Znanost
Predstavljena knjiga ‘Komunikacija o znanosti’
Sveučilište u Zagrebu u četvrtak je predstavilo sveučilišni udžbenik ‘Komunikacija o znanosti – Promicanje znanosti i istraživanja koja mijenjaju svijet’ autora Melite Kovačević, Tamare Dagen i Miroslava Rajtera. Udžbenik ima 184 stranice te kroz deset poglavlja nudi sveobuhvatan prikaz teorijskih i praktičnih aspekata komunikacije o znanosti
Ovaj udžbenik će koristiti studentima, znanstvenicima, komunikatorima, novinarima i donositeljima odluka. Izdavač sveučilišnog udžbenika je Školska knjiga.
Sveučilišni udžbenik su predstavili recenzent akademik Ignac Lovrek i urednik iz Školske knjige Goran Bukan Brebrić. Akademik Lovrek rekao je da udžbenik povezuje teorijske postavke, modele komunikacije o znanosti, načine provedbe komunikacije o znanosti te potiče kreativnost kod čitatelja.
Predstavljajući sveučilišni udžbenik, urednik Bukan Brebrić istaknuo je da djelo na sustavan, jasan i suvremen način obrađuje jednu od ključnih tema današnjeg društva, a to je kako govoriti o znanosti i kako je približiti svima.
– Posebno je vrijedno što, uz teorijske modele i povijesni pregled discipline, knjiga se osvrće na globalni i europski model te na razvoj znanstvenih politika. Središnja poruka knjige je da je komunikacija o znanosti neizostavan alat u suvremenom društvu. Razumijevanje i otvoren dijalog knjiga stavlja u prvi plan – pojasnio je Bukan Brebrić.
Naglasio je da veliku vrijednost knjige daju osvrti stručnjaka iz različitih hrvatskih, svjetskih i europskih institucija. Knjiga obiluje i citatima poznatih hrvatskih komunikatora o znanosti, poput astronoma Korada Korlevića, kemičara i fizičara Nenada Judaša, fizičara Saše Cecija, profesorice Jelene Jurišić.
– Knjiga detaljno obrađuje povijest i teorijske modele komunikacije o znanosti, obrazovne programe u Hrvatskoj i Europi, istraživačku kulturu i integritet, koncept otvorene znanosti te suvremene izazove poput primjene generativne umjetne inteligencije u znanstvenoj komunikaciji – objasnio je Bukan Brebrić.
Naveo je da vrijednost knjizi daju primjeri dobre prakse iz Hrvatske i Europe koji pokazuju kako se teorijska znanja primjenjuju u stvarnom životu te kako kvalitetna komunikacija o znanosti može utjecati na javno mišljenje, obrazovne procese i znanstvenu politiku. Knjiga govori o tome što se događa kada komunikacija o znanosti ne funkcionira, kada su informacije zatvorene u akademskim krugovima ili kada se znanstvene spoznaje pogrešno interpretiraju u javnosti.
– Autori se zalažu za otvoren, inkluzivan i etičan pristup komunikaciji koji uključuje i nove alate poput društvenih mreža, podcasta, popularnoznanstvenih emisija – zaključio je Bukan Brebrić.
Dekan Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Ante Bilić Prcić rekao je da je fakultet predložio izdavanje udžbenika Senatu Sveučilišta.
– Jedna od autorica je dugogodišnja profesorica Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Melita Kovačević. Misija ovog fakulteta je upozoriti svijet da postoje različiti od nas, drugačiji, i njima treba otvoriti put u društvo, treba društvo naviknuti da nas okružuju takvi ljudi. Na tom putu ne možemo promijeniti svijet, ali ga možemo učiniti boljim – rekao je dekan Bilić Prcić.
Rektor Sveučilišta u Zagrebu Stjepan Lakušić istaknuo je kako će knjiga dati najbolji odgovor na pitanje koliko su znanstvenici važni.
Rehabilitacija i rana intervencija kod cerebralne paralize ključni su postupci za optimizaciju motoričkih, kognitivnih i funkcionalnih sposobnosti te poboljšanje kvalitete života
Poslušaj članak
Postavljanje dijagnoze cerebralne paralize često može biti kompliciran proces jer postoji više čimbenika koji mogu utjecati na razvoj ovog stanja.
No prema istraživanju objavljenom u časopisu Pediatrics: Open Science djeca s cerebralnom paralizom na dijagnozu više ne bi trebala čekati duže od 4. godine života, što donedavno nije bio slučaj, a ranija dijagnostika otvara prostor za bržu intervenciju i učinkovitiju rehabilitaciju mališana rođenih s ovim stanjem.
Istraživači iz američke Mreže za praćenje autizma i razvojnih teškoća prevalenciju cerebralne paralize ispitivali su na uzorku od 215 tisuća djece, što je uistinu respektabilna brojka za tako opsežnu studiju.
Otprilike polovica ispitivane djece imala je 8 godina tijekom istraživanja. Druga polovica imala je 4 godine, dakle prvi put u povijesti istraživanja cerebralne paralize stručnjaci su pratili prevalenciju za mlađu dobnu skupinu. Sveukupno, studija je otkrila da je 2,4 djece na 1000 imalo cerebralnu paralizu u dobi od 8 godina, pri čemu je spastična paraliza najčešći podtip. Gotovo 60 posto djece moglo je samostalno hodati.
Istodobno, četverogodišnjaci su imali sličnu prevalenciju od 2,2 na 1000, s većom vjerojatnošću da će dječaci imati dijagnozu cerebralne paralize od djevojčica u toj dobi
– Razumijevanje da se cerebralna paraliza dokumentira u različitim skupinama daje nam nove ciljeve za edukaciju i informiranje o riziku, ne samo za pružatelje usluga već i za rane intervencioniste, edukatore i, što je najvažnije, za njihove obitelji – rekao je Zachary Warren, glavni autor studije.
Tek da podsjetimo, rehabilitacija i rana intervencija kod cerebralne paralize ključni su postupci za optimizaciju motoričkih, kognitivnih i funkcionalnih sposobnosti te poboljšanje kvalitete života. Budući da je cerebralna paraliza trajno stanje uzrokovano oštećenjem mozga u razvoju, terapija nije usmjerena na izlječenje, već na maksimalno razvijanje djetetovih potencijala i postizanje što veće samostalnosti.
Novinar: Darko Vlahović
Novo istraživanje objavljeno u časopisu Cell Press Blue pokazalo je da veći unos proteina nije uvijek bolji: za mnoge odrasle osobe koje nisu osobito tjelesno aktivne manji unos proteina mogao bi pridonijeti zdravijem starenju, pa čak i duljem životu
Poslušaj članak
Nakon analize više od 350 studija provedenih na ljudima, miševima i drugim organizmima, znanstvenici su utvrdili da smanjenje unosa proteina može poboljšati metabolizam, promijeniti način na koji stanice reagiraju na hranjive tvari, smanjiti oštećenja stanica i poboljšati njihovo funkcioniranje.
Međutim, koristi ovise o dobi, zdravstvenom stanju i razini tjelesne aktivnosti pojedinca.
– Potpuno je jasno da proteini imaju pozitivan učinak na rast mišića i odgovor organizma na tjelovježbu kod tjelesno aktivnih osoba – rekao je jedan od autora studije Dudley Lamming sa Sveučilišta Wisconsin-Madison.
– No budući da većina ljudi živi relativno sjedilačkim načinom života, mnogi vjerojatno unose više proteina nego što im je zapravo potrebno, što vjerojatno ima negativne posljedice za zdravlje.
Nekoliko novijih istraživanja provedenih na ljudima pokazalo je da manji unos proteina može pomoći u smanjenju tjelesne težine i udjela masnog tkiva te istodobno poboljšati razinu šećera u krvi.
Metaistraživanje je također pokazalo da prekomjeran unos metionina, izoleucina i valina, aminokiselina od kojih su građeni proteini, može povećati rizik od pretilosti, upala i drugih bolesti povezanih sa starenjem.
Istodobno, druga istraživanja upućuju na to da veći unos proteina, osobito u kombinaciji s redovitom tjelovježbom, može pomoći starijim osobama u smanjenju tjelesne težine i gubitka mišićne mase povezanog sa starenjem.
Implantat pretvara svjetlost u električne signale, obnavljajući tako komunikaciju između oka i mozga
Poslušaj članak
Sitni bežični implantat izazvao je oduševljenje kod slijepih osoba koje su vid izgubile zbog uznapredovale senilne makularne degeneracije (AMD).
U velikom međunarodnom kliničkom ispitivanju, više od 80 posto sudionika ostvarilo je značajno poboljšanje centralnog vida, a mnogi su nakon godina pogoršanja bolesti zahvaljujući implantatu ponovno mogli čitati slova, pa čak i riječi.
Implantat veličine 2×2 mm zamjenjuje oštećene stanice osjetljive na svjetlost u mrežnici, koji pretvara svjetlost u električne signale, obnavljajući tako komunikaciju između oka i mozga.
Kamera ugrađena u specijalizirane naočale snima slike i šalje ih implantatu pomoću nevidljive svjetlosti bliskog infracrvenog zračenja. Implant zatim pretvara tu svjetlost u električne impulse, pomažući u obnavljanju prijenosa vizualnih informacija u mozak. Korisnici mogu prilagoditi postavke zumiranja i kontrasta kako bi poboljšali jasnoću vida.
Napredna atrofična AMD najčešći je uzrok trajne sljepoće kod starijih osoba i pogađa više od pet milijuna ljudi diljem svijeta. Kako AMD napreduje, središnje vidno polje postaje zamućeno jer su stanice mrežnice koje osjećaju svjetlost trajno oštećene.
U zdravom oku, ovi fotoreceptori hvataju svjetlost i pretvaraju je u električne signale. Ti signali putuju kroz živčane stanice u stražnjem dijelu oka, a zatim kroz vidni živac do mozga, gdje se formiraju slike.
Ovaj je implantat ono tehnološko čudo za koje smo do jučer vjerovali da je moguće samo u znanstveno-fantastičnim romanima. No to je čudo danas postalo stvarnost.
Nakon ovih rezultata, proizvođač uređaja, Science Corporation, podnio je zahtjeve za odobrenje kliničke upotrebe u Europi i Sjedinjenim Državama.
Tko su Purger i Purgerica?
Besplatne zdravstvene provjere na glavnom zagrebačkom trgu
Osobni asistenti traže veće plaće i uključivanje u reformu
„Snaga je u nama“ već 13 godina podržava žene s rakom dojke
-
In MetropolaPrije 5 danaDUMOVEC Zagrebački umirovljenici i njihovi novi prijatelji psi
-
VijestiPrije 4 danaNaknada za prijelazno razdoblje usluge osobne asistencije
-
EU kutakPrije 3 danaOsobe s invaliditetom isključene iz hitnih službi i komunikacije
-
VijestiPrije 2 danaOsobni asistenti traže veće plaće i uključivanje u reformu
-
In MetropolaPrije 6 danaSAMO 5 MINUTA Oštra poruka Zajednice spinalno ozlijeđenih
-
Civilno društvoPrije 6 danaURIHO sudjelovao u Europskom tjednu mobilnosti
-
in MREŽAPrije 6 danaRASPRAVA Prepreke pri (samo)zapošljavanju osoba s invaliditetom
-
VijestiPrije 4 danaZNAKOFEST Prevoditelji moraju biti otporni i emocionalno stabilni