Pijenje kave moglo bi pomoći ženama da zdravije stare, dok bi cola mogla učiniti suprotno, tvrde istraživači sa Sveučilišta Harvard, Sveučilišta Tufts i Sveučilišta u Torontu

Tim znanstvenika koji je sudjelovao na konferenciji Nutrition 2025 od 31. svibnja do 3. lipnja u Orlandu kaže da su pronašli naznake da je ‘redoviti unos kave u srednjim godinama umjereno i povoljno povezan sa zdravim starenjem’.

Međutim, nemaju sva kofeinska pića isti pozitivan učinak.

– Pijenje više cole povezano je sa značajno nižom vjerojatnošću zdravog starenja – upozorio je tim nakon što je proučio unos kofeina kod gotovo 50.000 žena starijih od 30 godina.

Jutarnja kava ne samo da pokreće dan, već može ‘pomoći ženama da ostanu mentalno jake i zdrave kako stare’, rekli su istraživači, dodajući da ‘nisu pronašli nikakve veze s čajem ili kavom bez kofeina’.

Kava ‘može jedinstveno podržati putanje starenja koje čuvaju i mentalne i tjelesne funkcije’, rekla je Sara Mahdavi s Harvard T.H. Škola javnog zdravstva Chan i Sveučilište u Torontu, koji su istovremeno upozorili da su'”koristi kave relativno skromne u usporedbi s utjecajem općih zdravih životnih navika’.

Unos kofeina procijenjen je pomoću ‘validiranih upitnika o učestalosti konzumiranja hrane’, uzimajući u obzir kavu, čaj, colu i kavu bez kofeina, objasnio je tim, dodajući da su nalazi ‘prilagođeni dobi, indeksu tjelesne mase (BMI), pušenju, alkoholu, tjelesnoj aktivnosti, obrazovanju i proteinima u prehrani’.

Nalazi slijede objavu istraživanja iz 2023. i 2024. godine koja pokazuju da je espresso potencijalna prepreka kognitivnom padu, a umjereni unos kave potencijalno smanjuje vjerojatnost moždanog udara i dijabetesa.

Studija sa Sveučilišta Virginije ukazuje na moguću vezu između majčinog crijevnog mikrobioma i razvoja autizma kod potomaka

Istraživanje, provedeno na miševima, sugerira da određene bakterije u majčinom crijevu mogu potaknuti imunološki odgovor koji utječe na razvoj mozga fetusa.

Ključnu ulogu u ovom procesu ima molekula interleukin-17a (IL-17a), poznata po svojoj ulozi u imunološkim odgovorima i povezana s bolestima poput reumatoidnog artritisa i multiple skleroze. U studiji, ženke miševa s crijevnim mikrobiomom koji potiče proizvodnju IL-17a rađale su potomke s ponašanjima sličnim autizmu. Međutim, kada je proizvodnja IL-17a bila blokirana, potomci su pokazivali tipična ponašanja.

Dodatno, presađivanjem crijevnih bakterija iz miševa s visokim razinama IL-17a u druge miševe, istraživači su uspjeli izazvati slične neurološke promjene kod potomaka. Ovi nalazi sugeriraju da majčin mikrobiom može igrati značajnu ulogu u neurološkom razvoju djeteta.

Iako su rezultati obećavajući, znanstvenici naglašavaju potrebu za dodatnim istraživanjima kako bi se utvrdilo ima li sličnih učinaka kod ljudi. Studija otvara nova vrata u razumijevanju složenih interakcija između majčinog zdravlja, imunološkog sustava i razvoja djeteta.

Važno je napomenuti da, iako ovi rezultati pružaju nove uvide, autizam je složen poremećaj s višestrukim uzrocima, uključujući genetske i okolišne čimbenike. Niti jedno istraživanje ne može pružiti potpuni odgovor, ali svako novo otkriće doprinosi boljem razumijevanju i potencijalno učinkovitijim intervencijama u budućnosti.

Kako bi se odraslima, mladima, ali i djeci približila znanost na edukativan i interesantan način, na lokacijama Festivala održavaju se predavanja, edukativne radionice, prezentacije i izložbe

Ovaj se tjedan od 5. do 10. svibnja na rekordne 42 lokacije diljem Republike Hrvatske održavaju manifestacije pod zajedničkim nazivom ‘Festival znanosti’ čije su ovogodišnje teme mreže.

Festival se u Hrvatskoj održava od 2003. godine s ciljem da se široj javnosti približi znanost kroz informiranje uz aktivno sudjelovanje o procesima, aktivnostima i rezultatima na području znanosti, poboljšanja javne percepcije znanstvenika i znanstvenog rada, te motiviranja mladih za istraživanje i stjecanje novih znanja. U sklopu festivala ove će se godine širom Lijepe naše održavati radionice i predavanja na temu mreža.

Kako bi se odraslima, mladima, ali i djeci približila znanost na edukativan i interesantan način, na lokacijama Festivala održavaju se predavanja, edukativne radionice, prezentacije i izložbe.

U glavnom gradu Republike Hrvatske spomenuta manifestacija održat će se na više lokacija, a glavnina predavanja, radionica i izložbi održat će se u Tehničkom muzeju Nikola Tesla.

Građani Zagreba svoje će znanje moći proširiti i kroz predavanja koja će se, između ostalog, organizirati na Institutu Ruđer Bošković i Leksikografskom zavodu Miroslav Krleža. Izložba na temu umjetne inteligencije bit će postavljena u prostorima knjižnice u Gajnicama.

Oni najmlađi svoje znanje razvijati će kroz radionice i to u Dječjem vrtiću Milana Sachsa, Ivane Brlić Mažuranić, oodručni objektu ‘Kosjenka’ i Dječjem vrtiću ‘Botinec’. Na navedenim radionicama mogu prisustvovati samo korisnici vrtića.

Što se tiče Splita, njegovi građani o znanosti više mogu naučiti ukoliko ovaj tjedan posjete Fakultet elekrotehnike stojarstva i brodogradnje, Pomorski, Pravni te Medicinski fakultet u Splitu.

Nadalje, Splićani će znanje moći upijati i na  Sveučilišnom odjelu za stručne studije, Sveučilišnom odjelu za forenzične znanosti te Prirodoslovnom muzeju grada Splita.

Festival znanosti održava se pod pokroviteljstvom Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske, te uz sufinanciranje Grada Zagreba – Gradskog ureda za kulturu i civilno društvo te Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.

Popis gradova, lokacije kao i raspored događanja možete provjeriti ovdje