Udruga za Alzheimerovu bolest i druge demencije Nezaboravak osnovana je s ciljem pružanja podrške oboljelima i njihovim obiteljima te širenja svijesti o demenciji kao važnom javnozdravstvenom izazovu. O radu udruge, novootvorenom Centru Nezaboravak i važnosti edukacije razgovarali smo sa Sanjom Klajić Grotić, predsjednicom Udruge Nezaboravak

Poslušaj članak

Od kada postoji Udruga Nezaboravak, s kojim ciljem je nastala i koliko članova imate?

– Osnivačka skupština Udruge za Alzheimerovu bolest i druge demencije Nezaboravak održana je 1. srpnja 2025. Na skupštini se okupilo osam osnivača, od kojih se svatko na svoj način – kroz obitelj ili bliske osobe – susreo s izazovima demencije. Posebno ističemo da je više od polovice prisutnih bilo mladih ljudi, spremnih svojim znanjem i energijom obogatiti zajednički rad.

Udruga je osnovana s ciljem senzibiliziranja javnosti o Alzheimerovoj bolesti i drugim demencijama kao javnozdravstvenom prioritetu, promicanja preventivnih mjera te pružanja savjetodavne potpore oboljelima i članovima njihovih obitelji. Želimo stvoriti uvjete za što kvalitetniji život osoba s demencijom, uz poseban naglasak na edukaciju – kako šire javnosti, tako i obitelji i njegovatelja.

Edukacijom želimo potaknuti prepoznavanje ranih simptoma bolesti, razumijevanje njezinih faza i potrebu za ranim uključivanjem u terapiju, kao i informiranje o pravima oboljelih u zdravstvenom i socijalnom sustavu. Posebno važna tema naših aktivnosti jest prevencija sindroma izgaranja kod obiteljskih skrbnika, jer je skrb o oboljelima često fizički i psihički vrlo zahtjevna.

Udruga organizira tribine u različitim dijelovima Zagreba, jer su oboljeli od demencije najčešće starije dobi i teško pokretni, pa je važno doći do njih. Na tribinama naglašavamo da znanje ruši predrasude te potičemo ljude da bez straha i srama potraže liječničku pomoć ako primijete znakove kognitivnih poteškoća.

Naši su susreti obogaćeni i umjetničkim dodirom – glumica interpretira ulomke iz romana Elizabeth je nestala, kroz lik žene oboljele od Alzheimerove bolesti. Ti su nam susreti donijeli dragocjena iskustva i priče koje su oblikovale našu misiju i ciljeve. Tribine planiramo proširiti i na druge dijelove Hrvatske; prva takva održat će se 23. listopada 2025. u Slavonskom Brodu.

Trenutno brojimo 88 članova, a broj svakodnevno raste, što nas posebno veseli – osobito zato što nam se pridružuje sve više mladih.

Nedavno je otvoren i Centar Nezaboravak. Kako se on nadovezuje na rad udruge i koje benefite korisnici mogu očekivati?

– Centar Nezaboravak otvoren je 21. rujna 2025., na Svjetski dan borbe protiv Alzheimerove bolesti. Riječ je o mjestu podrške i razumijevanja namijenjenom osobama oboljelima od demencije, njihovim obiteljima i široj zajednici.

Centar je nastao slijedeći ciljeve udruge – zajedničkim djelovanjem osvijestiti važnost razumijevanja života s demencijom te izgraditi okruženje u kojem svatko može pronaći podršku, znanje i toplinu ljudskog dodira. Aktivnosti obuhvaćaju art i edukativne radionice pod vodstvom stručnjaka različitih profila te program pripreme za poludnevni boravak osoba s demencijom.

Edukativne radionice i art terapija nisu lijek za demenciju, ali stvaraju temelje za bolji svakodnevni život. Kroz znanje, kreativnost i zajedništvo, poboljšava se kvaliteta života oboljelih i njihovih obitelji. Naša je vizija organizacija poludnevnog boravka – sigurnog, stručno vođenog mjesta gdje bi oboljeli mogli provoditi dio dana, uz podršku educiranih profesionalaca. Takav boravak predstavlja dragocjen predah za obitelji i skrbnike, koji za to vrijeme mogu odmoriti ili obaviti svakodnevne obveze.

Recite nam više o aktivnostima koje Centar nudi osobama s demencijom i njihovim obiteljima.

– U Centru se kontinuirano održavaju edukativne i art radionice, a svake nedjelje organizira se druženje pod nazivom Nedjelja popodne i obitelj.

Edukativne radionice namijenjene su manjim grupama kako bi sudionici aktivno sudjelovali i razmjenjivali iskustva. One pružaju praktične informacije i emocionalnu podršku, a fokus je na edukaciji o prepoznavanju simptoma bolesti, komunikaciji s oboljelima te očuvanju vlastitog zdravlja skrbnika.

Art terapija omogućuje osobama s demencijom da kroz boje, oblike i kreativni izraz izraze emocije, sjećanja i doživljaje, čime se doprinosi očuvanju osobnog identiteta i osjećaja smirenosti. Sudjelovanje u radionicama potiče povezanost, smanjuje osjećaj usamljenosti te pozitivno djeluje na pažnju, koncentraciju i motoriku.

Nedjelja popodne i obitelj zamišljena je kao opušteno druženje uz sok i voće, tijekom kojeg oboljeli i njihovi bližnji provode vrijeme u ugodnom razgovoru, dijeljenju iskustava i međusobnoj podršci. Takva okupljanja smanjuju stigmu povezanu s demencijom i jačaju osjećaj zajedništva.

Kako će Centar biti financiran?

– Prostor, uređenje i trenutni rad Centra omogućeni su donacijama naših prijatelja, poznanika i podržavatelja. Budući da je udruga tek nedavno osnovana, još nemamo formalne uvjete za prijavu na projekte koje financiraju Grad Zagreb ili državne institucije.

No, naša ideja i misija nisu mogle čekati. Hrvatska je među najstarijim populacijama u Europi, a demencija najčešće pogađa naše bake, djedove, roditelje i druge članove obitelji. Kako se broj starijih građana u Zagrebu stalno povećava, smatrali smo nužnim odmah djelovati i ponuditi podršku, edukaciju i terapijske aktivnosti.

Iako još ne ispunjavamo sve administrativne uvjete za prijavu na javne natječaje, nastavljamo s radom zahvaljujući donacijama i podršci zajednice. Naš je cilj u skoroj budućnosti zaposliti stručnu osobu u stalni radni odnos, čime ćemo ostvariti uvjete za pristup natječajima i postati održiva, respektabilna organizacija u području skrbi o osobama s demencijom.

Kako će Centar surađivati s lokalnom zajednicom, zdravstvenim ustanovama i institucijama?

– Na razini lokalne zajednice upravo smo dogovorili sudjelovanje u obilježavanju Dana Stare Pešće. Na našem informativnom štandu posjetitelji će moći dobiti korisne informacije o preventivnim mjerama za očuvanje kognitivnog zdravlja te se upoznati s osnovnim testovima poput Mini-Cog testa i Mini Mental testa (MMSE).

Sudjelovanjem u ovakvim događanjima želimo senzibilizirati javnost o važnosti ranog prepoznavanja simptoma demencije, potaknuti razumijevanje i prihvaćanje oboljelih te ih usmjeriti na aktivnosti i podršku u našem Centru. Planiramo slične aktivnosti provoditi i u drugim dijelovima Zagreba.

S ravnateljem Doma zdravlja Zagreb – Istok ostvarili smo uspješnu suradnju kroz njihovo Savjetovalište za demencije. Na edukativnom predavanju o sindromu izgaranja sudjelovale su i koordinatorice palijativnih timova istog doma zdravlja. U suradnji s ravnateljem, glavnom sestrom i članovima tih timova pripremamo daljnje zajedničke projekte koji uključuju povezivanje s palijativnim i patronažnim službama, radi unaprjeđenja skrbi i rane intervencije kod osoba s demencijom. Cilj nam je ovu uspješnu suradnju proširiti i na druga dva zagrebačka doma zdravlja, kako bismo stvorili mrežu podrške koja povezuje zdravstvene i socijalne usluge na području cijelog grada.

Kako će biti osiguran stručni kadar i kontinuirana edukacija djelatnika i volontera?

– Stručni kadar osigurat će se kroz suradnju s educiranim stručnjacima iz područja zdravstvene i socijalne skrbi. Kontinuirana edukacija djelatnika i volontera provodit će se putem stručnih radionica i usavršavanja, u skladu s najnovijim spoznajama i standardima skrbi za osobe s demencijom.

Vaša poruka oboljelima i njihovim obiteljima?

– Važno je da svi zajedno – kao pojedinci, stručnjaci i zajednica – ulažemo napore kako bismo osobama oboljelima od demencije omogućili da što dulje zadrže svoja sjećanja, osjećaj identiteta i životnog kontinuiteta. Naša je zajednička odgovornost pružiti im pravovremeno i kvalitetno liječenje, odgovarajuću skrb i podršku u svakodnevnom životu, uz očuvanje njihova dostojanstva, poštovanja i osjećaja pripadnosti. Samo zajedničkim djelovanjem možemo stvoriti društvo koje razumije, prihvaća i s empatijom brine o osobama s demencijom.

Što je inkluzivni dizajn? Inkluzivni dizajn znači stvaranje s ljudima, ne samo za njih, kaže Irena Rački, glavna Urihova dizajnerica

Poslušaj članak

Neupućen netko rekao bi da je ustanova URIHO nakratko oživjela radničko samoupravljanje. Jer što bi taj neupućeni netko zaključio iz priče o InDU projektu, unutar kojeg su zaposlenici s invaliditetom aktivno sudjelovali u razvoju proizvoda inkluzivnog dizajna? Samoupravno, bez intervencije Urihova menadžmenta.

Na ovaj je način URIHO svoje zaposlenike s invaliditetom, od krajnjih korisnika, pretvorio u sukreatore inkluzivnog dizajna.

Značaj ovog poslovnog pothvata, predstavljenog na jučerašnjoj prezentaciji InDU projekta, prepoznali su prof. dr. Katarina Hakala i i Kamil Wojcik sa Sveučilišta primijenjenih znanosti u Tampereu u Finskoj, te dr. sc. Martina Glodar i dr. sc. Ivana Čorak sa zagrebačkog Tekstilno-tehnološkog fakulteta.

– Što je inkluzivni dizajn? Inkluzivni dizajn znači stvaranje s ljudima, ne samo za njih – kaže Irena Rački, glavna Urihova dizajnerica i jedna od autorica InDU projekta. 

– Važno mi je da projekt upozna šira društvena zajednica i relevantne institucije, dakle da prepoznaju poantu inkluzivnog dizajna i počnu ga aktivno primjenjivati u vlastitom radu. Želja mi je nastaviti razvijati inkluzivni dizajn i slične projekte koji povezuju kreativnost, funkcionalnost i društvenu odgovornost. Posebno mi je važno uključivanje osoba s invaliditetom u sve faze realizacije ideja – od koncepta do konačnog proizvoda – jer upravo to čini proces autentično inkluzivnim.

– Vjerujem da naši proizvodi imaju potencijal i da ih možemo dalje razvijati u novim bojama, oblicima i materijalima te u potpunosti komercijalizirati. Time bismo osigurali održivost projekta i istovremeno širili svijest o vrijednosti inkluzivnog pristupa dizajnu.

– Jednako važan aspekt je međunarodna suradnja, razmjena iskustava, prikupljanje novih znanja i inspiracija iz različitih konteksta. Suradnja s akademskom zajednicom dodatno doprinosi inovacijama i kvaliteti, jer spaja teoriju i praksu, dizajn i društvenu odgovornost. Upravo u tom spoju vidim budućnost inkluzivnog dizajna – zaključuje Rački.

Partner na projektu je Studij dizajna zagrebačkog Arhitektonskog fakulteta, na kojemu predaje koautorica projekta Sanja Bencetić. Ova suradnja spojila je kreativnost i znanje s proizvodnom stručnošću, što je rezultiralo rješenjima koja su i inovativna i izvediva.

Moderatorica na jučerašnjoj prezentaciji InDU projekta bila je Iva Šušak, edukacijsko-rehabilitacijska stručnjakinja zaposlena u Urihu.

– Što se tiče samog InDU projekta on je i inovativan i originalan, a rezultat su funkcionalni i estetski upčetaljivi proizvodi inkluzivnog dizajna. URIHO kao zaštitna radionica za osobe s invaliditetom svakodnevno izbacuje visoko kvalitetne tekstilne proizvode. Mi, dakle, zaista jesmo izvor ekspertize kako u tekstilnoj industriji implementirati inkluzivni pristup – pohvalila se Šušak.

Kroz inovativne programe, društveno poduzetništvo i posvećenost ljudima, DIP postaje simbol solidarnosti, znanja i zajedništva koji mijenja živote

Poslušaj članak

Društvo za istraživanje i potporu (DIP) iz Rijeke već godinama djeluje kao primjer uspješne i održive organizacije civilnog društva koja povezuje stručnjake, volontere i korisnike u stvaranju inkluzivnijeg i pravednijeg društva.

DIP ne pruža samo socijalne usluge, nego razvija inovativne modele podrške, provodi istraživanja, sudjeluje u kreiranju javnih politika i promiče kulturno stvaralaštvo osoba s invaliditetom te drugih skupina u riziku od socijalne isključenosti.

Predsjednica DIP-a Marta Berčić ističe kako je ‘snaga organizacije upravo u ljudima koji vjeruju da promjene počinju onog trenutka kada se netko usudi pružiti ruku drugome – s razumijevanjem, poštovanjem i iskrenom željom da pomogne’.

U središtu djelovanja nalazi se Opći odjel, koji upravlja planiranjem, administracijom, financijama, evaluacijom i promidžbom svih aktivnosti. Ovaj odjel povezuje sve segmente rada i brine o kvaliteti, održivosti i transparentnosti projekata.

U njemu djeluju voditeljica Marta Berčić i asistent Ivan, uz potporu stručnog tima i volontera. DIP je jedna od rijetkih udruga koja u svom radu sustavno primjenjuje profesionalne standarde upravljanja i praćenja kvalitete, što mu je donijelo ugled ozbiljnog i odgovornog partnera javnom sektoru.

Posebno je značajan Odjel za pružanje socijalnih usluga i zagovaranje prava skupina u riziku, u sklopu kojega djeluje Dnevni centar Prijatelji. Ondje se osobama s invaliditetom pružaju licencirane socijalne usluge – poludnevni boravak, psihosocijalna podrška, savjetovanje, procjena potreba i planiranje individualne podrške. Kroz radionice samozastupanja, kreativne i radno-okupacijske aktivnosti, sport, fotografiju i glazbu, korisnici razvijaju svoje sposobnosti i stječu osjećaj samostalnosti i vrijednosti.

– U Dnevnom centru Prijatelji ne mjerimo uspjeh brojkama nego osmijesima. Kada osoba koja je dugo bila u sjeni ponovno osjeti da je vrijedna i prihvaćena, tada znamo da radimo pravu stvar – kaže Berčić.

DIP provodi i brojne programe za djecu i mlade, osobito one s teškoćama u razvoju i ponašanju. Programi poput Laboratorija životnih vještina, psihodramskih radionica, radionica plivanja i projekata stripa i fotografije pomažu mladima u razvoju samopouzdanja, emocionalne stabilnosti i kreativnog izražavanja. Organizacija redovito surađuje sa školama i vrtićima, provodi edukacije za učitelje i stručne suradnike te sudjeluje u međunarodnim Erasmus+ projektima koji promiču inkluzivno obrazovanje i razmjenu dobrih praksi.

Značajan doprinos DIP daje i na području istraživanja i strateškog razvoja. Njegov Odjel za istraživanja, evaluacije, strategije i analitike sudjeluje u izradi socijalnih planova, programa za mlade i lokalnih razvojnih strategija. DIP tako spaja znanstveni pristup s društvenim angažmanom, doprinoseći stvaranju politika temeljenih na dokazima.

Važan segment djelovanja čini i cjeloživotno učenje. Kroz različite edukativne programe DIP osnažuje osobe s invaliditetom i mlade za tržište rada, osobito u sektorima turizma i usluga. Projekti poput Good Job! i EDUKOSI.TURIZAM pokazali su koliko je važno povezati obrazovanje, praksu i osobni razvoj kako bi se svaka osoba mogla osjećati kompetentno i spremno za rad.

Kultura i tehnička kultura imaju posebno mjesto u DIP-u. Kroz Kvarnersku koloniju autorskog stripa i ilustracije, školu fotografije, radionice digitalne pismenosti i DIP-ovu manufakturu, organizacija potiče kreativnost, inkluzivnu umjetnost i tehničke vještine osoba s invaliditetom. Ove aktivnosti ne samo da osnažuju, već potiču međusobno razumijevanje i zajedništvo među sudionicima.

Inovativni iskorak DIP je napravio i u području društvenog poduzetništva. Osnivanjem tvrtke DIP lab d.o.o., koja zapošljava osobe s invaliditetom i nudi usluge čišćenja, pakiranja i administrativnih poslova, DIP je pokazao da socijalna odgovornost i poslovna učinkovitost mogu ići ruku pod ruku. Time je stvoren održiv model zapošljavanja koji pruža stvarne prilike za profesionalni i osobni razvoj.

Jedan od najuspješnijih projekata DIP-a svakako je ‘Turizam za mene’, posvećen razvoju pristupačnog turizma za osobe s invaliditetom. Projekt uključuje edukacije turističkih djelatnika, označavanje pristupačnih objekata i izradu digitalne platforme s popisom provjereno prilagođenih destinacija. U suradnji s turističkim zajednicama, hotelima i udrugama vodiča, DIP širi svijest o važnosti inkluzije u turizmu, promičući vrijednosti pristupačnosti i jednakih mogućnosti.

No, ono što DIP doista čini posebnim jest duh zajedništva koji se osjeća u svakom segmentu njihova rada. Organizacija okuplja desetke volontera, suradnika, stručnjaka i građana koji vjeruju u moć solidarnosti.

– DIP nije samo institucija, to je zajednica ljudi koji vjeruju da društvo bez prepreka nije utopija, već cilj kojem svakodnevno idemo, korak po korak, zajedno – zaključuje predsjednica Marta Berčić.

Društvo za istraživanje i potporu time potvrđuje da civilno društvo može biti stvarni pokretač promjena – da humanost, znanje i suradnja mogu zajedno graditi društvo u kojem svatko ima svoje mjesto, dostojanstvo i priliku. DIP je, kako kažu njegovi članovi, ‘više od udruge – on je dokaz da inkluzija nije riječ nego način života’.

Više o DIP-u doznajte ovdje.