Bilo je poprilično izazovno na kazališne daske postaviti tekst koji glumci izvode na znakovnom jeziku

Poslušaj članak

Jučer je u zagrebačkoj Maloj sceni bila pomalo naelektrizirana atmosfera pred izvođenje kazališne predstave na znakovnom jeziku ‘I anđeli imaju etički kodeks’.

Ništa neobično, budući da cijeli glumački ansambl čine isključivo naturščici – gluhoslijepe osobe i njihovi komunikacijski posrednici. Uglavnom je riječ o članovima i suradnicima Saveza gluhoslijepih osoba Dodir. Pozitivna trema i uzbuđenje pred samu premijeru glumcima je očito pomogla, budući da je njihovu izvedbu publika honorirala glasnim pljeskom.

Scenarij potpisuje Elizabeta Tarczay, koja se u predstavi ponajprije bavi etičkim kodeksom koji vrijedi za komunikacijske posrednike, a uz ostalo tumači i zašto gluhoslijepe osobe te prevoditelje zovu ‘anđeli u crnom’.

Bilo je poprilično izazovno na kazališne daske postaviti tekst koji glumci izvode na znakovnom jeziku. No ne i za mladu kazališnu redateljicu Niku Bokić, koja je predstavu podijelila u nekoliko vinjeta iz života komunikacijskog posrednika za gluhoslijepe osobe. Predstava na šaljiv način ukazuje na greške koje ponekad čine komunikacijski posrednici, a u ponovljenin scenama pokazuje način na koji se pravilno komunicira s korisnikom.

Redateljicu Bokić pitamo gdje je našla inspiraciju za predstavu i na koji je način komunicirala s glumcima, budući da sama nije posve usvojila znakovni jezik.

– Znakovni jezik samo natucam. No iz čisto lingvističke perspektive bili su mi fascinantni znakovni jezici općenito, pa sam u Savezu Dodir upisala tečaj znakovnog jezika, koji sam ljetos i završila. Glumce u ovoj predstavi, dakle komunikacijske posrednike i korisnike njihovih usluga, upoznala sam ranije volontirajući u Dodiru. U ovoj predstavi glume tri čujuće i tri gluhe i nagluhe osobe, tako da teret rada s glumcima nije bio samo na meni, što je jako dobro funkcioniralo – kaže redateljica Bokić.

Na kazališnim se daskama po prvi puta okušala i Mateja Tutiš, koja je u stvarnom životu stručni komunikacijski posrednik jednoj gluhoj učenici.

– Naš cilj je kroz ovu predstavu pokazati koliko je posao komunikacijskog posrednika važan. Jer bez nas gluhoslijepe osobe teško bi se snalazile u svakodnevnom životu, u društvu općenito. No naš se posao nerijetko podcjenjuje i prolazi ispod radara javnosti. Osjećam veliku odgovornost dok radim u školi, jer trudim se da moja korisnica dobije isto znanje i informacije kao i njezini čujući razredni kolege, a to nije uvijek jednostavan zadatak – veli nam Mateja.

Cilj predavanja bio je ne samo objasniti teorijske aspekte, nego i ponuditi praktične savjete koji mogu pomoći osobama s invaliditetom da lakše ostvare svoja prava

Poslušaj članak

Udruga Centar za inkluziju i prava ranjivih skupina (CIPRS) održala je 11. studenog 2025. godine treće predavanje u okviru ciklusa radionica ‘Prava osoba s invaliditetom’, pod nazivom ‘Pravo na žalbu’.

Predavanje je održano online, a vodila ga je Iva Atlija, pravnica i stručnjakinja za područje socijalnih prava. Tema radionice bila je žalba kao pravni lijek protiv rješenja u postupku, s posebnim naglaskom na rješenja kojima se odlučuje o pravu na inkluzivni dodatak – pravu o kojem se ne prestaje govoriti već jako dugo.

Atlija je kroz predavanje sudionicima približila strukturu žalbe, njezine obvezne dijelove te pružila konkretne upute za pravilno sastavljanje žalbi. Kako je istaknula, cilj predavanja bio je ne samo objasniti teorijske aspekte, nego i ponuditi praktične savjete koji mogu pomoći osobama da lakše ostvare svoja prava.

– Pričat ćemo malo općenito o pravnim lijekovima – kada i kome se žalba može podnijeti, u kojem roku i kako se izjavljuje žalba, koji su žalbeni razlozi i kako izgleda struktura žalbe. Pokazat ćemo i kako napisati jednu žalbu, što s pristojbom i koji je postupak po žalbi. To je sve procesni dio koji bih vam htjela približiti, jer smo u našem radu vidjeli da mnogi koji imaju osnove za žalbu često ne znaju kako je pravilno strukturirati ili da moraju poštivati određene rokove. Pa čisto da vam tu malo skrenemo pažnju – objasnila je Atlija.

U drugom dijelu predavanja, sudionici su imali priliku čuti više o žalbama na rješenja o inkluzivnom dodatku – situacijama u kojima osobe imaju pravo na žalbu, ali i primjerima iz prakse kada su takvi zahtjevi odbijeni. Atlija je pojasnila da je razumijevanje postupka i pravnih rokova ključno kako bi se iskoristila sva raspoloživa sredstva zaštite prava.

– Vjerujem da je mnogima od vas već poznato da je pravni lijek sredstvo kojim više tijelo preispituje odluku koju je donijelo niže tijelo – i na tome počiva cijeli pravni sustav – zaključila je Atlija.

Udruga Centar za inkluziju i prava ranjivih skupina (CIPRS) kroz svoj rad kontinuirano pruža besplatnu pravnu pomoć ranjivim skupinama, s posebnim naglaskom na osobe s invaliditetom. Cilj ovakvih edukacija je osnaživanje pojedinaca kroz znanje o pravima koja im pripadaju i načinima kako ih učinkovito ostvariti.

Agenti su ponovno uspjeli zaintrigirati publiku; njihov najnoviji video već je prešao tri tisuće pregleda u samo 24 sata, a na YouTube kanalu Spirita redovito objavljuju kratke skečeve i inserte iz serijala

Poslušaj članak

Riječki kreativci iz Spirita i kolektiva Tajni Agent 010 ponovno su se pobrinuli da ne bude dosadno. Nakon što su nedavno nasmijali publiku izazovom upućenim Khabyju Lameu i premijerom tri epizode serijala u Palachu, već najavljuju novi filmski projekt – Apokalipsa WOW!

Uz to, objavili su i humoristični video koji se poigrava s aktualnim stanjem riječke kulturne scene, a u samo jednom danu pogledalo ga je više od tri tisuće ljudi.

Prema njihovoj šašavoj ‘dijagnozi’, grad je zahvatila nova pošast – praznostolicitis, bolest čiji je glavni simptom upravo ono što joj ime kaže: prazne stolice na kulturnim događanjima.

No umjesto da analiziraju uzroke, Agent 010 nudi rješenje – ‘sto dolara za sto posjetitelja’. Šala ili stvarnost? Iako zvuči nevjerojatno, iz Spirita tvrde da se tim novčanicama doista može platiti nešto konkretno. Možda su doista, kako duhovito aludiraju u videu, ‘preusmjerili nekoliko šarafa s tenkova u kulturu’? Kod njih je sve moguće.

U posljednjih nekoliko mjeseci, bez ikakvih ‘dolarskih poticaja’, njihove su filmove gledale stotine ljudi u različitim zemljama. Serijal Tajni Agent 010 predstavljen je na festivalima u Novom Sadu, Ferizaju na Kosovu i Podgorici, gdje su bili gosti na najavnoj večeri Kotorskog festivala.

Što to privlači publiku u ovom ‘niskobudžetnom’ serijalu?

Prije svega – iskrena duhovitost, brzi tempo i autentični riječki duh. Glumačka postava, u kojoj se ističu mladi s teškoćama u razvoju, donosi toliko šarma i energije da jednostavno osvajaju gledatelje. Uz njih, u novim epizodama pojavljuju se i brojna poznata lica: Šajeta, Lucio Slama, Denis Brižić, Asim Ugljen, Mile Kekin, Krešimir Mišak, Enis Bešlagić, Mario Kovač i mnogi drugi.

Hoćete li na ulazu doista dobiti sto dolara? To ćete morati provjeriti sami. Jedno je sigurno – dobit ćete odličnu dozu zabave. Agenti su ponovno uspjeli zaintrigirati publiku; njihov najnoviji video već je prešao tri tisuće pregleda u samo 24 sata, a na YouTube kanalu redovito objavljuju kratke skečeve i inserte iz serijala.

U novom filmu standardnoj ekipi – Dorianu Matiću, Dori Brnić, Tei Superini i Toniju Lesici – pridružili su se brojni novi članovi, ponajprije iz udruga DOWN21 i Distrofičara PGŽ. Tako se broj osoba s invaliditetom u glumačkoj postavi popeo na čak 20, što je jedinstven primjer u cijeloj regiji.

Hoće li doista uspjeti spasiti riječku kulturu? To tek trebamo vidjeti. No jedno je sigurno – njihova misija je, kao i uvijek, spasiti svijet na svoj osebujan, duhovit način. Kako kaže Krešimir Mišak u najavi snimljenoj za film:

‘Pitanje je – je li svijet uopće spreman da bude spašen?’

I na kraju, budite s agentima 17. studenog u 19:30 u HKD-u na Sušaku.

Više o svemu na www.spirit-ri.hr, gdje možete rezervirati ulaznice i provjeriti kakvi su to famozni ‘dolari za kulturu’, a videe pogledajte ovdje i ovdje.