Projekt je usmjeren na djecu s teškoćama u razvoju i mlade s invaliditetom s ciljem njihovog većeg uključivanja u kulturni život zajednice
Da inkluzija u Hrvatskoj nije samo mrtvo slovo na papiru pokazuje se u sve većem broju gradova diljem Lijepe naše u kojima se sve više radi na tome kako bi se osobe s invaliditetom uključile u svaku sferu društvenog života. Na uključivanju osi populacije uvelike se radi i u Gradu Slatini gdje je 7. travnja 2026. godine potpisan ugovor o provedbi programa ‘Kultura bez prepreka’ koji provodi Udruga osoba s intelektualnim teškoćama Vretenac.
Riječ je o projektu koji je usmjeren na djecu s teškoćama u razvoju i mlade s invaliditetom s ciljem njihovog većeg uključivanja u kulturni život zajednice. Nakon potpisivanja ugovora, dan kasnije, održan je prvi partnerski sastanak između partnerskih institucija koje su uključene u provedbu ovog hvalevrijednog programa.
Na sastanku su sudjelovali ravnateljica Osnovne škole Eugena Kumičića Božica Majhen, ravnatelj Zavičajnog muzeja Slatina Srđan Đuričić, predsjednica Udruge Vretenac Slatina Patricija Karaman, koja je i voditeljica programa te kao i izvoditeljica programa Anja Majdenić.
Raspravljalo se o početnim koracima u provedbi projekta, a definirani su i oblici suradnje između obrazovnog, kulturnog i civilnog sektora.
Kroz program ‘Kultura bez prepreka’ pridonosi se razvoju publike u kulturi, u nastojanju da se djeci s teškoćama u razvoju i mladima s invaliditetom omogući pristup kulturi kroz stvaranje pristupačnih, participativnih i multisenzornih sadržaja.
Projekt je vrijedan 9300 eura, a njegov krajnji cilj je razvoj inkluzivne kulturne rute koja će spojiti glavne kulturne i prirodne lokalitete u jednu digitalnu taktilnu kartu prilagođenu različitim potrebama korisnika.
Ruta koja će nastati uključivat će pristupačne multimedijske sadržaje kao što su QR kodovi, jednostavan jezik, piktograme, audio vodiče, videozapise te taktilne i reljefne elemente, čime će se omogućiti višesenzorno iskustvo kulture, te nijedna osoba neće ostati zakinuta za razumijevanje kulturnih dobara koji ih okružuju.
Sudionici u ovom projektu tijekom trajanja programa sudjelovat će i u obilascima spomenutih lokaliteta gdje će aktivno istraživati i bilježiti svoja opažanja. Isto tako, sudjelovat će i u kreativnim radionicama pod nazivom ‘Moj doživljaj kulture’. Na taj će način i sami biti kreatori kulturnih sadržaja, a ne samo puki pasivni promatrači nečega što ne razumiju.
Takvo sudjelovanje u kreaciji sadržaja doprinosi boljoj uključenosti u društvo, razvitku socijalnih vještina, ali i kognitivnih sposobnosti djece s teškoćama u razvoju i mladih s invaliditetom, ali i proširenju publike u kulturi kao takvoj.
Zadnja faza programa bit će predstavljanje postignutih rezultata, a održat će se u Zavičajnom muzeju Slatina. Na taj način će se dodatno pridonijeti osvješćivanju javnosti o potrebama stvaranja inkluzivnih sadržaja dostupnih svima.
Nositelj programa je Udruga osoba s intelektualnim teškoćama Vretenac, a programski partneri su Osnovna škola Eugena Kumičića te Zavičajni muzej Slatina. Program je financiran od strane Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske u sklopu programa „Razvoj publike u kulturi – 2026.“
Projekt korisnicima donosi četiri ključne usluge – psihosocijalnu podršku, dnevni boravak, programe aktivnog provođenja slobodnog vremena te grupe za samozastupanje
Poslušaj članak
Ideja o pokretanju Inkluzivnog centra prirodan je nastavak više od dvadeset godina rada Inkluzivne kuće Zvono iz Belišća na razvoju socijalnih usluga i promicanju uključivosti osoba s invaliditetom i starijih osoba. Tijekom posljednjih šest godina Zvono je, zajedno s Udrugom MI iz Valpova te gradovima Belišćem i Valpovom, razvilo partnerstvo s ciljem stvaranja kvalitetnije i dostupnije podrške stanovnicima cijele Valpovštine.
Potreba za ovakvim centrom proizlazi iz svakodnevnih izazova s kojima se suočavaju osobe s invaliditetom i starije osobe, osobito u slabije razvijenim dijelovima Hrvatske. Nedostatak prilagođenog prijevoza, arhitektonske prepreke, otežan pristup zdravstvenim i socijalnim uslugama, digitalna isključenost te usamljenost zbog depopulacije ruralnih krajeva dovode do socijalne isključenosti i ograničavaju sudjelovanje u životu zajednice.
Iako su obje udruge i ranije organizirale poludnevne boravke, rehabilitacijske, rekreativne i kreativne aktivnosti, njihova provedba često je ovisila o projektnim natječajima. Poziv Europskog socijalnog fonda plus (ESF+) za širenje mreže socijalnih usluga omogućio je stabilniji model rada i kontinuitet pružanja usluga tijekom trogodišnjeg razdoblja.
Projekt korisnicima donosi četiri ključne usluge – psihosocijalnu podršku, dnevni boravak, programe aktivnog provođenja slobodnog vremena te grupe za samozastupanje. Od 1. srpnja 2026. korisnicima su dostupni dnevni boravak, klub samozastupnika te sportski, rekreativni i kreativni programi poput vježbi, joge, plesa, dramskih, medijskih i kreativnih radionica.
Od 1. kolovoza 2026. s radom počinje mobilni stručni tim za psihosocijalnu podršku koji čine edukacijski rehabilitator, socijalni radnik i psiholog. Korisnicima će pružati individualnu podršku u njihovim domovima ili kroz grupne radionice, što je posebno važno za osobe koje zbog zdravstvenih, financijskih ili prometnih prepreka ne mogu dolaziti u prostorije centra.
Dnevni boravak nije samo mjesto boravka, nego prostor socijalnog uključivanja, razvoja novih vještina i stvaranja prijateljstava. Osobama s invaliditetom omogućuje izlazak iz izolacije i ostvarivanje vlastitih interesa, a starijim osobama pomaže u prevenciji usamljenosti i institucionalizacije. Istodobno članovima njihovih obitelji pruža prijeko potreban predah, uz sigurnost da su njihovi najbliži u stručnom i poticajnom okruženju.
Jedan od najvažnijih programa projekta jest samozastupanje, kojim osobe s invaliditetom uče donositi odluke, izražavati svoje stavove i aktivno sudjelovati u društvu. Posebno vrijedno iskustvo predstavlja Klub samozastupnika udruge Zvono koji djeluje od 2011. godine. Nakon godina edukacija iz područja ljudskih prava, komunikacijskih vještina i građanskog sudjelovanja, ovaj se uspješan model sada širi na cijelu Valpovštinu.
Iako interes korisnika nadmašuje očekivanja, provedbu projekta otežavaju administrativni zahtjevi europskih fondova. Opsežna dokumentacija i pravila o prihvatljivosti korisnika ponekad predstavljaju prepreku upravo onima kojima je pomoć najpotrebnija. Dodatni izazov predstavljaju pravila o dvostrukom financiranju koja nekim korisnicima ograničavaju sudjelovanje u različitim projektima, iako se radi o različitim uslugama.
Dugoročna održivost ostaje jedno od ključnih pitanja jer profesionalne socijalne usluge zahtijevaju stručne zaposlenike i stabilne izvore financiranja, koje nije moguće trajno osiguravati isključivo projektnim natječajima.
Kolika je stvarna potreba za ovakvim programima pokazuje podatak da je projektom predviđena podrška za 104 korisnika, a gotovo sva mjesta popunjena su već tijekom prvog mjeseca provedbe. To potvrđuje da potrebe zajednice nadilaze kapacitete jednog projekta, zbog čega partneri već planiraju nove programe i izvore financiranja kako bi osigurali nastavak rada Inkluzivnog centra i nakon završetka trogodišnjeg projekta.
Udruga TOMS ujedno poziva sve zainteresirane osobe starije od 65 godina te osobe s invaliditetom s područja Trogira da iskažu interes za uključivanje u projekt
Poslušaj članak
Nedavno je održana početna konferencija projekta ‘Podrška za kvalitetniji život’, na kojoj je predstavljen projekt koji provodi Udruga osoba s invaliditetom TOMS u partnerstvu s Gradom Trogirom.
Projekt je financiran sredstvima Europske unije iz Europskog socijalnog fonda plus (ESF+) u okviru Programa Učinkoviti ljudski potencijali 2021. – 2027., a cilj mu je unaprijediti kvalitetu života starijih osoba i osoba s invaliditetom kroz razvoj i širenje socijalnih usluga u zajednici.
Na konferenciji su predstavljene aktivnosti projekta, a okupljenima su se obratili predstavnici Grada Trogira i Udruge TOMS. Sudionici su imali priliku upoznati se s uslugama koje će biti dostupne korisnicima, a održano je i korisno predavanje o sigurnosti i prijevarama putem telefona i internetu.
U sklopu projekta korisnicima će biti dostupne brojne besplatne usluge, među kojima su dnevni boravak s kreativnim i edukativnim radionicama, organizirani prijevoz, savjetovanje i pomoć pri ostvarivanju prava, psihosocijalna podrška, korektivna i medicinska gimnastika, fizikalna terapija te usluga kućne njege.
Udruga TOMS ujedno poziva sve zainteresirane osobe starije od 65 godina te osobe s invaliditetom s područja Trogira da iskažu interes za uključivanje u projekt.
Sudjelovanje u svim aktivnostima je besplatno, a prijave su otvorene tijekom cijelog razdoblja provedbe projekta, odnosno do popunjavanja raspoloživih kapaciteta za pojedine aktivnosti.
Za prijavu je potrebno ispuniti prijavni obrazac te priložiti presliku osobne iskaznice ili drugog odgovarajućeg dokumenta i izjavu o sudjelovanju u projektu.
Prijavni obrazac i potrebna dokumentacija dostupni su u uredu Udruge TOMS, Ribarska 3 u Trogiru, kao i na službenoj internetskoj stranici udruge. Prijave se mogu podnijeti osobno u uredu udruge, poštom na adresu Udruga osoba s invaliditetom TOMS, Ribarska 3, 21220 Trogir, uz naznaku ‘Prijava za sudjelovanje u projektu Podrška za kvalitetniji život’, ili elektroničkom poštom na adresu podrskazakvalitetnijizivot@gmail.com.
Prijave će se razmatrati prema redoslijedu zaprimanja, uz ispunjavanje propisanih uvjeta.
Projekt ‘Podrška za kvalitetniji život’ provodi se od 2026. do 2028. godine, ukupne je vrijednosti 295.180,37 eura, a u cijelosti je financiran bespovratnim sredstvima Europske unije.
Predsjednik udruge Prijatelji životinja već je dugi niz godina jedno od zaštitnih lica beskompromisnog aktivizma za prava životinja koji je rezultirao donošenjem zakona koji ta prava reguliraju. Danas je Luka Oman, uz sve ostalo, jedan od predvodnika otpora usmjerenog protiv gradnje ekoloških nuklearnih bombi, kako neki nazivaju peradarske megafarme.
Gospodine Oman, Prijatelji životinja aktivno su se uključili u građanski otpor izgradnji peradarskih megafarmi. Jeste li se ovoj svenacionalnoj akciji priključili isključivo zbog brige o dobrobiti životinja ili ste bili motivirani i nekim drugim razlozima?
– Razloga je puno, zato smo zajedno s udrugom Zelena akcija i 12 građanskih inicijativa i uz podršku 160 organizacija civilnog društva priključili se borbi za životinje, okoliš, ljude, zdravu i održivu budućnost. Na prosvjedu u Zagrebu bilo je 5000 ljudi, među njima i ljudi s invaliditetom, svi zajedno tražili smo od nadležnih da prema volji naroda zaustave sve projekte megafarmi i klaonica bilo gdje u Hrvatskoj. Druge države to s razlogom odbijaju, ljudi ne žele da Hrvatska bude smetlište Europe, a mi nećemo dozvoliti da se žrtvuje niti jedna lokalna zajednica.
Trenutno postavljena izložba na zagrebačkom Zrinjevcu jasno pokazuje koliko su ogromni razmjeri prijetnje i ljudima i životinjama i okolišu te koliko je važno sada zaustaviti sve projekte megafarmi i klaonica. Ljudi koji zastanu na jednom panelu, odgledaju ih sve, a ostanu u šoku zbog saznanja o kakvoj se prijetnji radi za ljude i okoliš te kakva je to patnja za životinje. Izložba se može vidjeti i preko web stranice www.ne-megafarmama.net.
Prijatelji životinja godinama su uporno upozoravali javnost na problem napuštenih kućnih ljubimaca, ponajprije pasa i mačaka, tijekom ljetnih praznika. Jesu li vaši napori urodili plodom, čini se kako je ta nesretna praksa ostavljanja ljubimaca na ulici u velikoj mjeri zaustavljena?
– Zasigurno je smanjena. Ne želimo ni pomisliti kakva bi situacija bila da nismo uložili toliki trud. Postigli smo i izmjenu zakona prema kojem je napuštanje životinja kazneno djelo kažnjivo zatvorskom kaznom do dvije godine.
Ipak, postoji još uvijek veliki broj neodgovornih ljudi koji olako nabavljaju životinje, kupuju ih umjesto da ih udomljuju, ne vode računa o kontroli razmnožavanja odnosno ne kastriraju ih, drže ih u neprimjerenim uvjetima te ih nažalost i napuštaju.
Udomljavanje psa ili mačke je zaista plemenito djelo i imamo divnih primjera doživotnih prijateljstva. Mnogi ljudi s invaliditetom udomili su psa ili mačku i time im pomogli, ali ujedno su dobili i prijatelja.
Što mislite o stanju u skloništima za napuštene pse i mačke diljem Hrvatske? Ima li istine u tvrdnjama da su ta skloništa zapravo postala svojevrsna mučilišta za sirote životinje, ne zbog nečije zloće, nego zbog nedovoljnog ulaganja nadležnih institucija u stručne kadrove i infrastrukturu?
– Skloništa ne mogu zamijeniti dom. To su privremena mjesta u kojima su životinje maknute s ulice te ih tu cijepe, mikročipiraju, kastriraju i oglase kako bi bile udomljene. Važno je ulagati u što bolje uvjete u skloništima jer ima pasa koji dugo u njima ostaju. Tu imaju veliku ulogu, ali i jasnu zakonsku obvezu gradovi i općine koji se trebaju pobrinuti da grade, financiraju i kontroliraju skloništa koja će biti na ponos te lokalne zajednice i njezinih stanovnika.
Skloništa primaju volontere, a mogu pomoći i ljudi s invaliditetom. Ponekad i malo vremena provedeno s nekim psom ili mačkom može biti dragocjeno za njihovu socijalizaciju i lakše udomljavanje.
Poticanje udomljavanja pasa i mačaka iz skloništa umjesto kupnje životinja iznimno je važno te zato nastavljamo kampanju ‘Obitelj na more, a pas na ulicu!?’. Ove godine je zaštitno lice Lana Lourdes Rupić koja poručuje da se ljubav ne kupuje. Vizuali kampanje Lane s psima Olgom i Fendi mogu se vidjeti na www.prijatelji-zivotinja.hr.
I ove godine organizirate nadaleko poznati ZeGeVege festival održivog življenja. Kada će se točno održati i s kojim ciljem?
– ZeGeVege festival će se ove godine održati osamnaesti put i to 4. 5. i 6. rujna na zagrebačkom Europskom trgu. Mnogi jedva čekaju da ponovno posjete ovu vegansku oazu. ZeGeVege pruža edukaciju o održivoj prehrani kroz mnoge zanimljivosti, mnoštvo izlagača i odličnih biljnih proizvoda i jela.
Kao organizatori nastojimo osigurati da sadržaji ZeGeVege festivala budu što pristupačniji osobama s invaliditetom. Posebno nas veseli što nam se pridružuju i volonteri s invaliditetom, koji svojim doprinosom obogaćuju festivalsku zajednicu i pomažu u organizaciji. Više o festivalu održivog življenja može se pronaći na www.zegevege.com.