Tim znanstvenika u Sjedinjenim Državama otkrio je ‘vjerojatnu uzročnu vezu’ između bakterije koja se nalazi u ljudskim crijevima i pojave depresije, piše agencija dpa
Istraživanje koje je proveo tim sa Sveučilišta Harvard i Opće bolnice Massachusetts ukazuje na ‘molekularne mehanizme u podlozi’ koji povezuju crijevne bakterije Morganella morganii i veliki depresivni poremećaj.
Objavljeni u stručnom časopisu Journal of the American Chemical Society, nalazi su uslijedili nakon objave istraživanja posljednjih godina koja sugeriraju samo statističke korelacije između crijevnih bakterija i ljudskih fenotipova.
Istraživači su otkrili da kemijski dietanolamin ili DEA, sastojak nekih deterdženata, ponekad zauzima mjesto šećernog alkohola u molekuli koju bakterije stvaraju u crijevima, zauzvrat izazivajući imunološki odgovor koji dovodi do oslobađanja upalnih proteina – citokina.
– Postoji priča koja povezuje crijevni mikrobiom s depresijom, a ova studija ide korak dalje, prema stvarnom razumijevanju molekularnih mehanizama koji stoje iza te veze – rekao je Jon Clardy s Harvarda, koji je sugerirao da bi rezultati mogli depresiju, ili barem neke slučajeve depresije, klasificirati kao autoupalne ili autoimune bolesti i liječiti ih u skladu s tim.
Istraživači uključeni u rad u prošlosti su otkrili da je određena crijevna bakterija povezana ne samo s crijevnim stanjima poput Crohnove bolesti, već i s autoimunim stanjima poput lupusa.
Cilj istraživanja bio je ispitati iskustva građana s različitim vrstama boli, načine liječenja te utjecaj boli na svakodnevni život
Poslušaj članak
Više od polovice građana Hrvatske (51 posto) osjeća bol na tjednoj razini, dok se 18 posto suočava s njom svakodnevno. Bol ometa njihove svakodnevne aktivnosti, od brige o obitelji do profesionalnih obveza i važnih životnih događaja. Najpogođenija skupina su osobe u dobi od 51 do 60 godina.
Ovi podaci dolaze iz istraživanja Indeks boli u Hrvatskoj, koje je u listopadu 2024. provela agencija Ipsos za farmaceutsku kompaniju Krka-Farma, u suradnji s Hrvatskim društvom za liječenje boli.
Cilj istraživanja bio je ispitati iskustva građana s različitim vrstama boli, načine liječenja te utjecaj boli na svakodnevni život.
Bol u leđima najćešća, a glavobolja pogađa šest od deset ispitanika.
U proteklih godinu dana bol u leđima iskusilo je 74 posto ispitanika, dok je 60 posto patilo od glavobolje, a 40 posto od mišićne boli. Bol u zglobovima i grlobolja su manje prisutne, dok više od četvrtine žena prijavljuje bol vezanu uz menstruaciju. Kao najćešće vrste boli, ispitanici ističu bol u leđima (40 posto), glavobolju (22 posto) i bol u zglobovima (8 posto).
U većini slučajeva bol traje nekoliko sati, no kod kroničnih bolova (duljih od tri mjeseca) najčėšće su pogođeni zglobovi i ekstremiteti.
Istraživanje je pokazalo da bol ima snažan utjecaj na kvalitetu života. 92 posto ispitanika tvrdi da ih bol ometa u svakodnevnim aktivnostima. 43 posto osjeća umjeren utjecaj boli, dok je za gotovo petinu on izrazito snažan. 92 posto smatra da bol negativno utječe na raspoloženje i društvene aktivnosti. 88 posto kaže da bol smanjuje sreću i uživanje u životu, a četvrtina ispitanika osjeća taj negativan utjecaj na tjednoj razini.
72 posto navodi da bol pogoršava mentalno zdravlje, povećava razdražljivost (47 posto) i uzrokuje stres (31 posto). Kod 15 posto ispitanika bol dovodi do anksioznosti, a kod 10 posto do depresije.
64 posto ispitanika propustilo je važne životne događaje zbog boli. 41posto nije moglo brinuti o obitelji. Više od petine ispitanika tjedno nije u mogućnosti raditi zbog boli. Samo 18 posto tvrdi da bol nikada ne ometa njihove profesionalne obveze.
Također, 85 posto ispitanika osjeća bol povezanu s korištenjem tehnologije, pri čemu trećina tu bol osjeća na tjednoj razini.
Istraživanje je komentirao Ivan Radoš, specijalist anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja te predsjednik Hrvatskog društva za liječenje boli.
– Kronična bol nije samo fizički problem, već i značajan teret za mentalno zdravlje, radnu produktivnost i obiteljski život. Zabrinjavajuće je da samo mali broj pacijenata traži stručnu pomoć. Nepotrebno trpe bol, a neodgovarajuće liječenje može dovesti do neuropatske boli, koju je puno teže tretirati. Ključno je podići svijest o važnosti liječenja boli kako bi se ljudi prestali miriti s patnjom – kazao je Radoš.
Projekt Bez pauze, u okviru kojeg je provedeno ovo istraživanje, ima za cilj podizanje svijesti o boli i pružanje podrške oboljelima.
– Indeks boli u Hrvatskoj pokazuje da bol značajno narušava kvalitetu života. Kroz projekt Bez pauze želimo potaknuti ljude da ne dopuštaju boli da im diktira tempo života. Naša inicijativa na Facebooku i Instagramu pruža stručne savjete, inspirativne priče i podršku osobama koje se suočavaju s boli – rekla je Lovorka Tonsa Ljuba, voditeljica terapeutskog područja u Krka-Farmi.
Više informacija o istraživanju, analize i savjete o nošenju s boli doznajte ovdje.
Uzrok ove bolesti nije sasvim poznat, a medicina je podijeljena – neki smatraju kako su simptomi rezultat psihičke bolesti, dok drugi vjeruju da korijen leži u problemima s kožom
Morgellonova bolest opisuje se kao rijedak i kontroverzan medicinski fenomen koji zahvaća kožu i živčani sustav.
Većina oboljelih prijavljuje osjećaj gmizanja po koži, svrbež, ubode i ugrize, a karakteristične su i teško zacjeljujuće kožne lezije iz kojih navodno rastu vlaknaste strukture nepoznatog podrijetla.
Naziv bolesti potječe iz 17. stoljeća, kada je u Francuskoj dokumentiran poremećaj kod kojeg su djeci iz kože rasle crne dlake. Iako nije jasno postoji li povezanost s današnjim opisima Morgellonove bolesti, sličnosti su bile dovoljne da se ovaj naziv udomaći u medicinskim krugovima. Bolest je postala utočište za pacijente čiji se simptomi ne uklapaju u uobičajene medicinske klasifikacije.
Uzrok Morgellonove bolesti nije u potpunosti poznat, a znanstvena zajednica podijeljena je oko njezine prirode. Dok neki istraživači smatraju da bi mogla biti povezana s bakterijom Borrelia, drugi vjeruju da su simptomi psihološkog podrijetla, povezani s deluzijskim parazitozom.
Liječenje se prilagođava pristupu liječnika – neki pacijenti primaju terapiju antibioticima ili antiparaziticima, dok se drugima preporučuje psihološka podrška i primjena antipsihotičnih lijekova.
Zbog nedostatka znanstvenog konsenzusa, potrebno je daljnje istraživanje kako bi se rasvijetlili uzroci i pronašao učinkovit način liječenja ovog misterioznog stanja.
Alkoholna pića trebala bi na etiketi sadržavati upozorenje o rizicima od raka, rekao je u petak šef službe za javno zdravstvo Sjedinjenih Država, signalizirajući pomak prema agresivnijoj regulativi poput duhanske i za taj sektor, bude li usvojena
Šef američke službe za javno zdravstvo Vivek Murthy rekao je da konzumacija alkohola povećava rizik od najmanje sedam vrsta raka, uključujući rak dojke, debelog crijeva i jetre, a da većina potrošača u SAD-u toga nije svjesna.
Murthy je također pozvao na preispitivanje smjernica o granicama konzumacije alkohola kako bi ljudi mogli odvagnuti rizik od raka kada odlučuju hoće li i koliko piti. Aktualne američke prehrambene smjernice preporučuju granicu od dva pića dnevno za muškarce i najviše jedno piće dnevno za žene.
– Konzumacija alkohola u Sjedinjenim je Državama treći uzrok raka koji se dade spriječiti, nakon duhana i pretilosti – stoji u priopćenju Murthyjeva ureda pozivajući se na novo istraživanje, dodajući da vrsta konzumiranog alkohola nije važna.
Udruženje proizvođača destiliranih alkoholnih pića Sjedinjenih Država (DISCUS) ukazalo je na novo izvješće Nacionalne akademije znanosti, inženjerstva i medicine koje pokazuje da je umjerena konzumacija alkohola povezana s nižim stopama smrti od bilo kojeg uzroka, ali i s većim rizikom od raka dojke.
– Aktualno zdravstveno upozorenje na alkoholnim proizvodima već dugo informira potrošače o mogućim rizicima konzumacije alkohola – izjavila je znanstvena savjetnica, potpredsjednica udruženja proizvođača, Amanda Burger u izjavi, dodajući da nitko ne bi trebao piti zbog zdravstvenih dobrobiti.
Američki institut za pivo promiče odgovornu konzumaciju alkohola, rekao je glasnogovornik.
Nije jasno kada će i hoće li prijedlozi javnog zdravstva biti usvojeni. Administracija američkog predsjednika Joea Bidena privodi se kraju.
Murthyja bi mogla naslijediti Trumpova izabranica Janette Nesheiwat, direktorica njujorškog lanca klinika za hitnu pomoć.
Trump, čiji je brat umro od alkoholizma i koji sam ne pije, dugo upozorava na rizike alkohola.
Robert F. Kennedy Jr., Trumpov kandidat za ministra zdravstva i društvene skrbi, otvoreno govori o svojim prošlim borbama s heroinom i alkoholom i kaže da posjećuje sastanke udruge Anonimnih alkoholičara.
Odluku o ažuriranju oznaka u konačnici će donijeti Kongres.
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših preferencija i ponovljenih posjeta. Klikom na “Prihvati sve” pristajete na korištenje SVIH kolačića. Međutim, možete posjetiti "Postavke kolačića" kako biste dali kontrolirani pristanak.
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva dok se krećete web stranicom. Među njima, kolačići koji su kategorizirani kao potrebni pohranjuju se u vaš preglednik jer su neophodni za rad osnovnih funkcija web stranice. Također koristimo kolačiće trećih strana koji nam pomažu analizirati i razumjeti kako koristite ovo web mjesto. Ovi kolačići će biti pohranjeni u vašem pregledniku samo uz vaš pristanak. Također imate mogućnost isključiti ove kolačiće. Ali isključivanje nekih od ovih kolačića može utjecati na vaše iskustvo pregledavanja.
Funkcionalni kolačići pomažu u obavljanju određenih funkcija kao što je dijeljenje sadržaja web stranice na platformama društvenih medija, prikupljanje povratnih informacija i druge značajke trećih strana.
Kolačići izvedbe koriste se za razumijevanje i analizu ključnih indeksa učinkovitosti web stranice što pomaže u pružanju boljeg korisničkog iskustva za posjetitelje.
Analitički kolačići koriste se za razumijevanje načina na koji posjetitelji stupaju u interakciju s web stranicom. Ovi kolačići pomažu u pružanju informacija o metrikama kao što su broj posjetitelja, stopa napuštanja stranice, izvor prometa itd.
Neophodni kolačići apsolutno su neophodni za ispravno funkcioniranje web stranice. Ovi kolačići osiguravaju osnovne funkcionalnosti i sigurnosne značajke web stranice, anonimno.
Oglašavački kolačići koriste se kako bi se posjetiteljima pružili relevantni oglasi i marketinške kampanje. Ovi kolačići prate posjetitelje na web-mjestima i prikupljaju podatke za pružanje prilagođenih oglasa.