Cilj konferencije bio je potaknuti smanjenje i uklanjanje prepreka kako bi osobe s invaliditetom i druge društvene skupine imale ravnopravan pristup turističkim uslugama, destinacijama i aktivnostima
Poslušaj članak
U četvrtak, 5. prosinca 2024., u hotelu Zonar održana je četvrta konferencija pod nazivom ‘Pristupačni turizam/Inkluzivni turizam – Održivi turizam’, u organizaciji Ministarstva turizma i sporta. Konferencija, koja je održana povodom Međunarodnog dana osoba s invaliditetom, prenosila se uživo putem YouTubea, a program je vodila Iva Šulentić.
Događaj je pružio priliku za predstavljanje primjera dobre prakse s domaće i međunarodne razine te najavu nadolazećih zakonskih promjena. Cilj konferencije bio je potaknuti smanjenje i uklanjanje prepreka kako bi osobe s invaliditetom i druge društvene skupine imale ravnopravan pristup turističkim uslugama, destinacijama i aktivnostima.
Ministarstvo turizma i sporta provodi brojne mjere kojima potiče uključivanje osoba s invaliditetom u turizam i ugostiteljstvo, a Hrvatsku pozicionira kao pristupačnu turističku destinaciju. Važnost pristupačnog turizma istaknuta je i u novoj Strategiji razvoja održivog turizma do 2030., kao i kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti te Višegodišnji financijski okvir.
Tijekom konferencije raspravljalo se o primjerima dobre prakse, poput iskustava iz Španjolske, te o ograničenjima i potencijalima razvoja pristupačnog turizma u Hrvatskoj. Predstavljen je EU projekt ‘The Sustainable Tourism Partnership: Destinations Accessible for All’, kao i Tehnički propis o osiguranju pristupačnosti građevina za osobe s invaliditetom. Panel rasprava bila je posvećena stvaranju pristupačnih i uključivih turističkih destinacija.
Josip Pavić, državni tajnik u Ministarstvu turizma i sporta, naglasio je važnost kontinuiranog rada na uklanjanju prepreka.
– Svakom novom konferencijom širimo svijest o potrebi stvaranja jednakih uvjeta za sve. Posla još ima, ali svake godine bilježimo napredak – kazao je.
– Od 2021. godine Ministarstvo turizma i sporta, u suradnji s nama, organiziralo je deset regionalnih radionica te, uključujući današnju, ukupno četiri konferencije posvećene potencijalima, izazovima i rješenjima za unapređenje pristupačnog turizma. Iskoristio bih ovu priliku da zahvalim Ministarstvu na prepoznavanju važnosti ove teme, a posebno Sektoru za posebne oblike turizma te analitiku, inovacije i održivi razvoj, koji su uložili mnogo vremena, volje i truda kako bi se ova iznimno važna tema, pristupačni turizam, dodatno razvijala – istaknuo je pravobranitelj za osobe invaliditetom Darijo Jurišić.
– Pozitivno je što podaci pokazuju da, unatoč pandemiji, osobe s invaliditetom i dalje putuju, a njihov interes za putovanja nastavlja rasti. Danas govorimo o temi u kojoj osobe s invaliditetom više nisu samo ranjiva i marginalizirana skupina, već ravnopravni gosti, turisti i konzumenti različitih turističkih proizvoda i usluga – kazao je pravobranitelj za osobe invaliditetom i nastavio kako cilj pristupačnog turizma nije samo uklanjanje arhitektonskih prepreka, poput stepenica ili uskih hodnika, niti osiguravanje pristupačnih web stranica i komunikacijskih kanala. Riječ je o stvaranju okruženja u kojem se svi posjetitelji, bez obzira na svoje potrebe, osjećaju dobrodošlo. To uključuje osobe s invaliditetom, starije osobe, obitelji s malom djecom, kao i one s više djece – sve koji trebaju prilagođenu infrastrukturu.
– Hrvatska ima potencijal postati ključna destinacija za pristupačni turizam. Znamo koliko je turizam važan za naše gospodarstvo i svakodnevni život, ali nažalost, osobe s invaliditetom još uvijek se suočavaju s brojnim izazovima zbog nepristupačnosti – naveo je Jurišić.
– Unatoč napretku u protekle tri godine, suočavamo se s nedostatkom cjenovno pristupačnog smještaja, potpuno prilagođenih plaža, pristupačnih sanitarnih čvorova u ugostiteljskim objektima, specijaliziranog prijevoza i mnogih drugih aspekata. Poseban izazov predstavljaju zaštićene građevine koje se čuvaju od propadanja, ali istovremeno ostaju nepristupačne ljudima.
Ključ za daljnji razvoj pristupačnog turizma leži u podizanju svijesti među turističkim radnicima, vlasnicima smještajnih objekata i šire, među lokalnim stanovništvom. Potrebne su edukacije koje će dodatno naglasiti važnost inkluzivnosti. Također, od presudne je važnosti razvoj strategija i politika koje će pristupačnost integrirati u sve aspekte planiranja i implementacije turističkih usluga.
Svi sektori moraju surađivati kako bi se stvorio uravnotežen pristup koji omogućava svim posjetiteljima, bez obzira na njihove potrebe, da uživaju u ljepotama i sadržajima svake destinacije.
Turizam je i prilika za zapošljavanje osoba s invaliditetom, jer ovaj sektor nudi raznovrsne poslove koji se mogu prilagoditi njihovim mogućnostima. Na kraju, želim istaknuti jednu važnu poruku: sve ono što je pristupačno našim sugrađanima, mora biti jednako pristupačno i osobama s invaliditetom – zaključio je Darijo Jurišić, pravobranitelj za osobe s invaliditetom.
Zapečene slane palačinke ukusno su i zasitno jelo punjeno šunkom, sirom i vrhnjem, preliveno kremastom smjesom od vrhnja i jaja te zapečeno do zlatno-smeđe boje. Savršene su za topli ručak ili večeru, a najbolje se poslužuju uz svježu salatu
Sastojci za palačinke:
2 jaja
10 žlica brašna
1 čaša mlijeka (oko 250 ml)
1 prstohvat soli
malo ulja za pečenje
Nadjev:
10 kriški šunke
10 žlica naribanog sira (gauda, edamer ili sličan)
4 žlice kiselog vrhnja
malo soli i papra
Preljev:
1 jaje
4 žlice kiselog vrhnja
Priprema:
U zdjeli razbijemo jaja, dodamo brašno, mlijeko i prstohvat soli pa sve dobro izmiješamo dok ne dobijemo glatku smjesu. Na tavi s malo ulja ispečemo tanke palačinke.
Na svaku palačinku stavimo žlicu-dvije nadjeva od šunke, sira i vrhnja, zarolamo ih i posložimo u namašćen lim za pečenje. U manjoj zdjeli izmiješamo jaje i kiselo vrhnje pa na palačinke stavimo taj preljev i ravnomjerno ga rasporedimo.
Lim stavimo u pećnicu zagrijanu na 200 °C i pečemo oko 20 minuta, dok površina ne postane zlatno-smeđa.
Zapečene palačinke poslužimo tople, uz zelenu salatu ili umak od vrhnja i češnjaka.
Brze tortille s jajima, sirom i povrćem sočno su i hrskavo jelo koje se priprema za samo desetak minuta. Savršene su za lagani ručak ili večeru, a mogu se lako prilagoditi različitim okusima i namirnicama koje imate pri ruci
Sastojci (dvije osobe):
4 komada tortilla (pšenične ili kukuruzne)
3 jaja
3 žlice jogurta ili kiselog vrhnja
4 žlice naribanog sira (gouda, cheddar ili što imate)
pola paprike (narezane na kockice)
1 manji rajčica (narezana na sitno)
2 žlice kukuruza iz konzerve
1 žlica maslinovog ulja ili maslaca
Prstohvat soli i papra
Po želji: origano, čili ili svježi peršin
Priprema:
U zdjelu razbijte jaja, dodajte jogurt, sir, sol i papar. Umiješajte papriku, rajčicu i kukuruz.
Stavite žlicu ulja ili maslaca i pustite da se otopi na srednje jakoj vatri. Položite tortillu na tavu, stavite 2–3 žlice smjese po sredini i preklopite tortillu na pola (kao polumjesec). Lagano pritisnite lopaticom.
Pecite svaku tortillu oko 2 minute po strani, dok ne postane zlatna i hrskava.
Režite na trokute i poslužite uz malo jogurta, salse ili kiselog vrhnja.
Savjeti za varijacije:
Umjesto sira – probajte s tunjevinom ili piletinom (2 žlice na tortilju).
Umjesto jogurta – stavite 2 žlice svježeg sira.
Za vege verziju – dodajte naribanu tikvicu ili šaku špinata.
Ova krema podsjeća na francuski pot de crème, ali bez dugog kuhanja. Ako dodamo prstohvat cimeta ili malo naribane narančine korice, dobit ćemo potpuno novi, aromatičan desert – savršen kad nam se jede nešto čokoladno odmah sad
Sastojci (za 2 čaše):
4 žlice tamne čokolade (ili 4 kockice čokolade za kuhanje)
2 žlice maslaca
2 žlice šećera u prahu
3 žlice mlijeka
1 žumanjak
1 mala banana (zrela)
1 žličica instant kave (ili kakaa, ako ne volite kavu)
2 žlice tučenog vrhnja (ili grčkog jogurta za laganiju verziju)
prstohvat soli
po želji malo nasjeckanih oraha ili keksa za posipati
Priprema:
U manjoj posudi otopimo čokoladu i maslac na laganoj vatri (ili u mikrovalnoj 30 sekundi) pa promiješamo.
Dodamo šećer u prahu, mlijeko i žumanjak pa miješamo dok smjesa ne postane glatka i sjajna.
Umiješamo zgnječenu bananu i instant kavu. Kava pojačava okus čokolade, a banana daje kremastu teksturu i prirodnu slatkoću.
Maknemo posudu s vatre i pustimo da se malo ohladi (2–3 minute).
Umiješamo tučeno vrhnje ili jogurt kako bi krema postala lagana i prozračna.
Rasporedimo kremu u dvije čaše i stavimo u hladnjak na 10–15 minuta da se malo stisne.
Po želji pospemo sjeckanim orasima, komadićima keksa ili naribanom čokoladom.
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših preferencija i ponovljenih posjeta. Klikom na “Prihvati sve” pristajete na korištenje SVIH kolačića. Međutim, možete posjetiti "Postavke kolačića" kako biste dali kontrolirani pristanak.
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva dok se krećete web stranicom. Među njima, kolačići koji su kategorizirani kao potrebni pohranjuju se u vaš preglednik jer su neophodni za rad osnovnih funkcija web stranice. Također koristimo kolačiće trećih strana koji nam pomažu analizirati i razumjeti kako koristite ovo web mjesto. Ovi kolačići će biti pohranjeni u vašem pregledniku samo uz vaš pristanak. Također imate mogućnost isključiti ove kolačiće. Ali isključivanje nekih od ovih kolačića može utjecati na vaše iskustvo pregledavanja.
Funkcionalni kolačići pomažu u obavljanju određenih funkcija kao što je dijeljenje sadržaja web stranice na platformama društvenih medija, prikupljanje povratnih informacija i druge značajke trećih strana.
Kolačići izvedbe koriste se za razumijevanje i analizu ključnih indeksa učinkovitosti web stranice što pomaže u pružanju boljeg korisničkog iskustva za posjetitelje.
Analitički kolačići koriste se za razumijevanje načina na koji posjetitelji stupaju u interakciju s web stranicom. Ovi kolačići pomažu u pružanju informacija o metrikama kao što su broj posjetitelja, stopa napuštanja stranice, izvor prometa itd.
Neophodni kolačići apsolutno su neophodni za ispravno funkcioniranje web stranice. Ovi kolačići osiguravaju osnovne funkcionalnosti i sigurnosne značajke web stranice, anonimno.
Oglašavački kolačići koriste se kako bi se posjetiteljima pružili relevantni oglasi i marketinške kampanje. Ovi kolačići prate posjetitelje na web-mjestima i prikupljaju podatke za pružanje prilagođenih oglasa.