Trenutno je bolest bubrega osmi vodeći uzrok smrti, a ako se zanemari, predviđa se da će biti 5. vodeći uzrok izgubljenih godina života do 2040. godine
Svjetski dan bubrega obilježavamo danas, 14. ožujka kako bi skrenuli pažnju javnosti na kronične bubrežne bolesti.
Procjenjuje se da kronična bubrežna bolest pogađa više od 850 milijuna ljudi diljem svijeta i rezultirala je s više od 3,1 milijuna smrtnih slučajeva u 2019. Trenutno je bolest bubrega osmi vodeći uzrok smrti, a ako se zanemari, predviđa se da će biti 5. vodeći uzrok izgubljenih godina života do 2040.
Iako bi nove terapije trebale biti univerzalno dostupne svim pacijentima, u svakoj zemlji i okruženju, prepreke kao što su nedostatak svijesti o KBB-u, nedovoljno znanje ili povjerenje u novije terapijske strategije, nedostatak stručnjaka za bubrege i troškovi liječenja pridonose dubokim razlikama u pristupu liječenju, osobito u zemljama s niskim i srednjim dohotkom, ali i u nekim okruženjima s visokim dohotkom. Ove nejednakosti naglašavaju potrebu za pomicanjem fokusa na svijest o KBB-u i izgradnju kapaciteta zdravstvene radne snage.
Postizanje optimalne skrbi za bubrege zahtijeva prevladavanje prepreka na više razina uz uzimanje u obzir kontekstualnih razlika u svjetskim regijama. To uključuje nedostatke u ranoj dijagnozi, nedostatak univerzalne zdravstvene zaštite ili osiguranja, nisku svijest među zdravstvenim radnicima i izazove s troškovima i dostupnošću lijekova. Za spašavanje bubrega, srca i života potrebna je višestruka strategija.
Vodeći uzroci bubrežne bolesti su šećerna bolest i povišen arterijski tlak, a porast kronične bubrežne bolesti u populaciji može se objasniti starenjem populacije, porastom šećerne bolesti, neregulirane hipertenzije i pretilosti, prekomjernim i nekontroliranim trošenjem nesteroidnih protuupalnih lijekova te izloženošću raznim toksinima okoliša.
Svjetski dan bubrega obilježen je i u Saboru 13. ožujka na inicijativu Hrvatske lige za hipertenziju i Hrvatskog društva za bubreg Hrvatskog liječničkog zbora, u organizaciji Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskoga sabora.
U javnozdravstvenoj akciji zainteresiranim zastupnicima i zaposlenicima u Saboru liječnici i medicinske sestre su, uz savjete o zdravlju bubrega, određivali glavne rizične čimbenike za nastanak kronične bubrežne bolesti, mjerili arterijski tlak, šećer i kolesterol u krvi, a metaboličkom vagom se procjenjivao udio mišićne mase i masnoga tkiva, određivao se i albuminurij te radio ultrazvuk štitnjače.
