Europski parlament je potvrdio revidirana pravila o vozačkim dozvolama kako bi se povećala sigurnost na cestama i smanjio broj prometnih nesreća, koje godišnje odnose gotovo 20.000 života

Novi zahtjevi za obuku vozača

Za stjecanje vozačke dozvole sada se mora ispitivati i znanje o mrtvim kutovima, sustavima za pomoć u vožnji, sigurnom otvaranju vrata i opasnostima upotrebe mobilnog telefona u vožnji. Zahvaljujući zahtjevima zastupnika, tijekom obuke i ispitivanja veća će se važnost pridavati svijesti o rizicima za pješake, djecu, bicikliste i druge ranjive sudionike u prometu.

Razdoblje valjanosti i liječnički pregledi

Vozačke dozvole za automobile i motocikle trebale bi vrijediti 15 godina, no državama članicama ostavljena je mogućnost da smanje razdoblje valjanosti na 10 godina ako vozačka dozvola ujedno služi i kao osobna identifikacijska isprava. Dozvole za upravljanje kamionima i autobusima vrijedit će pet godina. Države članice mogu skratiti razdoblje valjanosti za vozače starije od 65 godina kako bi se uvjetovali češći liječnički pregledi ili tečajevi za obnovu znanja.

Za prvo izdavanje ili obnavljanje vozačke dozvole vozači bi trebali proći liječnički pregled, uključujući pregled vida i kardiovaskularnog sustava. Državama članicama ostavljena je mogućnost da za vozače automobila i motocikala umjesto liječničkog pregleda zahtijevaju ispunjavanje obrasca za samoprocjenu ili da uspostave nacionalni sustav za procjenu sposobnosti za upravljanje vozilom.

Neiskusni vozači i vožnja uz pratnju

Prvi put pravilima EU-a utvrđuje se probno razdoblje od najmanje dvije godine za neiskusne vozače. Za njih će vrijediti i stroža pravila i sankcije za vožnju pod utjecajem alkohola i nekorištenje sigurnosnih pojaseva ili sigurnosnih sjedalica za djecu. Usto, 17-godišnjaci će moći dobiti vozačku dozvolu za automobil (kategorije B), ali do 18. godine morat će voziti u pratnji iskusnog vozača.

Kako bi se ublažila nestašica profesionalnih vozača, novim pravilima omogućuje se 18-godišnjacima da steknu dozvolu za vožnju kamiona (kategorija C), a 21-godišnjacima za vožnju autobusa (kategorija D), pod uvjetom da posjeduju svjedodžbu o stručnoj osposobljenosti. U suprotnom je minimalna dob za izdavanje takvih dozvola 21 odnosno 24 godine.

Digitalna vozačka dozvola

U novim pravilima zamišljeno je da digitalna vozačka dozvola, dostupna na mobilnom telefonu, postupno postane glavni format vozačke dozvole u EU-u. Zastupnici su, međutim, osigurali građanima pravo da po želji zatraže fizičku dozvolu, koja se izdaje bez nepotrebne odgode, u pravilu u roku od tri tjedna.

Zabrana vožnje

Kako bi se spriječilo izbjegavanje kazni izrečenih u inozemstvu, informacije o oduzimanju, ukidanju ili ograničenju vozačke dozvole proslijedit će se državi članici koja ju je izdala za potrebe prekogranične provedbe kazni. Nacionalna tijela morat će se bez nepotrebne odgode međusobno obavješćivati o odlukama o zabrani vožnje izrečenima zbog najtežih prometnih prekršaja, uključujući vožnju pod utjecajem alkohola ili droga, sudjelovanje u prometnoj nesreći sa smrtnom posljedicom i prekomjerno prekoračenje brzine (npr. vožnja 50 km/h brže od ograničenja).

– Do 2030., novom europskom direktivom uvest će se digitalna vozačka dozvola, a građani će potpuno slobodno moći izabrati između aplikacije i fizičke kartice. Edukacija o vožnji sadržavat će više elemenata za sigurnost pješaka i biciklista. Volonteri kao što su vatrogasci i spasilački djelatnici moći će lakše upravljati vozilima hitne pomoći, a zahvaljujući novim pravilima o osposobljavanju i priznavanju, prometna zanimanja bit će privlačnija i pristupačnija. Građani diljem Europe imat će izravne koristi od tih konkretnih poboljšanja – rekla je izvjestiteljica za vozačke dozvole Jutta Paulus (Zeleni, Njemačka).

– Danas je važan korak naprijed u poboljšanju sigurnosti na cestama. Uvođenjem jasnijih i pravodobnijih kriterija za suspenziju vozačkih povlastica u slučajevima teških prekršaja pomaže se zaštiti ne samo odgovorne vozače nego i cijele zajednice. Snažniji i učinkovitiji sustav praćenja i provedbe pomoći će u sprečavanju nesreća i spašavanju života – naglasio je izvjestitelj za prekogranične kazne Matteo Ricci (S&D, Italija).

Nova pravila stupit će na snagu 20 dana nakon objave u Službenom listu Europske unije. Države članice imat će tri godine da ih prenesu u nacionalno zakonodavstvo te dodatnu godinu pripreme za njihovu provedbu.

Revidirana pravila EU-a o vozačkim dozvolama dio su paketa za sigurnost na cestama, koji je Komisija predstavila u ožujku 2023. Njegov je cilj poboljšati sigurnost svih sudionika u prometu te se što više približiti nultoj stopi smrtnih slučajeva u cestovnom prometu do 2050. (‘vizija nula’).

Izvor: Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj

Osuđujući polarizaciju i državnu represiju u Srbiji, zastupnici zahtijevaju otvorenu istragu novosadske tragedije i uspostavu misije EU-a za utvrđivanje činjenica

U rezoluciji Europski parlament oštro osuđuje aktualnu političku polarizaciju i državnu represiju u Srbiji godinu dana nakon tragedije u Novom Sadu. Zastupnici zahtijevaju provođenje sveobuhvatnih i transparentnih pravne postupaka kako bi se osobe odgovorne za pad krova na željezničkoj stanici privele pravdi.

Pravo na prosvjed

Uz potporu pravu srpskih studenata i građana na mirne prosvjede, Parlament poziva na odgovornost i demokratske reforme u zemlji. Građanska hrabrost, predanost nenasilju i angažman mladih važni su, kažu zastupnici, za unapređenje perspektive članstva Srbije u Europskoj uniji.

Duboko su zabrinuti zbog napete i polarizirane klime potaknute govorom mržnje, propagandom protiv EU-a i proruskom propagandom te kampanjama ocrnjivanja koje šire mediji i dužnosnici pod kontrolom vlade.

Zastupnici smatraju da predstavnici vlade nisu ništa učinili kako bi se Srbija suočila i prihvatila svoju prošlost. Posebno osuđujući praksu nezakonitog nadzora, uključujući upotrebu špijunskog softvera Pegasus, te upotrebu dalekometnih akustičkih uređaja i suzavca protiv civila, zastupnici u Europskom parlamentu smatraju srbijansko vodstvo politički odgovornim za eskalaciju represije, normalizaciju nasilja i slabljenje demokracije u zemlji.

Pozivajući na hitne i nepristrane istrage o navodnim zlostavljanjima prosvjednika, eurozastupnici također oštro osuđuju nezakonita uhićenja i protjerivanja građana EU-a koji su izražavali potporu studentskim prosvjedima. Osuđuju i napade na pripadnike nacionalnih manjina, među ostalim na Slovake u Bačkom Petrovcu, Rumunje, Bugare i Hrvate, te upotrebu uvreda na etničkoj osnovi od strane provladinih medija.

U rezoluciji se izražava žaljenje zbog verbalnih napada visokih srbijanskih dužnosnika na zastupnike u Europskom parlamentu koji su se angažirali u prosvjedima  i odbacuju neutemeljene tvrdnje srbijanskih vlasti kojima se EU optužuje za organiziranje prosvjeda.

Osiguravanje slobodnih i poštenih izbora u Srbiji

Napominjući da su prethodni izbori održani u nepoštenim uvjetima narušenima pritiskom na birače i kupnjom glasova, Parlament poziva na hitnu i potpunu provedbu preporuka OESS-a/ODIHR-a o I-EOM-a kako bi se osigurao slobodan i pošten izborni proces, uključujući neovisne revizije registara birača i jednak pristup medijima za sve političke aktere.

Parlament ističe svoju čvrstu predanost izgledima Srbije za članstvo u EU-u, pod uvjetom da je postignut mjerljiv napredak u poštovanju demokracije, vladavine prava i temeljnih prava, kao i potpunom usklađivanju sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a i sankcijama protiv Rusije.

Zastupnici žele da se visoki dužnosnici EU-a suzdrže od davanja neutemeljenih izjava u kojima se hvale procesi reformi u Srbiji i pozdravljaju ‘novi ton’ predsjednice Komisije Ursule von der Leyen tijekom njezina nedavnog posjeta Srbiji, ‘koji je vjerodostojniji u pogledu dubokih problema i negativnih rezultata Srbije vezano uz temeljne reforme’.

Rezolucijom se podupire brzo upućivanje misije EU-a za utvrđivanje činjenica u Srbiju, uz sudjelovanje Europskog parlamenta, kako bi se procijenilo stanje na terenu, uključujući stanje demokracije, aktualne prosvjede i represija protiv sudionika.

Rezolucija je usvojena s 457 glasova za, 103 protiv i 72 suzdržana.

Izvor: Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj

Nagradu Daphne Caruana Galizia za novinarstvo za 2025. dobila je platforma Follow the Money za razotkrivanje tajnih financijskih mreža koje su omogućile Rusiji trgovinu naftom i izbjegavanje sankcija

Istraživanje, pod vodstvom platforme za istraživačko novinarstvo Follow the Money u suradnji s medijima iz Belgije, Danske, Grčke, Italije, Nizozemske, Norveške, Njemačke i Ujedinjene Kraljevine, razotkrilo je da su brodovlasnici zapadnih zemalja prodali 230 starih tankera ruskoj floti u sjeni zaradivši više od 6 milijardi eura.

Svečanoj dodjeli nagrade u dvorani Daphne Caruana Galizia u zgradi Europskog parlamenta u Strasbourgu prisustvovali su predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola, potpredsjednica nadležna za Nagradu Pina Picierno i predstavnici paneuropskog neovisnog žirija.

– Nagrada Daphne Caruana Galizia svjedoči o neraskidivoj vezi između slobodnog tiska, demokracije i mira. U vrijeme kada autoritarni režimi pokušavaju ušutkati istinu i iskriviti stvarnost, Europa stoji ujedinjena iza novinara koji otkrivaju korupciju i svih onih koji odbijaju biti ušutkani – izjavila je Metsola.

U razdoblju od 21. svibnja do 31. srpnja 2025. stotine novinara iz svih 27 država članica kandidirale su svoje radove. Žiri je odabrao pobjednika među deset finalista od ukupno 326 prijavljenih radova.

Pod vodstvom platforme Follow the Money i u suradnji s 13 redakcija i 40 novinara, istraživanje je razotkrilo da su brodovlasnici zapadnih zemalja prodali 230 starih tankera ruskoj floti u sjeni zaradivši više od 6 milijardi eura. Novinari su otkrili da brodovi, čija je vlasnička struktura nejasna, često plove bez primjerenog osiguranja od odgovornosti za štetu u okolišu te stoga predstavljaju znatan ekološki rizik.

Kombinirajući tradicionalno istraživačko novinarstvo, analizu podataka i satelitsko praćenje, autori nagrađenog rada ušli su u trag složenim korporacijskim vlasničkim strukturama, analizirali obrasce prometa i razotkrili ljudsku cijenu te trgovine kroz intervjue članova posada koji su radili u opasnim uvjetima.

Istraživanje je prokazalo složenu mrežu europskih aktera umiješanih u rusko izbjegavanje sankcija, uključujući osam agencija za zapošljavanje posade flote u sjeni koje su djelovale unutar europskih granica, pri čemu su otkrili da dvadeset takvih agencija ima sjedište u Ukrajini. Novinari su povezali članove posada šezdeset plovila flote u sjeni s društvima u europskim zemljama, otkrivajući upletenost europskih poduzeća u rusko ratno gospodarstvo.

Izdavači partneri istraživanja su Follow the Money (Nizozemska), De Tijd (Belgija), Süddeutsche Zeitung (Njemačka), WDR (Njemačka), NDR (Njemačka), The Times (Ujedinjena Kraljevina), SourceMaterial (Ujedinjena Kraljevina), IRPIMedia (Italija), OCCRP, NRK (Norveška), Danwatch (Danska), Solomon (Grčka), Inside Story (Grčka), Dialogue Earth.

Utemeljena pod pokroviteljstvom Europskog parlamenta, nagrada je nazvana po malteškoj istraživačkoj novinarki i blogerici Daphne Caruani Galiziji koja je ubijena u listopadu 2017. Dodjeljuje se kao priznanje za izniman novinarski rad kojim se promiču ili brane temeljna načela i vrijednosti Europske unije, kao što su ljudsko dostojanstvo, sloboda, demokracija, ravnopravnost, vladavina prava i ljudska prava.

Sudjelovanje u izboru za nagradu otvoreno je profesionalnim novinarima i timovima  koji trebaju dostaviti istraživačke radove objavljene ili emitirane u medijima sa sjedištem u jednoj od 27 država članica Europske unije. Nagrada i popratni novčani iznos od 20.000 eura svjedoče o snažnoj potpori Europskog parlamenta istraživačkom novinarstvu te o važnosti zaštite novinara diljem svijeta.

Izvor: Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj