Poveži se s nama

Kutak za stručnjake

SVJETSKI DAN BUBREGA Potrebno je ujednačiti dostupnost skrbi

Objavljeno

/

Fotografija prikazuje službeni plakat Svjetskog dana bubrega.
Foto: Hrvatsko društvo za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju Hrvatskog liječničkog zbora

Trenutno je bolest bubrega osmi vodeći uzrok smrti, a ako se zanemari, predviđa se da će biti 5. vodeći uzrok izgubljenih godina života do 2040. godine

Svjetski dan bubrega obilježavamo danas, 14. ožujka  kako bi skrenuli pažnju javnosti na kronične bubrežne bolesti.

Procjenjuje se da kronična bubrežna bolest pogađa više od 850 milijuna ljudi diljem svijeta i rezultirala je s više od 3,1 milijuna smrtnih slučajeva u 2019. Trenutno je bolest bubrega osmi vodeći uzrok smrti, a ako se zanemari, predviđa se da će biti 5. vodeći uzrok izgubljenih godina života do 2040.

Iako bi nove terapije trebale biti univerzalno dostupne svim pacijentima, u svakoj zemlji i okruženju, prepreke kao što su nedostatak svijesti o KBB-u, nedovoljno znanje ili povjerenje u novije terapijske strategije, nedostatak stručnjaka za bubrege i troškovi liječenja pridonose dubokim razlikama u pristupu liječenju, osobito u zemljama s niskim i srednjim dohotkom, ali i u nekim okruženjima s visokim dohotkom. Ove nejednakosti naglašavaju potrebu za pomicanjem fokusa na svijest o KBB-u i izgradnju kapaciteta zdravstvene radne snage.

Postizanje optimalne skrbi za bubrege zahtijeva prevladavanje prepreka na više razina uz uzimanje u obzir kontekstualnih razlika u svjetskim regijama. To uključuje nedostatke u ranoj dijagnozi, nedostatak univerzalne zdravstvene zaštite ili osiguranja, nisku svijest među zdravstvenim radnicima i izazove s troškovima i dostupnošću lijekova. Za spašavanje bubrega, srca i života potrebna je višestruka strategija.

Vodeći uzroci bubrežne bolesti su šećerna bolest i povišen arterijski tlak, a porast kronične bubrežne bolesti u populaciji može se objasniti starenjem populacije, porastom šećerne bolesti, neregulirane hipertenzije i pretilosti, prekomjernim i nekontroliranim trošenjem nesteroidnih protuupalnih lijekova te izloženošću raznim toksinima okoliša.

Svjetski dan bubrega obilježen je i u Saboru 13. ožujka na inicijativu Hrvatske lige za hipertenziju i Hrvatskog društva za bubreg Hrvatskog liječničkog zbora, u organizaciji Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskoga sabora.

U javnozdravstvenoj akciji zainteresiranim zastupnicima i zaposlenicima u Saboru liječnici i medicinske sestre su, uz savjete o zdravlju bubrega, određivali glavne rizične čimbenike za nastanak kronične bubrežne bolesti, mjerili arterijski tlak, šećer i kolesterol u krvi, a metaboličkom vagom se procjenjivao udio mišićne mase i masnoga tkiva, određivao se i albuminurij te radio ultrazvuk štitnjače.

In-Portal vlasništvo je svih onih kojima je bolji život svih osoba s invaliditetom, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, primarna briga.

Kutak za stručnjake

Nomofobija je #onokad mobiteli uzmu vaše živote u svoje zaslone

Objavljeno

/

Na fotografiji je prikazano pet osoba koje sjede na klupi u javnom parku. Četiri osobe su fokusirane na mobilne uređaje koje drže u rukama, dok jedna osoba drži knjigu. U pozadini se vide ljudi koji šeću i zelena vegetacija parka. Lica osoba su zamagljena kako bi se zaštitila njihova privatnost. Fotografija je zanimljiva jer ilustrira modernu pojavu gdje su ljudi često zaokupljeni svojim elektroničkim uređajima čak i kada su na mjestima kao što su parkovi, gdje bi mogli uživati u prirodi i društvu drugih ljudi.
Foto: Pixabay

Uobičajeni znakovi nomofobije su anksioznost, promjene dišnog sustava, drhtanje, znojenje, uznemirenost, dezorijentiranost, tahikardija

Nomofobija je relativno novi pojam koji opisuje strah od ostajanja bez mobilnog telefona ili nemogućnosti pristupa mobilnim uslugama.

Naziv je izveden iz engleskog izraza ‘no-mobile-phone phobia’ i sve češće se koristi u psihologiji i sociologiji kako bi se opisala rastuća ovisnost suvremenog društva o mobilnim tehnologijama.

Provjeravanje pametnih telefona nakon jutarnjeg buđenja, slabe ocjene među učenicima zbog pretjeranog korištenja mobitela, prolazak mladih kroz krizu društvenog identiteta uz pritisak kontinuiranog povezivanja s društvenim mrežama, velika ekstrovertnost na društvenim mrežama, a introvertnost u stvarnosti, impulzivnost i osjećaj žurnosti prilikom slanja poruke ili obavijesti, sve su ovo pokazatelji nomofobije.

Uobičajeni znakovi nomofobije su anksioznost, promjene dišnog sustava, drhtanje, znojenje, uznemirenost, dezorijentiranost, tahikardija.

Da bi se smanjio rizik od nomofobije, stručnjaci savjetuju nekoliko pristupa, odnosno, postavljanje granica za korištenje mobilnog telefona može pomoći u smanjenju ovisnosti.

Redovni periodi bez mobilnog telefona mogu pomoći u smanjenju stresa i poboljšanju mentalnog zdravlja.

U težim slučajevima, savjetovanje s psihologom ili terapeutom može biti neophodno za izlječenje nomofobije.

Doktorica  Anna Lembke, stručnjakinja za ovisnosti i profesorica psihijatrije i ponašajnih znanosti na Sveučilištu Stanford, objasnila je za New York Times da ‘postoji sve veći broj stručnjaka za mentalno zdravlje koji priznaju da ljudi mogu postati ovisni o svojim pametnim telefonima’.

Dr. Lembke predložila je da napravite izvještaj korištenja zaslona. Otkrivajući koliko vremena provodite na svom telefonu, možete shvatiti koji je najbolji pristup, prvo preuzimanjem odgovornosti.

Nomofobija je ozbiljan problem koji odražava duboku povezanost modernog društva s mobilnim tehnologijama. Razumijevanje ovog fenomena i poduzimanje koraka za smanjenje ovisnosti o mobilnim uređajima ključni su za očuvanje mentalnog zdravlja i poboljšanje kvalitete života.

Nastavi čitati

Kutak za stručnjake

Obilježen Svjetski dan našeg najvažnijeg organa – mozga

Objavljeno

/

Na fotografiji je prikazan ljudski mozak koji svijetli u raznim bojama poput plave, ljubičaste i ružičaste na pozadini koja podsjeća na svemirsku maglicu. Ova slika može biti zanimljiva jer kombinira ljudski mozak, simbol misli i inteligencije, s kozmičkim elementom, sugerirajući beskrajne mogućnosti ljudskog uma ili njegovu povezanost s univerzumom.
Foto: Pixabay

Svjetski dan mozga prilika je za educiranje javnosti o neurološkim bolestima i poremećajima, kao što su Alzheimerova bolesti, Parkinsonova bolest, epilepsija i moždani udar. Rano prepoznavanje simptoma i pristup adekvatnoj zdravstvenoj njezi mogu značajno poboljšati kvalitetu života oboljelih

Svjetski dan mozga obilježava se svake godine 22. srpnja s ciljem podizanja svijesti o važnosti zdravlja mozga i neuroloških bolesti.

Svjetski dan mozga prvi put je obilježen 2014. godine na inicijativu Svjetske federacije neurologije (World Federation of Neurology – WFN). Ova međunarodna organizacija, osnovana 1957. godine, okuplja neurologe iz cijelog svijeta s ciljem promicanja globalnog neurološkog obrazovanja i istraživanja.

Mozak je centralni kontrolni sustav našeg tijela, odgovoran za sve što radimo – od disanja i hodanja do razmišljanja i osjećaja. Na ovaj dan, pridružujemo se globalnoj zajednici u slavljenju nevjerojatnih sposobnosti mozga i istraživanju načina kako ga možemo zaštititi i unaprijediti njegovo zdravlje.

Mozak je najsloženiji organ u ljudskom tijelu, sastavljen od milijardi neurona koji međusobno komuniciraju putem sinapsi. Svaki dio mozga ima specifičnu funkciju, bilo da se radi o kontroli pokreta, interpretaciji senzorskih informacija ili upravljanju emocijama. Bez zdravog mozga, naš svakodnevni život bi bio znatno otežan, a mnoge osnovne funkcije bile bi ugrožene.

Održavanje zdravlja mozga zahtijeva kombinaciju fizičkih, mentalnih i emotivnih aktivnosti.

Evo nekoliko savjeta koji vam mogu pomoći da očuvate svoj mozak zdravim.

Hrana bogata omega-3 masnim kiselinama, antioksidansima i vitaminima može poboljšati funkciju mozga. Znači, birajte ribu, bobičasto voće i lisnato povrće.

Vježbanje poboljšava protok krvi do mozga i potiče rast novih neuronskih veza. Čak i svakodnevne aktivnosti poput hodanja mogu imati pozitivan učinak.

Učenje novih vještina, igranje misaonih igara i čitanje knjiga mogu pomoći u održavanju mentalne oštrine.

I dovoljno sna je izuzetno važno. Odrasli bi trebali težiti ka 7-9 sati sna svake noći.

Smanjite stres i prakticirajte tehnike  poput meditacije, joge i dubokog disanja.

Na Svjetski dan mozga diljem svijeta organiziraju se razna predavanja, radionice i kampanje kako bi se podigla svijest o važnosti istraživanja mozga i liječenja neuroloških poremećaja poput Alzheimerove bolesti, Parkinsonove bolesti, moždanog udara i drugih.

Nastavi čitati

Kutak za stručnjake

Progerija je izuzetno rijedak sindrom ubrzanog starenja djece

Objavljeno

/

Fotografija prikazuje model dvostruke spirale DNK. Struktura je detaljno prikazana s plavim i zlatnim tonovima koji naglašavaju oblik i dubinu spirale. Ova slika je zanimljiva jer ilustrira složenost molekularne strukture koja je temelj genetskih informacija svih živih bića.
Foto: Pixabay

Najveći zdravstveni problemi povezani s progerijom su kardiovaskularni poremećaji. Većina djece s progerijom umire od srčanih bolesti, kao što su srčani udar ili moždani udar, u dobi između 8. i 21. godine, s prosječnim životnim vijekom oko 14 godina. Ostale komplikacije mogu uključivati arteriosklerozu, osteoporozu i otvrdnjavanje arterija

Progerija (Hutchinson-Gilfordov sindrom) je izrazito rijedak sindrom ubrzanog starenja. To je progresivni genetski poremećaj, odnosno sporadična mutacija gena LMNA koji kodira bjelančevinu koja tvori molekularni kostur staničnih jezgara.

Simptomi progerije nisu vidljivi pri rođenju, već se počinju nazirati tijekom prve godine djetetova života, prvo u nedovoljnom porastu visine i težine. Naime, oboljela djeca u dobi od 10 godina imaju visinu približnu visini prosječnoj za zdravo trogodišnje dijete. Do druge godine života dolazi i do nerazvijenosti kostiju lica (hipoplazije) i donje čeljusti (mikrognatija). Lice je nerazmjerno malo u usporedbi s glavom, a oči su velike i istaknute. Nadalje, karakteriziraju ih male uši i tanke usne te česta nepravilnosti zuba i njihovo propadanje.

Djeca s progerijom često imaju normalan intelektualni razvoj i funkcionalne motoričke sposobnosti u ranoj fazi života, ali se kasnije suočavaju s ozbiljnim zdravstvenim problemima.

Najveći zdravstveni problemi povezani s progerijom su kardiovaskularni poremećaji. Većina djece s progerijom umire od srčanih bolesti, kao što su srčani udar ili moždani udar, u dobi između 8. i 21. godine, s prosječnim životnim vijekom oko 14 godina. Ostale komplikacije mogu uključivati arteriosklerozu, osteoporozu i otvrdnjavanje arterija.

Dijagnoza progerije obično se postavlja na temelju kliničkih simptoma i potvrđuje se genetskim testiranjem za mutaciju LMNA gena. Trenutno ne postoji lijek za progeriju, ali se istraživanja aktivno provode kako bi se našli načini za usporavanje ili liječenje ove bolesti.

Jedan od potencijalnih tretmana koji se istražuje je upotreba inhibitora farnesiltransferaze (FTI), koji mogu smanjiti proizvodnju progerina. Klinička ispitivanja su pokazala neka poboljšanja u životnom vijeku i kvaliteti života djece koja koriste ove lijekove.

Progerija je teška i rijetka bolest koja zahtijeva daljnja istraživanja i medicinsku pažnju. Napori za razumijevanje molekularne osnove ove bolesti i razvoj učinkovitih tretmana su od ključne važnosti za poboljšanje kvalitete života i produženje životnog vijeka djece pogođene ovim sindromom. Dok se napredak nastavlja, podrška i svijest o progeriji također igraju značajnu ulogu u pružanju pomoći obiteljima koje se suočavaju s ovom izazovnom bolešću.

Tiffany Wedekind iz Columbusa u Ohiju je najstarija je osoba koja je ikad živjela s tom bolesti i ima 46 godina.

Nastavi čitati

U trendu