Kako EU može očuvati vjerodostojnu perspektivu proširenja za Ukrajinu istovremeno inzistirajući na jasnim i provedivim reformama, što Kijev očekuje u tom kontekstu i koja je uloga međuparlamentarne suradnje, na koji način jačati kibernetičku otpornost te što EU može naučiti iz ukrajinskog iskustva u odgovoru na hibridne prijetnje?
Poslušaj članak
To su samo neka od pitanja o kojima se raspravljalo na konferenciji ‘EU, Ukrajina, Hrvatska – Kako graditi otpornu demokraciju?’
Na prvom panelu konferencije ‘Europa i Ukrajina – Proračun, obrana, proširenje: parlamentarna suradnja’ sudjelovali su zastupnici u Europskom parlamentu Karlo Ressler i Tonino Picula, predsjednici Odbora za europske poslove i Odbora za vanjsku politiku Hrvatskog sabora Jelena Miloš i Andro Krstulović Opara te video-vezom predsjednica Odbora Vrhovne rade za integraciju Ukrajine u EU Ivanna Klympush-Tsintsadze.
Zastupnik Karlo Ressler (HDZ, EPP) rekao je kako se ratovi prvenstveno dobivaju na bojišnici, ali da ishod uvelike ovisi o financijskoj izdržljivosti te o tome tko dugoročno može podnijeti teret sukoba.
– Zbog toga europska solidarnost i financijska podrška Ukrajini ne smije posustati, usprkos novim ratovima i činjenici da nakon četiri godina barbarske agresije mnogi računaju na europske podjele, zamor i indiferentnost. Nasuprot tome, zajam od 90 milijardi eura nastavak je konkretne pomoći opstanku Ukrajine, bez čega nema sigurnosti i neovisnosti Europe.
Zastupnik Tonino Picula (SDP, S&D) je podsjetio da je ukrajinski narod još krajem 2013. na Majdanu prosvjedom zbog odustajanja od potpisivanja sporazuma o slobodnoj trgovini s EU-om zapravo podnio zahtjev za članstvom u Uniji. Osvrćući se na 2027. kao godinu ulaska za koju se zalaže ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, rekao je kako nije riječ o realnom datumu. Ali ustvrdio je da se nada da će proces biti dinamičan, da će Ukrajina započeti pregovore i pokazati da ima kapacitete apsorbirati pravno nasljeđe Europske unije.
– Moto EU-a je ujedinjeni u različitosti. Nadam se da će, kad je riječ o Ukrajini, Unija također biti na razini zadatka i pronaći jedinstvo.
Predsjednica Odbora Vrhovne rade za integraciju Ukrajine u EU Ivanna Klympush-Tsintsadze rekla je kako 2027. kao ciljna godina ukrajinskog EU članstva nažalost doista nije realistična te da ne treba licitirati s različitim datumima. Međutim, istaknula je, očekuje da put njezine zemlje prema Uniji neće biti dulji od prosjeka drugih kandidatkinja, odnosno oko 7 godina.
Na drugom panelu ‘Demokratski štit – kibernetička otpornost i borba protiv dezinformacija’ sudjelovali su savjetnica u Kabinetu ministra vanjskih i europskih poslova RH Tamara Tafra, voditelj međunarodnih poslova Europskog centra izvrsnosti za suzbijanje hibridnih prijetnji Tapio Pyysalo (videovezom), voditelj informacijske sigurnosti tvrtke Span Hrvoje Englman te direktorica organizacije ‘Join Ukraine’ Liubov Tsybulska (videovezom).
Raspravljalo se o europskom zakonodavnom okviru za jačanje demokratskih standarda te važnosti razvoja kapaciteta u području kibernetičke obrane i otpornosti društva na dezinformacijske kampanje. Sugovornici su istaknuli kako otpornost nije jednokratni proizvod već stalni proces prilagodbe i razvoja potrebnih vještina potrebnih za odgovor na konstantne pritiske.
Panele su moderirali predstavnici Europe Future Centrea, Dragan Nikolić (suosnivač) i Ivana Dragičević (osnivačica). Uvodne govore održale su potpredsjednica Vrhovne rade Ukrajine Olena Kondratiuk (videovezom), izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora i voditeljica Međuparlamentarne skupine prijateljstva Hrvatska – Ukrajina Zdravka Bušić te voditeljica Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj Maja Ljubić Kutnjak.
Ljubić Kutnjak je podsjetila je kako Europski parlament bio prva europska institucija koja je pozvala na dodjelu statusa zemlje kandidatkinje Ukrajini te da kontinuirano blisko surađuje s Vrhovnom radom na reformama i pripremama za pristupanje. Kazala je i kako je Parlament od samih početaka agresije brzo djelovao kako bi osigurao potporu Ukrajini, uključujući i nedavno usvajanje paketa zajma u iznosu od 90 milijardi eura.
Konferencija je održana pod pokroviteljstvom predsjednika Hrvatskog sabora, u organizaciji Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj i Odbora za europske poslove Hrvatskog sabora te u suradnji s Veleposlanstvom Ukrajine u RH i Europe Future Centreom.
Imena prvih laureata Europskog reda za posebne zasluge, koji su dali značajan doprinos europskim integracijama, objavljena su u Strasbourgu
Poslušaj članak
Predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola objavila je imena prvih dobitnika novoosnovanog Europskog reda za posebne zasluge. Riječ je o priznanju za značajan doprinos europskim integracijama te promicanju i obrani europskih vrijednosti.
– Europu su oduvijek gradili ljudi. Kroz premošćivanje podjela, uklanjanje prepreka, rušenje diktatura i prevladavanje kriza za bolju budućnost našeg kontinenta. Ta europska posvećenost zaslužuje priznanje. Europskim redom za posebne zasluge odajemo počast onima koji nisu samo vjerovali u Europu, nego su je pomogli izgraditi – izjavila je predsjednica Metsola objavljujući prve laureate.
Laureate je odabralo povjerenstvo koje čine predsjednica Metsola, potpredsjednice Europskog parlamenta Sophie Wilmès i Ewa Kopacz te Michel Barnier, José Manuel Barroso, Josep Borrell i Enrico Letta. Prijedlozi za imenovanje potječu od šefova država ili vlada, predsjednika nacionalnih parlamenata i predsjednika institucija EU-a.
Istaknutim članom Europskog reda za zasluge imenovani su:
Angela Merkel, bivša njemačka savezna kancelarka
Lech Wałęsa, bivši čelnik ‘Solidarnosci’ i bivši predsjednik Republike Poljske
Volodimir Zelenski, predsjednik Ukrajine
Poštovanim članom Europskog reda za zasluge imenovani su:
Valdas Adamkus, bivši predsjednik Litve
Jerzy Buzek, bivši poljski premijer i bivši predsjednik Europskog parlamenta
Aníbal Cavaco Silva, bivši portugalski predsjednik i premijer
Sauli Niinistö, bivši predsjednik Finske i bivši predsjednik finskog parlamenta
Pietro Parolin, kardinal i državni tajnik Svete Stolice
Mary Robinson, bivša irska predsjednica i bivša visoka povjerenica Ujedinjenih naroda za ljudska prava
Maia Sandu, predsjednica Republike Moldove
Javier Solana y de Madariaga, bivši visoki predstavnik EU-a za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku
Wolfgang Schüssel, bivši austrijski savezni kancelar
Jean Claude Trichet, bivši predsjednik Europske središnje banke
Članom Europskog reda za zasluge imenovani su:
José Andrés, kuhar i osnivač nevladine organizacije ‘Svjetska središnja kuhinja’
Giannis Antetokounmpo, košarkaš
Marc Gjidara, odvjetnik i znanstvenik (francuski pravnik hrvatskog podrijetla)
Sandra Lejniece, liječnica, znanstvenica i istaknuta članica akademije
Oleksandra Matviichuk, odvjetnica za ljudska prava
Viviane Reding, bivša potpredsjednica Europske komisije, bivša luksemburška zastupnica, bivša zastupnica u Europskom parlamentu
Paul David Hewson, poznatiji kao Bono, David Howell Evans, Adam Charles Clayton i Laurence Joseph Mullen Jr, glazbenici i članovi banda U2
Prošle je godine, povodom 75. obljetnice Schumanove deklaracije, Predsjedništvo Europskog parlamenta odlučilo uspostaviti prvo europsko odličje takve vrste koje dodjeljuje institucija EU-a; civilno odličje kako bi se odala počast postignućima pojedinaca koji su znatno doprinijeli europskim integracijama ili promicanju i obrani europskih vrijednosti. Svake godine u Red može biti imenovano do 20 laureata.
Nakon objave u utorak dobitnici će biti pozvani na službenu svečanost dodjele nagrada koja će se održati tijekom plenarne sjednice 18. i 21. svibnja u Strasbourgu.
Parlament je u utorak usvojio prijedloge za rješavanje stambene krize u EU-u i predložio rješenja za pristojno, održivo i cjenovno pristupačno stanovanje
Poslušaj članak
Završno izvješće Posebnog odbora za stambenu krizu, usvojeno s 367 glasova za, 166 protiv i 84 suzdržanih, naglašava da se milijuni Europljana suočavaju s nesigurnim životnim uvjetima zbog stambene krize. Poziva na EU inicijative za pomoć u suzbijanju rasta cijena i manjka stanova kroz poticanje gradnje i obnove.
Bolji životni standard
Kako bi se osiguralo kvalitetno stanovanje, zastupnici traže da se u Komisijinu planu namijene posebna sredstva za obnovu, poboljšanje energetske učinkovitosti stambenih zgrada i borbu protiv energetskog siromaštva. Svi novi stanovi trebali bi zadovoljavati standarde izolacije, energetske učinkovitosti i kvalitete zraka, kažu zastupnici.
Vezano uz sve veći broj smještajnih jedinica za kratkoročni najam, zastupnici pozivaju da se budućim zakonom uspostavi ravnoteža između turističkih potreba i cjenovno pristupačnog stanovanja. Zakonom bi se trebali odrediti zajednički ciljevi na razini EU-a, a istovremeno državama članicama, regijama i lokalnim vlastima ostaviti slobodu osmišljavanja i provedbe mjera prilagođenih njihovim specifičnostima i stanju na njihovim tržištima nekretnina, poručili su zastupnici.
Zastupnici također traže odgovarajući udio javnih i socijalnih stanova u gradovima EU-a kako bi se povećala cjenovna pristupačnost i ponuda za ranjive skupine.
Parlament oštro osuđuje bespravno useljavanje u tuđe nekretnine (squatting) i zahtijeva strože mjere za zaštitu vlasnika. Istovremeno potiče države članice EU-a da bolje zaštite prava najmoprimaca, osiguraju pravedne uvjete i spriječe nerazmjerna povećanja najamnina.
Ulaganja i fiskalne potpore
Zastupnici zagovaraju porezne poticaje za potporu kućanstvima s niskim i srednjim primanjima, uklanjanje poreznih prepreka za one koji kupuju svoju prvu nekretninu te olakšice koje bi dugoročni najam učinile povoljnijim.
U izvješću se poziva na veća ulaganja EU-a u stanovanje boljom koordinacijom postojećih sredstava i preraspodjelom neiskorištenog novca iz plana za oporavak i otpornost kako bi se poduprla izgradnja i obnova socijalnih, cjenovno pristupačnih stanova te stambenih zadruga.
Zastupnici također kažu da bi svaka revizija pravila o državnim potporama trebala olakšati javna ulaganja u socijalno stanovanje, poštujući pritom raznolikost nacionalnih tržišta.
Brži i jednostavniji postupci
Zastupnici traže od Komisije paket pojednostavljenja kako bi se smanjila birokracija u stambenom sektoru. Žele jednostavnije postupke izdavanja dozvola, na primjer digitalnim putem te rok od najviše 60 dana za dobivanje dozvole za gradnju.
Jačanje građevinskog sektora i sektora obnove EU-a
EU mora ojačati svoj industrijski suverenitet u građevinskom sektoru i sektoru obnove, kažu zastupnici, pozivajući Komisiju da poveća potporu inovacijama i održivim proizvodima, ojača jedinstveno tržište sirovina i uvede pravila o minimalnom udjelu komponenti proizvedenih u EU-u (Made in EU) za projekte koje sufinancira EU.
Naposljetku, zastupnici traže mjere za poboljšanje radnih uvjeta za kvalificirane radnike što uključuje programe osposobljavanja i pravedne plaće. Pozivaju na lakšu mobilnost radne snage unutar EU-a, uzajamno priznavanje stručnih kvalifikacija i, prema potrebi, zapošljavanje kvalificiranih radnika iz trećih zemalja.
– Generacija koja si ne može priuštiti dom, ne može graditi svoju budućnost. U Europi nedostaje 10 milijuna stanova, najamnine su porasle za više od 30 %, a mladi i obitelji ispaštaju zbog toga. Prvi puta, Europski parlament predstavlja plan djelovanja: Paket mjera pojednostavnjenja u stambenoj politici, brže izdavanje dozvola u roku od 60 dana, ulaganje u vještine, pravnu sigurnost i zaštitu vlasnika i najmoprimaca, mobilizaciju privatnih i javnih ulaganja i snažniju potporu mladima, obiteljima i osobama s invaliditetom. Nema više izgovora. Sada države članice moraju djelovati – istaknuo je izvjestitelj Borja Giménez Larraz (EPP, Španjolska).
– Stanovanje je temeljni socijalni prioritet, a tijekom prošle godine naš je Odbor pokazao da stambena kriza u EU-u pogađa građane u svim državama članicama. Danas Europski parlament poduzima mjere za rješavanje te hitne socijalne i gospodarske krize predlaganjem praktičnih i inovativnih rješenja. Stambena kriza ima dalekosežne posljedice na kvalitetu života Europljana, što utječe na zdravlje, socijalnu koheziju i pristup gospodarskim mogućnostima. Djelovanje EU-a ključno je za ponovnu uspostavu ravnoteže i pravednosti na tržištu stambenih nekretnina jer svatko zaslužuje mjesto koje može nazvati domom – izjavila je predsjednica Odbora za stambenu krizu Irene Tinagli (S&D, Italija).
Više od 130 nastavnika i učenika iz cijele Hrvatske sudjelovat će na nacionalnom seminaru od 5. do 8. ožujka u Zadru tijekom kojeg će se obilježiti 10 godina provedbe programa Škola ambasador Europskog parlamenta
Poslušaj članak
Polaznici će kroz niz aktivnosti tematizirati čitav niz pitanja vezanih uz europske javne politike iz perspektive mladih i njihovog sudjelovanja u lokalnoj zajednici.
Godišnje okupljanje organizira Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj, u partnerstvu s Predstavništvom Europske komisije, UNICEF-om, Gradom Zadrom i Hrvatskom zajednicom županija.
Na višednevnim raspravama i radionicama posebna će se pozornost posvetiti društvenim mrežama i njihovim mladim korisnicima pa će sudionici imati priliku više doznati o štetnom utjecaju ciljanog oglašavanja, preporukama za zaštitu privatnosti i mentalnog zdravlja, mehanizmima koji potiču ovisnost te važnosti medijske pismenosti.
O inicijativama Europskog parlamenta u zaštiti maloljetnika na internetu te općenito o svom radu govorit će zastupnici Gordan Bosanac (Možemo, Zeleni), Sunčana Glavak (HDZ, EPP), Tomislav Sokol (HDZ, EPP) i Davor Ivo Stier (HDZ, EPP). Učenicima i mentorima će se obratiti i predstavnici lokalne i regionalne vlasti te premijer Andrej Plenković.
Program Škola ambasador Europskog parlamenta (EPAS) edukativna je inicijativa koja se provodi u svim državama članicama EU-a od 2016. godine s ciljem podizanja razine informiranosti mladih o EU-u, kao i svijesti o zajedničkim europskim vrijednostima i pravima.
U Hrvatskoj je u proteklom razdoblju u EPAS programu sudjelovalo gotovo 10 tisuća učenika i nastavnika, a broj škola je s početnih 14 narastao na današnjih 64, pri čemu su zastupljene sve hrvatske županije.
TurizamPrije 3 dana
VijestiPrije 4 dana
VijestiPrije 5 dana
Osobe s invaliditetomPrije 5 dana
Civilno društvoPrije 2 dana
in MREŽAPrije 3 dana
GOST AUTOR