Više od 1400 stručnjaka i donositelja odluka iz 20 zemalja te više od 50 mladih osoba s iskustvom u sustavima skrbi okupilo se na trodnevnoj međunarodnoj konferenciji ‘SKRB 2024: Transformacija skrbi o djeci u Europi’

Cilj je konferencije, koju organiziraju UNICEF, Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije te Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, uz podršku Centra za nestalu i zlostavljanu djecu, razmjena najnovijih znanja i praksi kako bi se unaprijedili sustavi zaštite i podrške za djecu, mlade i obitelji u Hrvatskoj i Europi.

Hrvatska ostvaruje pozitivne pomake u razvoju sustava skrbi o djeci, uključujući i skrb u obiteljskom okruženju i usluge u zajednici, a konferencija SKRB 2024 prilika je za usklađivanje napora oko jačanja integriranih sustava zaštite i skrbi za djecu, a bavi se brojnim važnim temama, uključujući prevenciju institucionalizacije djece, jačanje mjera i usluga podrške za obitelji u riziku, kvalitetu alternativne skrbi, razvoj udomiteljstva djece, jačanje sustava zaštite djece, socijalnu inkluziju djece s teškoćama u razvoju, korištenje EU fondova za unapređenje sustava skrbi i druge. 

Konferenciju su otvorili Vesna Vučemilović, predsjednica Odbora za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora, Margareta Mađerić, državna tajnica u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, putem videoporuke Dubravka Šuica, potpredsjednica Europske komisije za demokraciju i demografiju te Luisa Brumana, predstojnica Ureda UNICEF-a za Hrvatsku.

U izlaganjima i raspravama na trodnevnoj konferenciji sudjeluju brojni domaći i inozemni stručnjaci te predstavnici Europske komisije i resornih ministarstava iz Grčke,Rumunjske, Mađarske, Češke, Litve i Bugarske. S ciljem jačanja sudjelovanja djece i mladih u procesima donošenja odluka i poboljšanja sustava skrbi na konferenciji sudjeluju djeca i mladi koji su trenutno u alternativnoj skrbi u sustavu socijalne skrbi ili pravosuđa te djeca i mladi s iskustvom života u skrbi.

– Konferencija SKRB 2024 predstavlja važan korak k redefiniranju načina na koji pristupamo skrbi o djeci u Hrvatskoj i Europi. Okupili smo se u želji da zajedno razgovaramo o rješenjima koja će oblikovati bolju budućnost za mnogu djecu koja su trenutno u sustavu skrbi. Naša poruka je jasna, svako dijete zaslužuje priliku da odrasta u sigurnom obiteljskom okruženju, a obitelji trebaju imati pristup uslugama i podršci koje su im potrebne kako bi brinuli o svom djetetu kod kuće. Suradnja svih dionika, kao na konferenciji SKRB 2024, ključna je za ostvarivanje dugoročnih promjena i transformaciju skrbi o djeci. Zajedno možemo i moramo razviti sustave koji razumiju potrebe djece i brinu o najboljem interesu djece, a koji će im pružiti najbolje moguće uvjete da ostvare svoj puni potencijal – izjavila je Luisa Brumana, predstojnica Ureda UNICEF-a za Hrvatsku tijekom otvaranja konferencije.

Državna tajnica u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Margareta Mađerić naglasila je kako Vlada Republike Hrvatske u sustav zaštite dobrobiti djece ulaže velike napore.

– Unaprijeđene su usluge za obitelji u riziku, podrška jačanju roditeljskih kompetencija, kao i osiguranje kvalitetne i učinkovite usluge podrške obiteljima s djecom, kontinuirano se radi na unapređenju i razvoju udomiteljstva, a u tijeku je i kampanja promocije udomiteljstva kako bi se privukli novi udomitelji – istaknula je državna tajnica Mađerić.

Državna tajnica u Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Vedrana Šimundža-Nikolić iskazala je zadovoljstvo dosadašnjom suradnjom s UNICEF-om u programima podrške za djecu u sukobu sa zakonom. Posebno je istaknula je važnost nastavka cjeloživotnih edukacija stručnjaka koji provode tretmanske programe s maloljetnim počiniteljima/icama kaznenih djela koji u okviru pravosudnog sustava izvršavaju odgojnu mjeru upućivanja u odgojne zavode, ali i važnost pravovremenih intervencija koje se provode u obitelji i zajednici gdje mladi žive. Specijalizirani programi podrške za maloljetne počinitelje kaznenih djela od ključne su važnosti jer prepoznaju specifične potrebe mladih osoba koje su odrastale u teškim životnim okolnostima, pružaju mladim osobama novu priliku i reintegraciju u društvo, umjesto da ih definiraju kaznena djela koja su počinili.

Konferencija SKRB održava se drugu godinu zaredom, u sklopu suradnje na programu ISKORAK, koji od 2021. godine provode UNICEF, Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije i Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

– Program ISKORAK u svojim počecima bio je usmjeren na unapređenje procjene i skrbi za djecu i mlade s problemima u ponašanju, no kroz višegodišnji rad naš se fokus proširio na cjelokupnu populaciju djece i mladih u izvanobiteljskoj skrbi. Naša vizija i krajnja svrha svih aktivnosti na Programu  ISKORAK je ulaganje u kvalitetu skrbi za svu djecu koja odrastaju izvan svojih obitelji, uvažavajući njihove specifične potrebe. Snažno se zalažemo za dostupnost visoko kvalitetnih i inovativnih usluga za djecu, mlade i njihove obitelji koje se temelje na znanstveno-utemeljenim dokazima. Posebno smo kao stručnjaci i istraživači usmjereni na uvažavanje perspektive i participacije djece i mladih. U tom smislu sustavno radimo na promociji i poticanju participacije djece i mladih u skrbi te zajedno s djecom i stručnjacima u praksi razvijamo sustave koji razumiju i brinu – izjavila je Ivana Borić s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu.

Izvor: UNICEF

Većina hrvatskih radnika i dalje preferira tradicionalni intervju ‘uživo’. Međutim, zahvaljujući uštedi vremena i fleksibilnosti koju pružaju, intervjui za posao koji se odvijaju u virtualnom okruženju polako postaju sastavni dio selekcijskog procesa

U doba kada je rad na daljinu postao uobičajena pojava, postavlja se pitanje je li vrijeme da se i cjelokupan selekcijski proces, uključujući i završni korak – intervju za posao, prebaci u virtualno okruženje. Posebno uzimajući u obzir dolazak novih generacija radnika na tržište rada, kojima su videopozivi i digitalna komunikacija prirodni i svakodnevni.

No, kako zaista razmišljaju radnici u Hrvatskoj? Alma Career Croatia koja upravlja portalom MojPosao provela je anketu među više od 1500 ispitanika kako bi otkrili preferencije radnika u vezi s načinom obavljanja intervjua za posao – licem u lice ili putem videopoziva.

Većina radnika preferira razgovor uživo

Rezultati ankete pokazali su da većina ispitanika, njih 60%, i dalje preferira obavljanje razgovora za posao licem u lice.

Smatraju kako je ‘najbolje i najprirodnije procijeniti osobu uživo’, što omogućuje poslodavcu, ali i samom kandidatu, stjecanje najkvalitetnijeg dojma o drugoj strani.

Jasna komunikacija i direktna procjena ključni su elementi u završnoj fazi selekcijskog procesa, napominju, a to su ujedno i glavne odrednice takvog pristupa.

Videopoziv štedi vrijeme i novac

S druge strane, 13% ispitanika istaknulo je da bi razgovor za posao najradije obavili putem videopoziva. Kao glavne razloge navode uštedu vremena i izbjegavanje troškova putovanja, a uz to smatraju kako je ovaj način komunikacije jednostavniji i ugodniji.

Posebno su korisni za IT industriju, gdje su videopozivi često standardan dio radnog dana, ističu.

Kombinacija uživo i online – savršen balans

Četvrtina ljudi (27%) smatra kako su oba pristupa svrsishodna, no svaki u svoje vrijeme.

Prema njima, prvi krug intervjua idealno bi bilo obaviti online, što omogućuje poslodavcu i kandidatu da se u kratkom vremenu upoznaju i procijene radi li se o potencijalno obostrano zadovoljavajućoj suradnji.

Na ovaj način izbjegava se nepotrebni gubitak vremena i korištenje godišnjeg odmora, što je često izazov za kandidate koji su već zaposleni. Ako obje strane “kliknu”, tada je opravdano organizirati drugi krug razgovora uživo, koji omogućuje dublje upoznavanje.

Izvor: MojPosao

Novinar In Portala namjeravao je gradonačelnika pitati kako će se ove mjere vezane za parkiranje odraziti na Zagrepčan(k)e s invaliditetom, no počela je sipiti kiša. Pitanje će ostati neodgovoreno do nekih sunčanijih dana

Žestok pljusak oprao je ulice metropole, a tamni su se oblaci spustili toliko nisko da se činilo kako će Zagrepčanima pasti na glavu. Stoga je i jučerašnja presica na Langovu trgu gradonačelnika Tomislava Tomaševića bila rekordno kratka, trajala je jedva desetak minuta. Nema on šofera koji mu drži kišobran iznad glave, pa mu se valjda zato i žurilo.

Ali svejedno je novinarima prenio nekoliko informacija, bitnih za život u Zagrebu. Ono što žitelje metropole posljednjih dana posebno intrigira je priča o mjerama kojima Gradska uprava želi uvesti reda u povlašteno parkiranje. Jedni od onih koji se trebaju zabrinuti su vlasnici nekretnina u centru grada koji nemaju ni prebivalište ni boravište, a takvih nije malo. Samo u prvoj zoni nužno je ukloniti višak od nekih 5000 povlaštenih parkirnih karata. Takvi vlasnici nekretnina više neće uživati povlaštenu parkirnu kartu.

Usto je gradonačelnik Tomašević najavio da će se naknada za korištenje parkirnih mjesta građevinskim firmama značajno povećati (s dosadašnjih 16 eura mjesečno na 235 eura u prvih godinu dana, a nakon toga iznosit na 530 eura).

Kada se ukinu rezervirana parkirna mjesta koja se nisu plaćala, kazao je Tomašević, građanima će se do kraja rujna vratiti oko 300 parkirnih mjesta, što je dio mjera koje je većina Zagrepčana dočekala sa simpatijama i odobravanjem.

Na Langovom trgu, gdje je Tomašević i okupio novinare, nalazi se 17 rezerviranih parkirnih mjesta, a njihovi korisnici imaju rok do kraja tjedna ukloniti stupiće. Ako se ogluše o tu odluku, stupiće će ukloniti gradske službe. Možda se ova brojka od 17 rezerviranih parkirnih mjesta čini premalom, no gradonačelnik ovom odlukom vjerojatno želi poslati snažnu poruku: kad je o parkiranju riječ, nema više povlaštenih nego samo zaslužnih.

Novinar In Portala namjeravao je gradonačelnika pitati kako će se ove mjere vezane za parkiranje odraziti na Zagrepčan(k)e s invaliditetom, no počela je sipiti kiša. Pitanje će ostati neodgovoreno do nekih sunčanijih dana…