Manjak samopouzdanja i slaba koncentracija dovode do smanjenja kognitivne rezerve, što može biti pokretač demencije u kasnijoj dobi
Ako neka osoba ima problema s depresijom u mlađoj ili srednjoj životnoj dobi, velika je vjerojatnost kako će u starosti oboliti od demencije, otkriva nova studija. Ako se studija pokaže točnom na više ispitanika, to bi moglo doprinijeti rješenju za liječenje demencije kod starijih ljudi, piše UCL News.
Naime, s obzirom na to da se depresija već prije povezivala s oboljenjima od depresije, tim znanstvenika s University Collegea u Londonu (UCL) Inserma (Francuska) i Sveučilišta u Helsinkiju (Finska), proveo je novu studiju kako bi dokazali je li to zaista tako.
Ono što je specifično u novoj studiji, a nije bilo otkriveno u prijašnjima, jest to da su znanstvenici otkrili čak šest simptoma depresije koji bi se mogli smatrati svojevrsnim alarmom koji ukazuje na to da bi osoba u kasnijoj životnoj dobi mogla oboljeti od depresije.
Neki od simptoma koji se smatraju potencijalnim znakovima budućeg oboljenja od depresije su gubitak samopouzdanja, poteškoće u suočavanju s problemima, nedostatak osjećaja naklonosti prema drugima, stalna nervoza, poteškoće s koncentracijom i nezadovoljstvo načinom na koji se zadaci obavljaju.
– Naši nalazi pokazuju da je rizik od demencije povezan s nekolicinom simptoma depresije, a ne s depresijom u cjelini. Ovaj pristup na razini simptoma daje nam puno jasniju sliku o tome tko može biti ranjiviji desetljećima prije nego što se demencija razvije – ističe Philipp Frank, epidemiološki psiholog sa Sveučilišta u Londonu.
– Simptomi depresije koje neki ljudi doživljavaju u svojoj svakodnevici mogu otkriti puno o zdravlju mozga osobe koja ih doživljava – tvrdi psiholog.
U studiji nazvanoj ‘Whitehall II’ je sudjelovalo 5811 odraslih ljudi srednje dobi od kojih su znanstvenici uzeli podatke i na temelju njih radili istraživanje.
Informacije o mentalnom zdravlju pacijenata prikupljane su u razdoblju između 1997. i 1999. godine. Kada su ispitivani, ljudi koji su sudjelovali u istraživanju bili su u dobi između 45 i 69 godina te nisu pokazivali nikakve znakove depresije.
Njihovo zdravstveno stanje znanstvenici su pratili kroz 20 godina, od prvobitnog uzimanja podataka. Nakon dva desetljeća praćenja, dijagnoze su zapisane u britanskim zdravstvenim kartonima, do 2023. godine.
Uviđeno je da je u periodu praćenja 10,1% ljudi razvilo demenciju. Isto tako, ljudi koji su unutar tog perioda prijavili razvitak pet ili više ranije spomenutih simptoma, imali su 27% veću šansu za razvitak demencije u kasnijoj životnoj dobi.
Osobe koje su kao simptome navele gubitak samopouzdanja i nemogućnost suočavanja s problemima imali su 50% više šanse od onih ljudi koji su prijavili druge simptome.
Jedan od razloga zašto osobe sa simptomima poput gubitka samopouzdanja, poteškoća u suočavanju s problemima i slabe koncentracije imaju veću šansu za razvijanje staračke demencije, jest taj što sva ova karakteristična ponašanja dovode do smanjenog društvenog angažmana.
To je tako jer manjak samopouzdanja i slaba koncentracija dovode do smanjenja kognitivne rezerve, a ona je važna za normalno funkcioniranje mozga i razmišljanja.
S druge strane, ostali simptomi depresije, uključujući probleme sa spavanjem, suicidalne ideje ili loše raspoloženje, dugoročno nisu pokazali značajnu povezanost s demencijom.
Studija je provedena samo na muškoj populaciji pa, kako bi se relevantnost zapažanja iz ove studije potvrdila, potrebno je provesti ispitivanje na ženama i na široj populaciji.
Ovo je novi i važan način razmatranja depresije i demencije te je još jedan dokaz da je depresija širok pojam, a ne nužno jedna bolest.
– Postoje ograničeni dokazi da liječenje depresije u srednjoj dobi može smanjiti kasniji rizik od demencije, ali potrebna su daljnja istraživanja kako bi se bolje razumjelo kako najbolje smanjiti rizik od demencije – kazala je profesorica Gill Livingston s odjela za psihijatriju University Collegea u Londonu koja je ujedno i koautorica studije.
Zamjenik direktora za istraživanje i inovacije u Alzheimerovom društvu Richard Oakley istaknuo je kako je nova studija ohrabrujuća.
– Demencija je najveći ubojica u Ujedinjenom Kraljevstvu i jedna od tri osobe rođene danas razvit će ovo stanje. Lancet komisija, koju djelomično financira Alzheimerovo društvo, prethodno je identificirala depresiju kao rizik za demenciju u srednjim godinama. Veza između demencije i depresije je složena. Ohrabrujuće je vidjeti da ova nova opservacijska studija počinje otkrivati način na koji su demencija i depresija međusobno povezane. Međutim, potrebna su daljnja istraživanja kako bi se potvrdilo odnosi li se ovih šest simptoma i na žene i etničke manjine. Važno je napomenuti da neće svi koji imaju depresiju razviti demenciju, a osobe s demencijom neće nužno razviti depresiju – zaključio je Oakley.
Studija je objavljena u časopisu The Lancet Psychiatry.
