U organizaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo 20. rujna održana je konferencija ‘Prevencija ovisnosti na radnom mjestu: odgovornost, praksa i podrška’

Europski podaci pokazuju da između 5 i 20 posto zaposlenih ima ozbiljne probleme povezane s uporabom alkohola i droga. Čak 25 posto nesreća na radu u EU povezano je s njihovom zlouporabom. Međutim, osim alkohola, droge i pušenja, prisutne su i moderne ovisnosti poput kockanja, klađenja i igranja videoigara.

Jedno od ključnih okruženja u prevenciji svih vrsta ovisnosti može biti radno mjesto. Stoga poslodavac treba stvoriti zdravo i poticajno okruženje, omogućiti zaposlenicima edukaciju i pravodobnu podršku.

U organizaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo 20. rujna održana je konferencija ‘Prevencija ovisnosti na radnom mjestu: odgovornost, praksa i podrška’ na kojoj su predstavljeni zakonski okviri i programi u području prevencije ovisnosti na radnom mjestu.

Pomoćnik ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Željko Petković predstavio je istraživanje HZJZ-a o prevenciji ovisnosti na radnim mjestima. Istraživanje je pokazalo da svijest o rizicima postoji, ali mjere su fragmentirane. Nadalje, pokazalo se da je alkohol glavni problem na radnom mjestu, a testiranja na ovisnosti su rijetka i neredovita. Kao posljedice ovisnosti navode se narušeni odnosi, manja produktivnost te bolovanja.

Petković je upozorio da ne postoji pregled sveobuhvatnih informacija o opsegu i prirodi različitih vrsta EU intervencija na radnom mjestu. Vrlo je malo primjera o dokazano učinkovitim intervencijama u ovom području na razini EU. Intervencije su usmjerene na programe informiranja, obrazovanja i obuke kao dio širih programa promocije zdravlja, probir i testiranje na radnom mjestu radi utvrđivanja i praćenja problema povezanih s uporabom alkohola i droga, programe pomoći, liječenja i rehabilitacije te pružanje mogućnosti zapošljavanja za osobe koje su završile tretman.

Petković je predstavio i ciljeve Nacionalne strategije djelovanja na području ovisnosti za razdoblje do 2030. Jedinstveni strateški dokument usmjeren je na sve vrste ovisnosti, odnosno alkohol, duhan, droge te ponašajne ovisnosti kao što su kockanje/klađenje, prekomjerno korištenje interneta i društvenih mreža.

Prema Strategiji, do 2030. godine smanjit će se potražnja i dostupnost ilegalnih sredstava ovisnosti, unaprijedit će se zaštita zdravlja i sigurnosti stanovništva te smanjiti zdravstveni, socijalni i društveni rizici i štete povezane s ovisnostima i ponašajnim ovisnostima. Nacionalna strategija djelovanja na području ovisnosti do 2030. godine prvi put uključuje prevenciju na mjestu rada kao poseban strateški cilj s jasnim naglaskom na sve ovisnosti i suodgovornost svih dionika, destigmatizaciju i posttretmansku podršku.

Petković je istaknuo da se osobe koje imaju problema s ovisnostima mogu javiti na broj telefona u HZJZ-u gdje će dobiti prve savjete o tome kome se treba obratiti te kakvom tretmanu je moguće pristupiti. Dostupna je i web-stranica, gdje su vrlo opširno i detaljno opisane sve aktivnosti.

Voditeljica Odjela za kvalitetu i standarde na području ovisnosti iz Službe za ovisnost HZJZ-a Josipa Lovorka Andreić istaknula je da ovisnost u radnom okruženju povećava rizik od nesreća, ozljeda, izostanka s posla te stvara ekonomski teret za poslodavce i društvo. Navela je da čimbenici koji najčešće dovode do upotrebe sredstava ovisnosti jesu stres, preopterećenost, pokušaj usklađivanja poslovnog i privatnog života, nesigurni ugovori o radu, manjak podrške na poslu.

– Radno mjesto nosi određene rizike, ali može biti dobra platforma za provedbu prevencije ovisnosti. Rano prepoznavanje rizika i pružanje pravovremene podrške cilj je prevencije utemeljene na dokazima. Prema međunarodnim standardima za prevenciju ovisnosti u svim okruženjima, a ne samo na radnom mjestu, programi prevencije moraju uključivati politike i procedure o uporabi tvari, sustavnu edukaciju i savjetovanje zaposlenika, upućivanje na pomoć i reintegraciju nakon liječenja – pojasnila je Andreić.

Naglasila je da prevencija uporabe droga uključuje promjene u samoj organizaciji, kontinuirane sustavne edukacije, aktivno sudjelovanje svih zaposlenika. Poručila je da je ključ za prevenciju interdisciplinarnost, suradnja i pružanje podrške.

Antonija Balenović iz Službe za promicanje zdravlja HZJZ-a govorila je o programima promicanja zdravlja u prevenciji ovisnosti u radnom okruženju. Naglasila je da su programi promicanja zdravlja na radnom mjestu važni jer mogu dovesti do promjena vezano za pojedince i radne organizacije.

– Promicanje zdravlja je jedan dugotrajan proces koji omogućava ljudima da unaprijede zdrave navike – pojasnila je Balenović. Spomenula je da je istraživanje u zemljama OECD-a među programima promicanja zdravlja na radnom mjestu obuhvatilo analizu najčešće programa mentalnog zdravlja i programa ovisnosti. U SAD-u je provedeno istraživanje među američkim poslodavcima.

– Istraživanje je pokazalo da više od 82 posto poslodavaca nudi neki program promicanja zdravlja. Međutim, kada je analizirano koji su to programi i što obuhvaćaju, vidjelo se da samo 13 posto programa ima mjerljive ishode – pojasnila je Balenović. Podaci istraživanja pokazali su da manje od 20 posto velikih tvrtki s više od 500 zaposlenih ima program vezan za pušenje, a još je manji postotak tvrtki imao programe vezane za alkohol.

Balenović je upozorila da su najveće prepreke u provođenju programa na radnom mjestu nedostatak novca, ali i značajne prepreke kao što su nezainteresiranost poslodavaca i samih zaposlenika.

Cilj kampanje je potaknuti građane na razmišljanje o sigurnosti prilikom korištenja bicikala i električnih romobila, čija je popularnost posljednjih godina naglo porasla

Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske pokrenulo je kampanju pod nazivom ‘Dva kotača nisu igračka! Sigurnost je prva zadaća’ povodom Nacionalnog dana sigurnosti cestovnog prometa koji se obilježava 21. listopada.

Cilj kampanje je potaknuti građane na razmišljanje o sigurnosti prilikom korištenja bicikala i električnih romobila, čija je popularnost posljednjih godina naglo porasla. S porastom broja korisnika, povećava se i broj prometnih nesreća, često zbog nepoštivanja prometnih pravila i nekorištenja zaštitne opreme.

Statistike pokazuju zabrinjavajući trend – sve je više ozljeda, osobito među djecom i mladima koji ne nose kacige. Zabilježeno je i povećanje teških ozljeda glave, a broj poginulih biciklista porastao je u odnosu na prošlu godinu. Upravo zato kampanja posebno naglašava važnost nošenja zaštitne kacige, poštivanja prometnih propisa i odgovornog ponašanja u prometu.

Pravila za sigurnu vožnju električnim romobilima i biciklima jasno su definirana. Minimalna dob za upravljanje romobilom je 14 godina, a mlađi od 16 godina moraju nositi kacigu. Na vozilu smije biti samo jedna osoba, a maksimalna brzina ne smije prelaziti 25 kilometara na sat. Vozači se moraju kretati biciklističkim stazama, a ako one ne postoje, površinama za pješake uz dodatni oprez. Noću i u uvjetima smanjene vidljivosti obavezno je korištenje reflektirajućeg prsluka ili odjeće te osvjetljenja na vozilu.

Za vožnju biciklom vrijede slična pravila. Djeca mogu samostalno voziti bicikl od 14. godine, a uz odgovarajuću edukaciju i od devete. Za mlađe od 16 godina kaciga je obavezna, a biciklist se mora kretati što bliže desnom rubu kolnika ako nema biciklističke staze. Tijekom vožnje nije dopušteno skidati obje ruke s upravljača, slušati glazbu na oba uha niti prevoziti predmete koji ometaju upravljanje.

Roditelji i odrasli imaju ključnu ulogu u stvaranju sigurnijih prometnih navika. Djecu treba učiti pravilima ponašanja u prometu, a odrasli moraju biti primjer odgovorne vožnje i dosljednog korištenja zaštitne opreme. Električni romobili i bicikli nisu igračke – to su vozila koja zahtijevaju koncentraciju, poznavanje propisa i odgovornost.

Kako bi se potaknulo poštivanje pravila, predviđene su i novčane kazne. Za nekorištenje kacige, reflektirajućeg prsluka ili prijevoz više osoba na romobilu kazna iznosi 30 eura. Teži prekršaji poput vožnje pod utjecajem alkohola ili ignoriranja prometnih znakova kažnjavaju se sa 60 eura, dok je za kretanje neprikladnim površinama ili nepravilno prelazak kolnika predviđena kazna od 130 eura.

Poruka kampanje je jasna – sigurnost u prometu počinje osobnom odgovornošću. Poštivanjem pravila, korištenjem kacige i reflektirajuće odjeće te pažljivim sudjelovanjem u prometu, moguće je spriječiti teške ozljede i sačuvati živote, osobito onih najmlađih sudionika cestovnog prometa.

Djeca s teškoćama isključuju se iz dijelova nastave jer im sustav ne omogućuje dovoljno podrške

Poslušaj članak

– Dok su u Austriji pomoćnici u nastavi plaćeni oko 18 eura po satu, u Hrvatskoj njihova satnica iznosi tek 5 eura po satu. Pomoćnici u nastavi stupovi su inkluzivnog obrazovanja i moraju biti plaćeni više. Potrebno im je osigurati dostojanstven rad i primjerne uvjete rada – rekao je saborski zastupnik Mosta Marin Miletić, osvrnuvši se na problem novog Pravilnika kojim se propisuje da u razrednim odjelima mogu biti najviše dva pomoćnika.

U srpnju 2024. donesen je Pravilnik koji u posebnim razrednim odjelima dopušta najviše dva pomoćnika, bez obzira na broj učenika i težinu njihovih teškoća.

Takva odluka, upozorava Miletić, nema pedagoško ni stručno opravdanje, a posljedice su teške: djeca ostaju bez nadzora, izložena su riziku od samoozljeđivanja ili napuštanja učionice te su isključena iz dijelova nastave jer pomoćnici ne mogu biti na više mjesta odjednom.

– Ova odluka Ministarstva znanosti i obrazovanja nije inkluzija, nego diskriminacija. Djeca s teškoćama isključuju se iz dijelova nastave jer im sustav ne omogućuje dovoljno podrške. To je sramotno za državu koja se želi nazivati europskom – poručio je Miletić.

Oko 30 tisuća učenika u hrvatskim školama svakodnevno ovisi o radu šest tisuća pomoćnika u nastavi i stručnih komunikacijskih posrednika, a ti ljudi, tihi heroji našeg školstva, za svoj odgovoran i težak posao plaćeni su manje od 5 eura po satu neto, što je manje i od studentskih satnica, istaknuo je Miletić.

Miletić poručuje da će, potaknut roditeljskim inicijativama, ustrajati na modelu u kojem broj pomoćnika proizlazi iz individualnih potreba djeteta, a ne iz tablice. Zahtijeva trajno osigurana sredstva i plaće primjerene odgovornosti posla te hitnu izmjenu Pravilnika. Odgovornost za postojeću nefunkcionalnost, kaže, snosi ministar Radovan Fuchs, čije odluke izravno ugrožavaju djecu s teškoćama i degradiraju rad pomoćnika u nastavi.

– Od osamostaljenja Hrvatske nismo imali lošijeg ministra obrazovanja. Od profesora do pomoćnika u nastavi, svi su potplaćeni i obeshrabreni. Tražimo da premijer Plenković zahvali Fuchsu i pokrene ozbiljnu reformu obrazovanja, počevši od onih koji svakodnevno nose školstvo na svojim leđima – zaključio je saborski zastupnik Mosta Marin Miletić.