Connect with us

In Metropola

U Maksimiru proslavljen Praznik rada

Objavljeno

/

Brojni Zagrepčani su 1. svibanj, Međunarodni  praznik rada proslavi u četvrtak u parku Maksimir uz bogat glazbeno-zabavni program.

Proslavu je  tradicionalno organizirao Grad Zagreb u suradnji  s ustanovom Priroda Grada Zagreba, Ustanovom „ Dobri dom“ Grada Zagreba i Centrom za kulturu Maksimir.

Kao i prijašnjih godina na velikoj pozornici nastupio je Zagrebački orkestar ZET-a  kojem su se pridružili i gosti Šlageristi. Od ostalih izvođača publiku svih generacija svojim nastupom su, uz pratnju Ante Gelo benda, oduševili Marko Tolja, Mia  Dimšić i natjecatelji The Voice Kidsa. Neke od popularnih  meksičkih pjesama izveli su Mariachi Los Caballeros, a nastupio je i bend Ljetno kino.

Bogat program pripremljen je i za najmlađe posjetitelje Maksimira. Na maloj  pozornici održane su kreativne radionice, nastupi plesnih skupina te predstave za djecu koje su organizirali Centar za kulturu Novi Zagreb, Narodno sveučilište Sesvete, Novi prostor kulture, Centar za kulturu i film August Cesarec, Centar za kulturu i obrazovanje Susedgrad, Centar kulture na Peščenici – KNAP, Centar mladih  Ribnjak, Centar za likovni odgoj Grada Zagreba. Nastupili su i korisnici Hrvatskog crvenog križa.

Ove godine je podijeljeno 45 tisuća porcija graha i 30 tisuća porcija štrukli. U podijeli porcija sudjelovao je gradonačelnik Grada Zagreba Tomislav Tomašević koji je svim građanima uputio prvomajsku čestitku. Naglasio je da u zadnje četiri godine znatno su unaprijeđena radnička prava u poduzećima i ustanovama čiji je poslodavac Grad Zagreb.

„Od dječjih vrtića, vatrogasaca, gradskih kulturnih ustanova i naravno Gradske uprave svake godine smo povećavali plaće, unaprijedili smo socijalni dijalog. Nedavno smo uveli prve kolektivne ugovore  u socijalnim gradskim ustanovama. U URIHU imamo prvi kolektivni ugovor nakon dvadeset godina. Na to sam ponosan i nastavit ćemo  tako dalje u slijedeće četiri godine mandata“, rekao je gradonačelnik Tomašević.

Osvrnuo se i na položaj radnika s invaliditetom ističući da je URIHO najveća zaštitna radionica u Hrvatskoj s više od 500 zaposlenika, a većina njih su osobe s invaliditetom.

 „To je konkretan doprinos Grada Zagreba u zapošljavanju  osoba s invaliditetom. Što se tiče politika prema osobama s invaliditetom ponosan sam da smo udvostručili proračun i to ćemo raditi dalje. Pitanje samozapošljavanja je pitanje i regulative, privatnog sektora i poslodavaca. Ono što mi je bitno da Grad Zagreb daje primjer i zapošljava osobe s invaliditetom“, poručio je gradonačelnik Tomašević. Podržao je tri obrazovna sindikata  koji su u Maksimiru građanima dijelili pozivnice za veliki prosvjed koji će se održati 9. svibnja.

„Drago mi je da su sindikati došli u Maksimir. Danas je 1. maj, svi se bavimo položajem radnika i radnica u Hrvatskoj i Zagrebu. Podržavam sindikate općenito, kolektivno organiziranje, a zato ova gradska vlast uvodi kolektivne ugovore koje prije nije bilo u gradu Zagrebu. Podržavam da se sindikati izbore za svoja prava, a posebice podržavam to u sektoru obrazovanja. Nastavnici obrazuju, odgajaju našu djecu i bitno je da imaju materijalna prava kakva zaslužuju“, pojasnio je gradonačelnik Tomašević.

Položaj  radnika u Hrvatskoj je prokomentirao predsjednik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja Matija Kroflin, čiji je sindikat uz Sindikat Preporod i Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama održao javnu akciju u parku Maksimir.

„Položaj radnika je posljednjih godina u Hrvatskoj bio poboljšan i unaprijeđen. Međutim, kad gledamo rast životnih troškova, utjecaj uvođenja eura nije dovoljno učinjeno. Još  se puno mora napraviti da bi se moglo reći da hrvatski radnici imaju položaj kakav imaju radnici u drugim europskim zemljama“, pojasnio je Kroflin. Smatra da je još uvijek težak položaj radnika s invaliditetom.

„Radna okolina i društvo ne zna kako pristupiti tim osobama. Treba razvijati svijest poslodavaca i drugih radnika o bilo kojoj ranjivoj skupini. Ovi ljudi su vrijedni i mogu dati svoj doprinos  poslodavcu i društvu u cjelini“, rekao je Kroflin.

Zagrepčanin Ivica Blažinović već 16 godina kao domar radi u Osnovnoj školi Sesvetski Kraljevec. Voli svoj posao koji je dinamičan i zahtjevan. Međutim nije zadovoljan položajem hrvatskih radnika.

„Mislim da je sindikalno djelovanje u Hrvatskoj jako loše. Samo se par sindikata bore za prava radnika. Na 1. maj bi se radnici trebali boriti za svoja prava jer nažalost neki žive jako dobro, a neki na rubu siromaštva što ocjenjujem da nije dobra situacija u Hrvatskoj“, rekao je Blažinović.

Odgajateljica u jednom dječjem vrtiću Katarina Jakić istaknula je da bi položaj hrvatskih radnika trebao biti puno bolji.

„Trebali bi se poštivati zakoni kako bi radnička prava bila bolja, plaće bi trebale biti veće te bi se trebali poštovati radnici, odnosno trebao bi se poštovati svačiji rad jednako“, rekla je Jakić.

Učiteljica Renata Kačavenda smatra da radnici nemaju dostojanstven položaj u Hrvatskoj. Naglasila je da dr osobe s  invaliditetom teže zapošljavaju s obzirom da neki poslodavci imaju  predrasude i izostaje javna podrška.

In Metropola

BAŠ NAŠ Novi doživljaj Adventa na glavnom zagrebačkom trgu

Objavljeno

/

Napisao/la:

Foto: Baš Naš Festival

Svaki segment ovogodišnjeg programa pažljivo je osmišljen kako bi pružio iskustvo koje spaja prošlost i sadašnjost, tradiciju i stvaralaštvo

Ovog Adventa srce grada kuca u ritmu uspomena. Na Trg bana Josipa Jelačića, središnje mjesto zagrebačkog Adventa, dolazi Baš Naš – Zagrebački spomenar, novo poglavlje poznatog festivala koji ove godine simbolizira povratak toplini, tradiciji i vrijednostima koje povezuju generacije, navodi se u priopćenju organizatora festivala.

Pod svjetlima glavnog gradskog trga, uz mirise domaćih jela, glazbene note i priče koje su obilježila djetinjstva, Baš Naš poziva posjetitelje da ponovno dožive čaroliju adventa kakvog je Zagreb oduvijek znao ispričati – s dušom, emocijom i zajedništvom.

Svaki segment ovogodišnjeg programa pažljivo je osmišljen kako bi pružio iskustvo koje spaja prošlost i sadašnjost, tradiciju i stvaralaštvo.

Tržnica uspomena okupit će domaće obrtnike i kreativce čiji proizvodi nose toplinu ručnog rada i zagrebačkih radionica. Od ukrasa i prirodne kozmetike do igračaka, suvenira i blagdanskih delicija, svaki predmet na tržnici pričat će vlastitu priču, a posjetitelji će sa sobom moći ponijeti uspomenu koja ima vrijednost i poruku. S druge strane, Rukotvornica će vikendom od 14 do 16 sati donijeti niz kreativnih radionica za različite uzraste. Izrada orašara, božićnih vijenaca, keramičkih šalica, makrame privjesaka, kulinarska radionica za djecu i likovne radionice probudit će maštu sudionika.

Svake subote i nedjelje od 12 do 14 sati, Kazališne čarolije donijet će priče u suradnji s kazalištima Mala scena, La La Land, FAKin teatrom, Kazališnom družinom Emma, pod pokroviteljstvom OTP banke. Predstave će zasigurno oduševiti najmlađe posjetioce, a nakon nekih izvedba očekuje ih i darivanje Djeda Božićnjaka.

Posebno mjesto u programu zauzima Glazbeni zagrljaj pod pokroviteljstvom OTP banke, koji će povezati generacije. Na pozornici će se izmjenjivati izvedbe mladih glazbenih talenata u suradnji s Muzičkom akademijom te nastupi poznatih izvođača i bendova, među kojima su Nika Turković, Ante Gelo & bend, Tragovi, Grooversi, Kids from the Sky, ZGroove band i mnogi drugi. Program uključuje i tematske večeri poput ABBA x Mamma Mia i Taking the Trash Out partyja, uz svakodnevne DJ setove koji će donijeti veseli ritam i dobru energiju u samo srce grada.

Dodatnu inovativnost donosi koncept Zagrebačkih priča: Kad uspomene ožive, koji će u pet staklenih paviljona predstaviti male svjetove između bajke, muzejske čarolije i zaboravljenih razglednica iz djetinjstva. Ovaj jedinstven sadržaj nastaje u kreativnoj i kuratorski vođenoj suradnji sa Zdenkom Bašićem i Muzejom zaboravljenih priča. Inspirirani starim slikovnicama koje su nekada krasile dječje sobe, paviljoni će pričati tematske priče koje prizivaju blagdanski ugođaj tradicije i predaja skrivenih u srcu starogradskih ulica i vizura Zagreba. Svaka priča bit će popraćena audio-naracijom dostupnom putem QR koda, čime je sadržaj pristupačan i slijepim i slabovidnim osobama.

Neizostavan dio doživljaja čini i Bakina kuharica s autentičnim jelima i napitcima, pripremljenima prema tradicionalnim receptima s daškom suvremenosti. Od mirisnog kuhanog vina i domaćih kobasica do inovativnih deserata, svaki zalogaj bit će priča za sebe.

Uz bogat glazbeni, kazališni i kreativni program, Baš Naš – Zagrebački spomenar njeguje i vrijednosti zajedništva i solidarnosti. Svakog radnog dana od 11 do 12 sati održavat će se happy hour za umirovljenike, tijekom kojeg će im biti dostupni topli napitci i blagdanski zalogaji po povoljnijim cijenama. Posebna pažnja posvećena je i ekološkim rješenjima. Svi ugostitelji koriste biorazgradivu ambalažu za posluživanje hrane, a uvode se i čaše te posebno osmišljene i dizajnirane keramičke šalice za višekratnu upotrebu, čime se eliminira čak 70 posto plastike. Sav se otpad razvrstava, a posjetitelje se također potiče da koriste javni prijevoz.

Zagrebački spomenar nije samo adventska lokacija, to je pozornica uspomena i prostor stvaranja novih priča. Mjesto gdje djeca maštaju, odrasli se prisjećaju, a svi zajedno dijele trenutke koji se pamte, navode organizatori

Nastavite čitati

In Metropola

DOLENEC Povećali smo broj usluga za osobe s invaliditetom

Objavljeno

/

Napisao/la:

Foto: In Portal

Samo u jednoj godini, dakle od ‘23. do ‘24., proračunsku stavku za osobe s invaliditetom povećali smo za 80 posto

Poslušaj članak

– Mislim da smo jako puno toga napravili u protekle dvije i pol godine za osobe s invaliditetom i djecu s teškoćama u razvoju, a da se te promjene koje je uvela ova Gradska uprava dobro vide u brojevima – rekla je jučer na razgovoru s novinarima zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Danijela Dolenec.

Napomenula je to Dolenec odgovarajući na novinarsko pitanje hoće li gradska vlast podržati mogući prosvjed Udruge Sjena, najavljen zbog nezadovoljstva politikom ministra socijale Marina Piletića. Udruga Sjena, podsjetimo, od ministra Piletića zahtijeva hitno očitovanje o (ne) isplati inkluzivnih dodataka, zabrinjavajućom situacijom s uslugama osobne asistencije i sličnim temama koje djeci i odraslim osobama s invaliditetom često život znače.

Gradska uprava, dakako, podržava akciju ogorčenih roditelja mališana s razvojnim teškoćama, a u tom će duhu osigurati i javnu površinu za prosvjed. Kako bi ilustrirala koliko ova gradska vlast ulaže u ‘Zagreb jednakih mogućnosti’, Dolenec se potom osvrnula i na gore spomenute brojeve.

– Samo u jednoj godini, dakle od ‘23. do ‘24., proračunsku stavku za osobe s invaliditetom povećali smo za 80 posto. U istom smo razdoblju u vrtiće upisali 50 posto više djece s teškoćama od prethodnih godina. Mi smo broj usluga u zdravstvu, socijali i obrazovanju namijenjenih osobama s invaliditetom povećali za 250 posto. Sada imamo više od 30 tisuća korisnika gradske novčane naknade, a one za djecu s teškoćama iznose 26, odnosno 52 eura mjesečno – rekla je Dolenec.

Povod za redovnu tiskovnu konferenciju zagrabačkog gradonačelnika Tomislava Tomaševića i njegovih zamjenika bio je početak nove sezone sadnje stabala, koja je ovaj put startala u dvorištu Dječjeg vrtića Utrine.

– Uzeli smo zadatak da na svakih sto stanovnika Grada Zagreba svake godine posadimo jedno stablo. Toga se i dalje držimo i s ponosom mogu najaviti da ćemo i ove sezone zasaditi oko osam tisuća stabala, točnije 8015 stabala na 1317 lokacija diljem grada. Podsjećam i da je Gradska skupština nedavno usvojila Izmjene i dopune GUP-a kojima su prvi put u zadnjih nekoliko desetljeća povećane zelene površine u Gradu Zagrebu. Dosad je trend bio da se izmjenama GUP-a smanjuju zelene površine, a ovim izmjenama prvi put smo osigurali njihovo povećanje – zaključio je gradonačelnik Tomašević.
 

Nastavite čitati

In Metropola

TOMAŠEVIĆ Klizište na Pantovčaku gotovo sanirano

Objavljeno

/

Napisao/la:

Foto: In Portal

Odrađen je ogroman posao da bi se ovo najveće klizište u Hrvatskoj stabiliziralo i saniralo, kaže zagrebački gradonačelnik

Radovi na sanaciji klizišta na Pantovčaku 241, na lokaciji na kojoj se nalazi Ured predsjednika RH Zorana Milanovića, u završnoj su fazi.

Sanacija klizišta počela je prije godinu i pol dana, nakon što se prošlog ožujka tlo na nekim mjestima spustilo i do desetak metara. Bio je to zahtjevan građevinski pothvat – koji je, uzgred, koštao 14 milijuna eura – jer je uz sve ostalo napravljena i cesta duga gotovo 400 metara. Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević, zajedno sa svojim najbližim suradnicima, jučer je novinarima detaljno opisao kako će potporne konstrukcije i sustavi odvodnje trajno spriječiti ponovno aktiviranje klizišta.

– Još 2015. zabilježena su prva pucanja na ulazu u Ured predsjednika RH. Drago mi je da se nakon godine i pol to sada bliži kraju. Odrađen je ogroman posao da bi se ovo najveće klizište u Hrvatskoj stabiliziralo i saniralo – rekao je gradonačelnik Tomašević.

Nakon sanacije klizišta kreće se za ozelenjivanjem cijelog područja.

Grad Zagreb nastavit će sustavno sanirati aktivna klizišta u metropoli kako bi povećao otpornost grada na prirodne rizike. Sigurnost i kvaliteta života Zagrepčana prioritet su ove Gradske uprave.

Nastavite čitati

U trendu