalno funkcioniranje mozga i razmišljanja.
S druge strane, ostali simptomi depresije, uključujući probleme sa spavanjem, suicidalne ideje ili loše raspoloženje, dugoročno nisu pokazali značajnu povezanost s demencijom.
Studija je provedena samo na muškoj populaciji pa, kako bi se relevantnost zapažanja iz ove studije potvrdila, potrebno je provesti ispitivanje na ženama i na široj populaciji.
Ovo je novi i važan način razmatranja depresije i demencije te je još jedan dokaz da je depresija širok pojam, a ne nužno jedna bolest.
– Postoje ograničeni dokazi da liječenje depresije u srednjoj dobi može smanjiti kasniji rizik od demencije, ali potrebna su daljnja istraživanja kako bi se bolje razumjelo kako najbolje smanjiti rizik od demencije – kazala je profesorica Gill Livingston s odjela za psihijatriju University Collegea u Londonu koja je ujedno i koautorica studije.
Zamjenik direktora za istraživanje i inovacije u Alzheimerovom društvu Richard Oakley istaknuo je kako je nova studija ohrabrujuća.
– Demencija je najveći ubojica u Ujedinjenom Kraljevstvu i jedna od tri osobe rođene danas razvit će ovo stanje. Lancet komisija, koju djelomično financira Alzheimerovo društvo, prethodno je identificirala depresiju kao rizik za demenciju u srednjim godinama. Veza između demencije i depresije je složena. Ohrabrujuće je vidjeti da ova nova opservacijska studija počinje otkrivati način na koji su demencija i depresija međusobno povezane. Međutim, potrebna su daljnja istraživanja kako bi se potvrdilo odnosi li se ovih šest simptoma i na žene i etničke manjine. Važno je napomenuti da neće svi koji imaju depresiju razviti demenciju, a osobe s demencijom neće nužno razviti depresiju – zaključio je Oakley.
Studija je objavljena u časopisu The Lancet Psychiatry.
Piše: Branka Vojnović
U mnogim zemljama broj djece po ženi opada, a dok istraživači i dalje pokušavaju utvrditi uzroke tog pada, dvije nedavne američke studije upiru prstom u istog mogućeg krivca: pametni telefon
Poslušaj članak
Vlasnici pametnih telefona imaju manje društvenih interakcija i stoga manje seksualnih odnosa u stvarnom životu, sugeriraju istraživači.
Stopa plodnosti smanjila se za 22 posto u Sjedinjenim Državama od 2007. godine, a znanstvenici su postavili hipotezu da je nagli pad koji se uočava od tada povezan s dolaskom Appleova iPhonea iste godine.
Kako bi potvrdili svoju teoriju, dva znanstvenika sa Sveučilišta Middlebury usredotočila su se na činjenicu da je između 2007. i 2011. iPhone bio dostupan u Sjedinjenim Državama samo putem jednog operatera, AT&T-a.
Usporedili su stope fertiliteta u područjima koja pokriva AT&T s onima koja nisu, te stoga, vjerojatno, bez korisnika iPhonea.
Američki okruzi s pristupom iPhoneu zabilježili su veći pad broja djece po ženi nego oni bez njega, prema autorima studije koju je u ponedjeljak objavio Nacionalni ured za ekonomska istraživanja.
Pad je posebno izražen među mlađim ženama (u dobi od 15 do 24 godine).
– Pad fertiliteta koncentriran je prvenstveno među mladima i uvelike se odražava u smanjenju broja neplaniranih trudnoća – pišu.
Autori sugeriraju da se ovaj pad manje može pripisati troškovima odgoja djeteta, a više ‘nedostatku društvene interakcije i seksualne aktivnosti’.
– Kako su pametni telefoni postajali sve rašireniji, vrijeme provedeno s prijateljima uživo i seksualna aktivnost naglo su se smanjili, uz porast konzumacije pornografije, moguće zamjene za partnerski seks – pišu Caitlin Myers i Ezekiel Hooper.
Dva autora naglašavaju da to nije jedini uzrok pada broja djece po ženi, već značajan faktor na koji pronatalitetne politike koje provode mnoge zemlje, poput Francuske i Južne Koreje, temeljene na ekonomskim poticajima, imaju mali utjecaj.
Dva ekonomista sa Sveučilišta u Cincinnatiju, Nathan Hudson i Hernan Moscoso Boedo, proširili su ovu hipotezu na 128 zemalja.
Analizirali su podatke Svjetske banke o raširenosti pametnih telefona i stopama fertiliteta među adolescentima.
Otkrili su da se pad stope fertiliteta ubrzao s raširenim prihvaćanjem pametnih telefona, fenomen koji se opaža u zemljama ‘s temeljno različitim zdravstvenim, društvenim, ekonomskim i kulturnim kontekstima’.
U svojoj studiji objavljenoj u svibnju, autori zaključuju da je riječ o ‘zajedničkom globalnom tehnološkom šoku’.
Piše: Sanja Pucak
Za kofeinske fanatike ili bilo koga tko popodne ‘potone’, koliko kasno u danu piti kavu dugo je otvoreno pitanje, piše njemačka novinska agencija dpa
Poslušaj članak
Ovisno o tome koliko se rano netko budi ili popije svoju prvu šalicu, prijedlozi se kreću od toga da se kava ne pije nakon podneva do toga da se ne bi trebala piti nakon 15 sati.
Ispijanje kave kasnije, smatra se, moglo bi značiti noćno zurenje u strop bez obzira na to koliko ste umorni.
No, prema znanstvenicima s Medicinskog sveučilišta Wroclaw u Poljskoj, na ovu se ‘kontroverziju’ pogrešno gleda – problem nije odgađa li kava san, već što se događa noću s mozgom zahvaljujući kofeinu.
Učinci se ne manifestiraju uvijek kao kraći san ili poteškoće s usnivanjem, otkrio je tim, upozoravajući da se šteta kvaliteti noćnog odmora nanosi izazivanjem ‘plitkog’ sna.
– Tijelo može provesti osam sati u krevetu, ali mozak se možda neće u potpunosti obnoviti – poručuju znanstvenici, navodeći podatke dobivene elektroencefalografijom ili snimanjem mozga EEG-om.
– Ljudi često nisu toga svjesni – objasnilo je sveučilište u priopćenju za javnost, ističući da kava različito utječe na ljude ovisno o nizu čimbenika, uključujući dob, metabolizam, kondiciju i stres.
– EEG nam omogućuje da vidimo ne samo spava li osoba, već i kako spava mozak – rekla je profesorica Donata Kurpas.
Što to znači za vašu konzumaciju kave?
Zaključci istraživanja sugeriraju da bi svatko tko želi poboljšati svoj san trebao dati svome tijelu dovoljno vremena da u potpunosti metabolizira ukupni unos kofeina prije sumraka.
– Kofein nije ni dobar ni loš – kaže Kurpas.
– To je biološki aktivna tvar čiji učinci ovise o dozi, dobu dana, dobi, načinu života, kvaliteti sna, opterećenju stresom i individualnoj osjetljivosti.
Za neke ljude jutarnja kava može biti jednako rizična kao i kava prije spavanja za druge.
– Kvantitativna EEG analiza otkriva suptilnije promjene, poput smanjene aktivnosti sporih valova, što je važan marker dubine sna i njegovog obnavljajućeg učinka – istaknula je, upozoravajući da učinci mogu proći nezapaženo kod ljudi koji pogrešno vjeruju da su se dobro naspavali.
Studija je pokazala da su djevojke koje su se cijepile prije 17. godine života imale četiri puta manji rizik od razvitka raka vrata maternice
Poslušaj članak
Cjepivo protiv HPV-a primimo kada smo još u osnovnoškolskim danima. Humani papiloma virus ili HPV obuhvaća grupu od više od 200 tipova virusa, od kojih 40-ak uzrokuje bolesti kože i sluznice anogenitalne regije.
Infekcija se širi intimnim dodirom kože ili sluznice. Do zaraze može doći vaginalnim, analnim ili oralnim seksualnim odnosom sa zaraženom osobom, a osoba koja virus nosi u sebi, često ni ne zna da je zaražena.
Ono što se do sada znalo je da HPV virus uzrokuje velik broj karcinoma, a velika studija provedena u Švedskoj dokazala je kako cjepivo protiv ove bolesti daje trajnu zaštitu od više vrsta karcinoma, piše ScienceAlert.
Naime, rezultati nove studije koju su proveli znanstvenici upućuje na to da cjepivo sasvim sigurno štiti od raka. U studiji su analizirani dugoročni zdravstveni podaci djevojčica i mladih žena praćenih kroz dva desetljeća. Studija je polazala kako spomenuto cjepivo ima dugotrajni, čak cjeloživotni učinak zaštite od raka vrata maternice najčešćeg i jednog od opasnijih za žensku populaciju.
Iako se kod većine ljudi tijelo samo izbori protiv HPV-a u roku od dvije godine, kod nekih osoba infekcija HPV-om može uzrokovati spolne bradavice ili potrajati duže te se može javiti i više vrsta karcinoma.
Ovaj virus nije samo povezan s rakom vrata maternice. To je svakako jedna od najčešćih vrsta raka koju ovaj virus može uzrokovati, međutim ljudi koji dođu u kontakt s HPV-om, a nisu cijepljeni, mogu dobiti i karcinom penisa, vagine, vulve ili anusa.
Dobra vijest je to da se bolesti uzrokovane HPV virusom sporo razvijaju te da se njihov razvoj može spriječiti cijepljenjem čak i ako je osoba već zaražena.
Kako bi saznali je li cjepivo protiv virusa zaista učinkovito u sprečavanju razvitka teških vrsta karcinoma, znanstvenici su proveli istraživanje u Švedskoj.
U 18 godina dugom istraživanju koje je bilo dio tamošnje nacionalne populacijske studije, praćeno su 926.362 mlade žene. Neke od sudionica su primile cjepivo protiv HPV-a, dok neke nisu.
Pokazalo se da je kroz godine među ženama koje su se cijepile rak vrata maternice bio rjeđi u odnosu na one djevojke koje se nisu cijepile. Međutim, nije samo bitno da osoba primi cjepivo, već i vrijeme kada isto primi.
Studija je pokazala da su djevojke koje su se cijepile prije 17. godine života imale čak četiri puta manji rizik od razvitka raka vrata maternice kasnije u životu. Osobe koje su se odlučile cijepiti kasnije, cjepivo je zaštitilo, ali ne u tolikoj mjeri.
To je zato jer cjepivo sprečava HPV infekciju, ali ne može ukloniti već nastalu infekciju.
Djecu se protiv ovog virusa koji se prenosi spolnim putem cijepi između 12 i 15 godine života kako bi im se imunološka zaštita razvila prije nego dođu u mogući kontakt s virusom.
Ljudi koji su cijepljeni praćeni su tijekom 18 godina. Utvrđeno je kako se zaštita s godinama nije smanjivala. To znači da ovo cjepivo daje dugotrajnu zaštitu te štiti i onda kada je čovjek u najvećoj izloženosti virusu, a to i je poanta cjepiva protiv HPV-a.
Generacije kojima je ovo cjepivo dostupno, primanjem spomenutog cjepiva mogu uvelike smanjiti rizik oboljenja od više vrsta smrtonosnih karcinoma.
Tko su Purger i Purgerica?
Udruga iz Istre osvojila DOVU 2026
Jednaki uvjeti za sve osobne asistente
Hoće li umjetna inteligencija diskriminirati osobe s invaliditetom?
-
Anita bez cenzurePrije 5 danaOsobama s invaliditetom također treba subvencija za automobil
-
Civilno društvoPrije 1 danInkluzivni centar za bolju kvalitetu života u Belišću
-
in MREŽAPrije 6 danaALEN RUŽIĆ Osobni asistenti postaju zaposlenici države
-
in MREŽAPrije 5 danaEPIDEMIJA AUTIZMA Zašto dijagnoze iz spektra bilježe takav rast
-
in MREŽAPrije 6 danaRIS Pozdravljamo iskorak, ali tražimo dijalog o osobnoj asistenciji
-
KulturaPrije 5 danaLJETO U METROPOLI Treći ciklus Zagrebačkih kvartova kulture
-
Osobe s invaliditetomPrije 10 satiJednaki uvjeti za sve osobne asistente
-
VijestiPrije 5 danaKOKAIN PREDNJAČI ‘Bijela pošast’ i ostale droge haraju Europom