Žene su češće pod stresom od muškaraca, a krivci su nedostatak mjera za ravnotežu posla i privatnog života

Gotovo da nema osobe koja se nije susrela s posljedicama stresa, bilo da se radi o napetosti, iscrpljenosti ili gubitku motivacije na poslu. Iako je stres često oku nevidljiv, njegov utjecaj na naše svakodnevno funkcioniranje i profesionalni razvoj iznimno je snažan. No, koliko su hrvatski zaposlenici doista pod stresom i koji su glavni izvori tog pritiska?

Odgovore na ta pitanja donosi novo istraživanje koje su zajedničkim snagama proveli Alma Career Croatia, međunarodna tvrtka najpoznatija po portalu MojPosao, i udruga CESI, Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje.

Žene pod većim pritiskom

Iako stres ne bira zanimanje ni sektor, čini se da ne pogađa sve jednako. Rezultati istraživanja pokazuju da žene u Hrvatskoj osjećaju veći teret stresa i mentalne opterećenosti nego muškarci, čak 59% žena navodi da doživljava visoku razinu stresa, u usporedbi s 48% muškaraca.

S druge strane, manji udio ispitanika iz obje skupine smatra da im je stanje dobro – tek 19% muškaraca i 23% žena ocijenilo je svoju razinu stresa niskom.

Zanimljivo, muškarci češće zauzimaju ‘neutralnu’ poziciju: 33% njih kaže da im stres nije ni previše ni premalo izražen, dok se tako osjeća tek 18% žena.

Roditeljstvo kao dodatni izvor pritiska

No, razlika među spolovima nije jedina koja se istaknula. Roditeljstvo također ima važnu ulogu u doživljaju stresa.

Većina zaposlenih, bez obzira imaju li djecu ili ne, osjeća visoku razinu stresa i mentalne opterećenosti – no taj je osjećaj nešto izraženiji među roditeljima. Čak 60% onih koji imaju djecu navodi visoku razinu stresa, u usporedbi s 57% onih bez djece.

Drugim riječima, roditelji u prosjeku osjećaju nešto veću mentalnu iscrpljenost, što i ne čudi s obzirom na dodatne obveze i balansiranje između posla i obitelji.

Kad dan jednostavno nema dovoljno sati

Bez obzira na spol, većina zaposlenih u Hrvatskoj dijeli isti osjećaj, dan jednostavno nema dovoljno sati.  Podaci pokazuju da su posao i manjak vremena u danu daleko najveći izvori stresa za obje skupine.

Muškarci stres povezan s poslom ocjenjuju prosječnom ocjenom 3,9, dok žene daju tek nešto višu – 4,0. Kad je riječ o nedostatku vremena, jaz je još izraženiji: žene ga ocjenjuju s 4,2, a muškarci s 4,0, što jasno govori da žene češće osjećaju pritisak kroničnog manjka vremena i preopterećenosti obavezama.

No, izvan radnog mjesta stvari se dodatno kompliciraju. Kućanske obaveze predstavljaju veći izvor stresa za žene (3,2) nego za muškarce (2,6), što ukazuje da se teret svakodnevnog kućnog rada još uvijek neravnomjerno raspoređuje. Sličan trend vidi se i kod brige o djeci, koja ženama nosi više stresa (2,5) nego muškarcima (2,1).

Kad je riječ o financijama i zdravlju, razlike su manje, ali i dalje prisutne. Žene ističu nešto višu razinu stresa (3,2 za financije i 3,1 za zdravlje) u usporedbi s muškarcima (3,1 i 3,0). Partnerski odnosi i briga o drugim članovima obitelji uzrokuju slične razine stresa kod oba spola, s ocjenama od oko 2,3 do 2,5.

Kad se promatra kroz prizmu roditeljstva, slika postaje još složenija. Bez obzira imaju li djecu ili ne, zaposlenici doživljavaju sličnu ukupnu razinu stresa, ali roditelji su ipak pod nešto većim pritiskom. Prosječna ocjena stresa među roditeljima iznosi 3,0, dok je kod onih bez djece 2,7.

Glavni izvori stresa ostaju isti, odnosno posao i manjak vremena, no razlike u intenzitetu su jasne. Roditelji stres povezan s poslom ocjenjuju 3,8, a oni bez djece 3,9, dok kod manjka vremena jaz raste (4,2 kod roditelja naspram 4,0 kod onih bez djece). Drugim riječima, nedostatak vremena postaje još izraženiji kad posao treba uskladiti s obiteljskim životom.

Količina posla i plaća glavni su okidači stresa

Za većinu zaposlenih, izvor stresa počinje upravo ondje gdje provode najveći dio dana, odnosno na poslu. Istraživanje pokazuje da su prevelika količina posla i neadekvatna plaća daleko najčešći uzroci stresa za oba spola.

Ipak, žene češće osjećaju teret tih problema: 51% ispitanica navodi da ih opterećuje previše posla, a 54% ističe nezadovoljstvo plaćom. Kod muškaraca su ti udjeli nešto niži – 44% i 48%.

Očekivanja nadređenih također su važan izvor stresa. Više od trećine žena (37%) osjeća stres zbog zahtjeva i pritiska ‘s vrha’, dok se tako osjeća 27% muškaraca.

Zanimljivo, vrsta posla sama po sebi češće stvara stres muškarcima (38%) nego ženama (26%), a prekovremeni sati su veći izvor napetosti za muškarce (27%) nego za žene (18%).

Izvor: MojPosao

Zaklada Zora je 10. studenoga na konferenciji za medije održanoj u Kliničkoj bolnici za dječje bolesti Zagreb najavila početak proizvodnje CAR-T terapije u Hrvatskoj

Proizvodnja staničnih pripravaka odvijat će se u Klinici za traumatologiju KBC-a Sestre milosrdnice, odnosno u Laboratoriju za stanične terapije i tkivno inženjerstvo. Uvođenjem domaće proizvodnje CAR-T pripravaka smanjuju se troškovi terapije, ubrzava njezina dostupnost, povećava učinkovitost liječenja te smanjuje broj umrlih.

Revolucionarna imunološka terapija pokazala se uspješnom metodom liječenja B-stanične leukemije i limfoma kod pacijenata koji su rezistentni na druge oblike liječenja.

Voditelj Zaklade Zora Mladen Merćep istaknuo je da će se u iduća dva mjeseca nabaviti materijal i oprema za proizvodnju te će se održati edukacije, a za šest mjeseci će se validirati proizvodnja. Sredinom srpnja 2026. godine terapiju bi primili prvi pacijenti. Terapija će biti namijenjena oboljelima od leukemije, limfoma, multiplog mijeloma te određenih autoimunih bolesti.

Pročelnik Zavoda za hematologiju KBC Sestre milosrdnice Petar Gaćina istaknuo je da u proizvodnji CAR-T pripravaka sudjeluje veliki tim stručnjaka: citolozi, molekularni biolozi, neurolozi, hematolozi. Naglasio je da će se domaćom proizvodnjom CAR-T terapija primjenjivati u prvoj ili drugoj liniji liječenja, a ne kao dosad u trećoj liniji, čime će se dodatno poboljšati ishod liječenja, a proširit će se indikacije i za druge bolesti.

V.d. ravnateljica Klinike za dječje bolesti Zagreb Iva Hojsak istaknula je da je Klinika prepoznala važnost CAR-T terapije.

– Danas više ne govorimo o budućnosti, nego o sadašnjosti stanične terapije koja je važna ne samo u hematoonkologiji, nego sve više otvara vrata za brojne druge imunološki posredovane bolesti – objasnila je Hojsak.

Predsjednica Zaklade Nora Šitum, Đana Atanasovska, izrazila je zadovoljstvo što je danas CAR-T terapija besplatna i dostupna u Hrvatskoj za pacijente. Podsjetila je da je prije 13 godina zbog liječenja svoje kćerke otišla u SAD.

– Maligne bolesti su sve češće. To nažalost ne možemo spriječiti, ali možemo raditi na oružju protiv tih bolesti. Mislim da je CAR-T terapija najjače oružje kojim trenutno raspolažemo. Osim što je ova terapija učinkovitija, puno se lakše podnosi od kemoterapije – pojasnila je Atanasovska.

Predsjednik udruge Mijelom CRO Zlatko Trbuha istaknuo je da se već šest godina bori s multiplim mijelomom te smatra da je CAR-T terapija slamka spasa za oboljele. Naglasio je da u Europi postoje lijekovi koji još nisu dostupni hrvatskim pacijentima. Stoga udruga Mijelom CRO pozdravlja svaku inicijativu u smislu poboljšanja uvjeta dobivanja novih lijekova.

CAR-T terapija bila je spasonosna za Zdenku Tomljenović, koja je bolovala od tumora na mozgu, a CAR-T terapiju je primila u inozemstvu.

– Danas sam sretna zbog ljudi koji će primiti terapiju i nadam se da će se kao i ja izliječiti. Imala sam dva tumora na mozgu i kada mi je liječnica rekla da su nestali, nisam mogla vjerovati – ispričala je Tomljenović.

Poručila je oboljelima da se ne predaju u svojoj borbi s bolešću.

Pod nazivom ‘Obrazovanje bez granica’ u Zagrebu je 7. listopada održano peto izdanje obrazovne konferencije portala srednja.hr

Cjelodnevna konferencija bavila se aktualnim temama iz školstva i visokog obrazovanja, a posebno su bila zanimljiva iskustva iz SAD-a i Norveške. Održana su četiri panela i pet predavanja relevantnih stručnjaka. Portal srednja.hr je ovogodišnjom konferencijom obilježio četrnaest godina uspješnog djelovanja.

Na panelu ‘Je li znanje još uvijek samo stvar učionica’ govorilo se o važnosti Erasmus+ programa koji je namijenjen učenicima, studentima i nastavnicima. Pročelnik Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu i sport Varaždinske županije Miroslav Huđek istaknuo je da osim školske kulture danas ključna dimenzija obrazovanja postaje mobilnost.

– Hrvatska je 2013. godine ušla u Europsku uniju i moramo naše mlade učiti kako da postanu građani Europe – rekao je Huđek. Zahvaljujući Erasmus akreditacijama dodijeljenim osnovnim i srednjim školama, u Varaždinskoj županiji je oko 1600 učenika i djelatnika dobilo priliku stjecati znanja, vještine i iskustva u zemljama Europske unije.

– Srednja škola Ivanec je rekorder jer je ove godine 160 učenika otišlo u zemlje Europske unije. Ovi učenici uče jezike, kulturu, dobiva se jedna nova sposobnost koja se bez Erasmus programa ne bi mogla osigurati – pojasnio je Huđek.

Eurozastupnica Sunčana Glavak rekla je da na razini Europskog parlamenta traju pregovori. Naglasila je da su prijepori oko financija, ali i oko toga da se Erasmus+ program ne utopi ili ne spoji s nekim drugim programom, što bi bilo loše. Koliko je taj program dobar govori činjenica da je četiri puta više prijavljenih nego što može financijski podnijeti.

– Nećemo odustati od toga da Erasmus+ program ostane zaseban, a s druge strane da dosegne financijsku razinu od 50 milijardi eura s dosadašnjih 40 – objasnila je Glavak. Najavila je da bi ovaj ili idući mjesec trebao krenuti program Europske snage solidarnosti, koji mladima od 18 do 30 godina omogućuje volontiranje.

– Ovaj program je sjajna dodana vrijednost odgojno-obrazovnom procesu. Neki novi horizonti su otvoreni za studente i učenike. Hrvatska je najmlađa zemlja članica Europske unije, zadnja je ušla u veliku europsku obitelj. Stoga je prostor za napredak iznimno velik te to treba iskoristiti – poručila je Glavak.

Petra Grgasović iz Regionalne energetsko-klimatske agencije Sjeverozapadna Hrvatska (REGEA) istaknula je kako su u REGEA-i shvatili da je razina inovativnosti povezana s načinom obrazovanja mladih.

– Nedostaje povezanosti između obrazovnog sektora, sektora gospodarstva, odnosno poslovanja, nevladinih udruga te sinergija između srednjoškolskog obrazovanja i visokog obrazovanja – objasnila je Grgasović.

Stoga REGEA organizira međunarodne ljetne škole koje su financirane iz Europskog instituta za inovaciju i tehnologiju. Dosad je ljetne škole pohađalo 80 studenata, a na određene teme su održane u Šibeniku i Rijeci.

– Ovim školama se želi pospješiti interdisciplinarnost koja znatno nedostaje na našim fakultetima. Svi su zadubljeni u materiju vlastite struke i nisu u stanju kompetentno raspravljati o perspektivama različitih struka na istu stvar. Većina naših fakulteta ne sadrži timsku komponentu na zadacima studenata. Ljetna škola inzistira na interdisciplinarnosti i timskom radu – pojasnila je Grgasović. Naglasila je da se znatan broj studenata zaposli kod mentora ljetnih škola koji su uglavnom iz gospodarskog sektora ili kod organizatora.

– Natječaji Europskog instituta za inovaciju i tehnologiju objavljuju se svake godine i dosad su bili fokusirani na sektor visokog obrazovanja, međutim prošle godine je dana mogućnost da se takvi programi organiziraju i za srednje škole – rekla je Grgasović. Pozvala je da se organiziraju škole s takvim programima.

Na jednom od panela o studiranju u SAD-u govorila je profesorica Kristina Šorić s američkog koledža RIT Croatia koji studentima omogućuje hrvatsku i američku diplomu.

– Europsko obrazovanje je još uvijek poprilično orijentirano prema institucijama i tradicionalno je, dok je američko fleksibilnije i orijentirano je prema studentima, ali i praksi – pojasnila je Šorić. Naglasila je da i hrvatski obrazovni sustav ima dobre profesore, ali je potrebno više poduzetnosti kao i više samopouzdanja studenata. Pozitivna iskustva studiranja na RIT-u Croatia iznijeli su Roko Dražin i Naomi Strejček.

– Na RIT-u se vodi računa i o mentalnom zdravlju studenata. Studentsko vijeće organizira Health Week, gdje studenti sudjeluju na aktivnostima. U sklopu RIT-a studenti se za potrebnu podršku mogu obratiti psihologu – ispričala je studentica Naomi.

Obrazovanjem na RIT-u student Roko je zadovoljan jer je neposredniji odnos studenata i profesora te se studenti mogu u bilo kojem trenutku obratiti profesorima za savjet.

Na panelu ‘Kako učenicima osigurati vještine za tržište rada’ predstavljen je projekt Job Lab. Riječ je o projektu osnaživanja učenika strukovnih škola za uspješan izlazak na tržište rada. Pokrenuo ga je Telemach Hrvatska u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom, udrugom Dobar dan i portalom srednja.hr. Projekt je proveden u Regionalnom centru kompetentnosti Medicinske škole Bjelovar kroz radionicu u trajanju od četiri sata. Stručnjakinja za profesionalni i osobni razvoj Renata Ćurković istaknula je da su učenici tijekom četverosatne radionice pokazali interes za određena područja na kojima se radilo.

– Jedno područje su komunikacijske vještine, te kako organizirati svoje vrijeme i kako postaviti ciljeve koji se mogu postići. Danas se mladi boje neuspjeha, a kroz radionicu smo otvorili vrata za tehnike i alate koji će im pomoći. Temom emocionalna inteligencija i mentalno zdravlje smo otvorili vrata prihvaćanju svakodnevnih emocija kao nečega što je sastavni dio života mladih – pojasnila je Ćurković.

Nastavnica Regionalnog centra kompetentnosti Medicinske škole Bjelovar Tina Jelić Balta istaknula je da budućim zdravstvenim djelatnicima spoznaja vlastitih emocija i komunikacija su izuzetno važne.

– U školi naše učenike kao buduće zdravstvene djelatnike učimo kako pomoći korisnicima, ali malo govorimo o tome kako će oni sami sebi pomoći. Stoga je važno da su učenici na radionici radili na emocijama, organizaciji vremena i komunikaciji – rekla je Jelić Balta. Naglasila je da su pozitivne reakcije učenika na prvu radionicu te isčekuju sljedeću.

Direktor korporativne komunikacije u Telemachu Hrvatska Igor Duić istaknuo je kako je istraživanje koje je HGK proveo među poslodavcima pokazalo da poslodavci od zaposlenika traže komunikacijske vještine, prilagodljivost, emocionalnu zrelost te sposobnost rješavanja problema.

Istraživanje koje je Telemach proveo sa svojim partnerima među srednjoškolskom populacijom od preko 400 ispitanika pokazalo je da se svaki treći srednjoškolac ne osjeća dovoljno spremnim za radno okruženje.

– Ono što mladi smatraju potrebnim prilikom traženja posla su vještine koje uključuju prilagodljivost, brzo učenje, smirenost prema nepredviđenim situacijama i suradnju s različitim tipovima ljudi. Tražili smo način kako da im pomognemo da nemaju tremu, da u iskoraku prema tržištu rada budu što bolji. Iz ljudskih potencijala Telemacha mlade ljude osnažuju i pripremaju za prvi razgovor za posao, kako napisati CV, a iz HGK omogućuju onima koje zanima poduzetništvo da nauče kako postati poduzetnik, kako napisati plan i program za otvaranje tvrtke, odnosno obrta – objasnio je Duić. U Telemachu razmatraju mogućnost da se projekt Job Lab provede i u nekoj od odgojnih ustanova koju pohađaju djeca s teškoćama u razvoju kako bi kroz prilagođeni program stekli vještine potrebne za njihov izlazak na tržište rada.

U sklopu konferencije po prvi put dodijeljene su nagrade ‘Zlatna kreda’ najboljim nastavnicima, profesorima, studentima i učenicima. Nastavnik godine je Mislav Kuleš, učenica godine je Ana Šantek, profesor godine je Stjepan Jelica, a studentica godine je Manuela Antolković.