Primjena botoxa zahtijeva visoku razinu stručnosti, preciznost i poznavanje anatomije, budući da nepravilno doziranje ili pogrešno mjesto injiciranja mogu uzrokovati neželjene nuspojave

Botox, odnosno botulinum toksin tipa A, jedan je od najpoznatijih i najistraženijih lijekova u suvremenoj medicini. Iako je široj javnosti najpoznatiji po svojoj estetskoj primjeni u uklanjanju bora i pomlađivanju lica, njegova medicinska vrijednost daleko nadilazi kozmetičke tretmane.

Botox djeluje tako da privremeno blokira prijenos živčanih impulsa prema mišićima, što uzrokuje njihovo opuštanje i smanjenje pretjerane aktivnosti. Ova specifična sposobnost čini ga iznimno korisnim u liječenju brojnih neuroloških, mišićnih i funkcionalnih poremećaja.

U kliničkoj praksi botox se često koristi za liječenje mišićne spastičnosti koja nastaje nakon moždanog udara, kod cerebralne paralize ili različitih oblika distonije. Opuštanjem prekomjerno aktivnih mišića poboljšava se pokretljivost i smanjuje bol, čime se znatno povećava kvaliteta života oboljelih osoba.

Osim toga, botox se pokazao vrlo učinkovitim u terapiji kroničnih migrena. Injekcije se apliciraju u specifične mišiće glave i vrata kako bi se smanjila učestalost i intenzitet glavobolja, što mnogim pacijentima donosi značajno olakšanje.

Još jedno važno medicinsko područje u kojem botox ima značajnu ulogu jest liječenje prekomjernog znojenja, poznatog kao hiperhidroza. Injekcijama u područja poput pazuha, dlanova ili stopala, botox privremeno blokira živčane završetke koji stimuliraju znojne žlijezde, čime se smanjuje znojenje i poboljšava svakodnevno funkcioniranje pacijenata.

Urologija također koristi prednosti botoxa, osobito u terapiji urinarne inkontinencije uzrokovane preaktivnim mokraćnim mjehurom. Toksin opušta mišiće mjehura i smanjuje nekontrolirane kontrakcije, čime pomaže boljoj kontroli mokrenja.

Oftalmologija je jedno od prvih medicinskih područja koje je prepoznalo terapeutski potencijal botoxa. Koristi se za liječenje strabizma (razrokosti) i blefarospazma, stanja obilježenih nevoljnim trzanjima ili zatvaranjem kapaka. U novije vrijeme istražuju se i druge mogućnosti primjene, poput liječenja depresije, kronične boli i različitih oblika neuropatija, gdje botox pokazuje obećavajuće rezultate.

Primjena botoxa zahtijeva visoku razinu stručnosti, preciznost i poznavanje anatomije, budući da nepravilno doziranje ili pogrešno mjesto injiciranja mogu uzrokovati neželjene nuspojave poput slabosti mišića, asimetrije ili privremenog poremećaja izraza lica.

Kada se, međutim, koristi pravilno i pod nadzorom stručnjaka, botox predstavlja siguran, učinkovit i minimalno invazivan način liječenja koji u mnogim slučajevima znatno poboljšava život pacijenata.

Zahvaljujući širokom spektru primjena i stalnom napretku u istraživanjima, botox je danas postao neizostavan alat moderne medicine – most između estetskih i terapijskih mogućnosti.

Razumijevanje biološkog mehanizma moglo bi pomoći u razvoju cjepiva i novih strategija u liječenju raka dojke

Rak dojke zloćudna je bolest koja nastaje kada se normalne žljezdane stanice dojke promijene te počnu nekontrolirano rasti i ubijati zdrave stanice u svojoj blizini. U svijetu od raka dojke godišnje oboli oko 2,3 milijuna žena. Iako je uzrok nastanka raka dojke još uvijek nepoznat, znanstvenici su otkrili kako je njegova učestalost usko vezana uz dojenje.

Već u 18. stoljeću znanstvenici su primijetili veći postotak obolijevanja od raka dojke kod časnih sestara pa su to povezali s nedostatkom izdajanja. Istu tezu, danas, u ponovljenoj studiji, potvrdili su i znanstvenici koji se bave liječenjem ove bolesti.

Usprkos tome što ova teza ‘drži vodu’, znanstvenici su se pitali zbog čega je to tako. Kako piše Guardian, u studiji koja je nedavno objavljena u časopisu Nature navedeno je kako dojenje ženama pruža dugotrajnu imunološku zaštitu. Ove imunološke stanice pronađene su u zdravom tkivu dojke.

Sherene Loi, klinička znanstvenica iz Centra za rak u Melbourneu tvrdi kako najveća razina imunološkog sustava – adaptivni imunološki sustav – sadrži CD8⁺ T-stanice koje se bore protiv određenih virusa ili bakterija, ali i protiv raka.

Tim iz kliničkog Centra za rak u Melbourneu na čelu sa Sherene Loi koja je ujedno i glavna znanstvenica ove studije, otkrio je kako pacijentice koje su imale više T-stanica u svom imunološkom sustavu, imale su bolje rezultate liječenja i veću šansu za preživljavanje, od onih žena koje su u svojim dojkama imale manje tih istih stanica.

Ovom studijom pokušalo se istražiti zbog čega su T-stanice već prisutne u tijelu žene i jesu li one povezane s dojenjem.

Teorija je ispitana i na laboratorijskim miševima. Znanstvenici su implantirali kancerogene stanice u ekvivalent tkiva njihovih dojki i otkrili da su manje rasle kod miševa koji su imali mladunce i dojili nego kod miševa koji nisu bili dojili.

Nakon toga, proučene su studije koje su rađene na 1000 pacijentica kojima je rak dojke dijagnosticiran nakon rođenja djeteta. Prema zapisima, otkriveno je da su žene koje su dojile bolje prolazile kroz liječenje raka dojke od onih koje nisu.

One su imale više CD8⁺ T-stanica, a spomenute stanice ostale su u njihovim dojkama i 30 godina nakon dojenja.

Njihovi tumori također su imali više imunoloških stanica, što znači da je postojala kontinuirana imunološka aktivacija i regulacija tijela protiv raka dojke.

– Trudnoća i dojenje ostavljaju dugovječne zaštitne imunološke stanice u dojci i tijelu, a te stanice pomažu u smanjenju rizika i poboljšanju obrane od raka dojke, posebno trostruko negativnog raka dojke, ali potencijalno i drugih vrsta raka, kao i bolesti. Razumijevanje biološkog mehanizma moglo bi pomoći u razvoju cjepiva i novih strategija koje bi oponašale ovu zaštitu – istaknula je klinička znanstvenica Loi.

Izvanredna profesorica Wendy Ingman s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Adelaideu kazala je da što je dojenje dulje, to su koristi veće.

– Ova studija pokazuje da rađanje i dojenje uzrokuju dugotrajne promjene u imunološkim stanicama koje bi mogle pomoći u zaštiti dojke od raka. Nadam se da će ova vrsta istraživanja dovesti do novih pristupa u smanjenju rizika od raka dojke kod žena – kazala je profesorica Ingman.

Tijekom Europskog tjedna održavaju se brojni događaji i aktivnosti – od posebnih projekcija filmova, radionica i konferencija do izložbi, društvenih kampanja, natjecanja i tečajeva osposobljavanja

Europski tjedan za sigurnost i zdravlje na radu, koji se svake godine obilježava u listopadu tijekom 43. kalendarskog tjedna, vrhunac je kampanje Europske agencije za sigurnost i zdravlje na radu (EU-OSHA) i njezinih partnera.

Ovaj tjedan predstavlja priliku za tisuće organizacija diljem Europe da zajednički podignu svijest o važnosti sigurnih i zdravih radnih mjesta te da promoviraju kulturu prevencije u svim sektorima.

Tijekom Europskog tjedna održavaju se brojni događaji i aktivnosti – od posebnih projekcija filmova, radionica i konferencija do izložbi, društvenih kampanja, natjecanja i tečajeva osposobljavanja.

Cilj svih tih aktivnosti jest potaknuti raspravu, razmjenu iskustava i predstavljanje primjera dobre prakse kojima se doprinosi sigurnijem i zdravijem radnom okruženju. Ujedno, ovo je savršena prilika za organizacije i institucije da svojim inicijativama privuku pažnju javnosti, medija i šire zajednice na važnost zaštite zdravlja i sigurnosti na radu.

U središtu svake kampanje nalazi se određena tema. Aktualna kampanja za razdoblje 2023. – 2025. nosi naziv ‘Siguran i zdrav rad u digitalno doba’ (Safe and Healthy Work in the Digital Age), a usmjerena je na razumijevanje izazova i prilika koje donosi digitalizacija rada.

Automatizacija, rad putem digitalnih platformi, rad na daljinu i primjena umjetne inteligencije donose nove oblike organizacije posla, ali i nove rizike koji zahtijevaju pažljivo upravljanje. Europski tjedan upravo je vrijeme kada se te teme dodatno ističu i kada se organizacije potiče da razmotre kako se mogu bolje prilagoditi promjenjivom svijetu rada.

Sudjelovanjem u obilježavanju Europskog tjedna svaka organizacija pokazuje svoju predanost stvaranju sigurnog i zdravog radnog okruženja. Uključivanjem u kampanju i organiziranjem vlastitih aktivnosti doprinosi se razvoju kulture prevencije, jača se svijest o važnosti sigurnosnih i zdravstvenih standarda te se potiče aktivno sudjelovanje svih – od rukovoditelja do zaposlenika.

Kampanje za zdrava radna mjesta, koje EU-OSHA provodi od 2000. godine, najveće su inicijative u Europi posvećene promicanju sigurnosti i zdravlja na radu. Svaka od njih okuplja tisuće partnera i milijune sudionika diljem kontinenta.

Najavljena kampanja za razdoblje 2026. – 2028. bit će usmjerena na mentalno zdravlje na radu i prevenciju psihosocijalnih rizika, čime se nastavlja tradicija kontinuiranog promicanja dobrobiti radnika u svakom aspektu radnog života.

Europski tjedan za sigurnost i zdravlje na radu stoga nije samo tjedan obilježavanja, već i snažan podsjetnik da je ulaganje u sigurnost i zdravlje zaposlenika ulaganje u produktivnost, motivaciju i održivost svake organizacije.