Connect with us

in MREŽA

CEREBRALNA PARALIZA Asistenti, pristupačnost i zapošljavanje

Objavljeno

/

Foto: In Portal

U Hrvatskoj živi oko 26 tisuća osoba s cerebralnom paralizom, a ključna borba za njihov položaj u društvenoj zajednici vodi se oko predrasuda i stereotipa koje se najviše očituju na tržištu rada

Problemi s osobnom asistencijom, pristupačnost javnih objekata i zabrinjavajuće nedovoljna zastupljenost na tržištu ključni su izazovi s kojima se danas suočavaju osobe s cerebralnom paralizom u Republici Hrvatskoj.

Rečeno je to jučer na središnjem zagrebačkom trgu, Jelačić placu, na obilježavanju Nacionalnog dana osoba s cerebralnom paralizom kojom prigodom smo razgovarali s Ivicom Bašićem, predsjednikom Hrvatskog saveza udruga cerebralne i dječje paralize.

– Problem s osobnom asistencijom jest ponajprije u satnici za asitente koja iznosi oko 11 eura, a riječ je o složenom poslu koji zahtijeva brigu za osobe s visokim stupnjem invaliditeta – rekao nam je Bašić.

Uzred, Ivica Bašić je i predsjednik trogirske udruge TOMS, o kojoj je In Portal pisao u više navrata, a koja pruža različite vrste usluga za više od 300 djece s teškoćama, uz sve ostalo i terapijsko jahanje te rad u senzornoj sobi. Barišić veli kako je njegova udruga u posljednje vrijeme objavila veliki broj natječaja za osobne asitente, no interes za taj posao gotovo da i ne postoji.

U Hrvatskoj živi oko 26 tisuća osoba s cerebralnom paralizom, a ključna borba za njihov položaj u društvenoj zajednici vodi se oko predrasuda i stereotipa koje se, kaže Bašić, najviše očituju na tržištu rada.

– Moram priznati da poslodavci nisu zainteresirani pretjerano za zapošljavanje osoba s cerebralnom paralizom, tržiše rada za nas zaista predstavlja najveći problem. Međutim, poslodavci bi trebali znati da se u tim zaposlenicima krije veliki potencijal, samo ima treba pružiti priliku. Radna sposobnost dakako ovisi o težini i stupnju invaliditeta, ali to ne znači da osobe s cerebralnom paralizom ne mogu biti proaktivni vrijedni članovi društvene zajednice – zaključuje Bašić.

Civilno društvo

Podrška osobama s autizmom u Hrvatskoj i dalje minimalna

Objavljeno

/

Napisao/la:

Na fotografiji je prikazan sastanak za dugim konferencijskim stolom, vjerojatno u službenom ili institucionalnom prostoru poput saborske dvorane ili prostorije za sjednice. Za stolom sjedi veći broj sudionika, među kojima su žene i muškarci, odjeveni uglavnom poslovno, što upućuje na formalni karakter događaja. Sudionici imaju ispred sebe mikrofone, dokumente, bilježnice i boce vode, a neki zapisuju bilješke ili pažljivo slušaju govornike. Atmosfera djeluje ozbiljno i koncentrirano, kao tijekom rasprave ili tematske sjednice. U pozadini se vidi kamera na stativu, što sugerira da se događaj snima ili dokumentira. Cjelokupni dojam fotografije upućuje na službenu raspravu ili sastanak stručnjaka i predstavnika institucija.
Foto: Savez udruga za autizam Hrvatske

Istaknuti su problemi poput nedostatka rane dijagnostike i intervencije, neujednačene dostupnosti usluga, manjka stručnjaka te slabe međuresorne suradnje i izostanka cjeloživotne podrške

Poslušaj članak

Na tematskoj sjednici ‘Poremećaji iz spektra autizma’ koju je 29. travnja 2026. godine održao saborski Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina raspravljalo se o ozbiljnim nedostacima u sustavu podrške osobama s autizmom u Hrvatskoj.

 Istaknuti su problemi poput nedostatka rane dijagnostike i intervencije, neujednačene dostupnosti usluga, manjka stručnjaka te slabe međuresorne suradnje i izostanka cjeloživotne podrške.

Potpredsjednica Odbora Sanja Bježančević naglasila je kako je riječ o nastavku napora da se ova tema sustavno rješava te podsjetila na ranije upućene prijedloge Vladi, uključujući uspostavu pravnog okvira za suradnju i razvoj lokalnih timova za ranu intervenciju.

 Darijo Jurišić upozorio je da sustav trenutno ne funkcionira, posebno zbog izostanka pravovremene podrške i nedostatka stručnog kadra, dok je obrazovni sustav često nepripremljen za rad s djecom iz spektra. Naglasio je i potrebu za regionalnim centrima koji bi objedinjavali različite oblike skrbi.

Tatjana Katkić Stanić istaknula je kako u Hrvatskoj živi oko sedam tisuća osoba s autizmom te da broj brzo raste, dok sustav ne uspijeva pratiti taj trend. Posebno je naglasila problem dugog čekanja na dijagnozu i nedostatka koordinacije između sektora, zbog čega najveći teret i dalje snose roditelji. Predstavnici Savez udruga za autizam Hrvatske upozorili su da sustav nije organiziran cjeloživotno te da nakon postavljanja dijagnoze obitelji često ostaju bez jasnih smjernica i podrške, osobito nakon 21. godine života.

Konačni zaključci sjednice su da rana intervencija ne smije biti lutrija. Na sjednici je istaknuto da roditelji i dalje predugo čekaju na prve dijagnostičke korake te da ne smije ovisiti o mjestu stanovanja hoće li dijete dobiti priliku za ranu rehabilitaciju koja mu može promijeniti cijeli životni put. Naglašena je potreba da sustav osigura lokalne multidisciplinarne timove i prestane prebacivati teret isključivo na udruge civilnog društva.

‘Pad u provaliju’ nakon 21. godine. Istaknuto je kako se odrasle osobe s autizmom nakon izlaska iz obrazovnog sustava suočavaju s ozbiljnim nedostatkom podrške te praktički nestaju iz fokusa sustava. Upozoreno je na izostanak sustavnog modela dijagnostike za odrasle, kao i na nedostatak organiziranog stanovanja i radnih aktivnosti. Naglašeno je da je neprihvatljivo da takav model i dalje nije razvijen u okviru javnog zdravstva.

Međuresorna suradnja nije opcija, nego nužnost. Zaključeno je da bez čvrstog pravnog okvira i koordinacije između sustava zdravstva, obrazovanja i socijalne skrbi i dalje nastaju ‘sive zone’ u kojima se gube prava građana. Istaknuta je potreba redefiniranja centara za autizam kako bi postali stvarni regionalni resursni centri.

Nastavite čitati

in MREŽA

HSUTI Nacionalni dan osoba s tjelesnim invaliditetom

Objavljeno

/

Napisao/la:

Foto: In Portal

Središnja aktivnost je interaktivni poligon, kroz koji građani mogu iskustveno doživjeti prepreke s kojima se osobe s invaliditetom susreću u svakodnevnom životu

Hrvatski savez udruga osoba s tjelesnim invaliditetom (HSUTI) povodom 12. svibnja – Nacionalnog dana osoba s tjelesnim invaliditetom organizira javno događanje u parku Zrinjevac u Zagrebu, s ciljem podizanja svijesti o pravima i svakodnevnim izazovima osoba s tjelesnim invaliditetom.

Središnja aktivnost je interaktivni poligon, kroz koji građani mogu iskustveno doživjeti prepreke s kojima se osobe s invaliditetom susreću u svakodnevnom životu – poput kretanja uz pomoć invalidskih kolica, štaka ili uz ograničenje pokreta. Poligon je osmišljen kao edukativno i sigurno okruženje uz podršku volontera i stručnih osoba.

Uz poligon, građanima će biti dostupne informativne točke gdje mogu dobiti više informacija o pravima osoba s invaliditetom, kao i o važnosti pristupačnosti i inkluzije. 

Tijekom mjeseca svibnja provodit će se Facebook kampanja, kampanja sadržava najavu događanja, poruke o važnosti inkluzije te pozivanje da sa nama podjele svoju osobnu priča ili da ostave poruku podrške.

– Odabirom 12. svibnja željeli smo poslati jasnu poruku da se snaga čovjeka ne mjeri sa fizičkim mogućnostima, već njegovim doprinosom, vrijednostima i humanošću – poručuju iz Saveza.

Cilj programa je potaknuti razumijevanje, empatiju i solidarnost te naglasiti važnost izgradnje društva u kojem su osobe s invaliditetom ravnopravni i aktivni članovi zajednice.

Je li se položaj osoba s tjelesnim invaliditetom promijenio posljednjih godina, u kojim segmentima se može uočiti napredak, pitamo Jozefinu Kranjčec, predsjednicu HSUTI-ja.

– U posljednjih nekoliko godina vidljiv je napredak u zakonodavnom i sustavnom okviru. Donošenjem Zakona o osobnoj asistenciji osigurana je veća dostupnost usluge osobne asistencije, dok je Zakonom o inkluzivnom dodatku objedinjeno više ranijih prava (poput osobne invalidnine i doplatka za pomoć i njegu), čime je sustav pojednostavljen. Također, kroz propise vezane uz pristupačnost i prijevoz osoba s invaliditetom bilježe se pomaci u osiguravanju dostupnijeg javnog prijevoza i infrastrukture – kaže Jozefina Kranjčec.

– Napredak je vidljiv i u području mobilnosti kroz Zakon o povlasticama u prometu, koji osobama s invaliditetom omogućuje određene pogodnosti u korištenju prijevoza, čime se doprinosi njihovoj većoj samostalnosti i uključenosti u svakodnevni život. Također se bilježe pomaci u pristupačnosti javnog prijevoza i infrastrukture.

Unatoč tome, i dalje postoje izazovi, posebno u području potpune pristupačnosti javnih prostora, zapošljavanja i uklanjanja društvenih predrasuda. Upravo zato su ovakve inicijative važne kako bi se dodatno potaknula svijest i unaprijedila kvaliteta života osoba s invaliditetom – zaključuje Kranjčec.

Nastavite čitati

Civilno društvo

Mobilnost i uključenost u Varaždinskoj županiji

Objavljeno

/

Napisao/la:

Na fotografiji se nalaze dvije žene u prostoru koji izgleda kao dvorana za prezentacije ili sastanke. Stoje s obje strane projekcijskog platna na kojem je prikazan slajd s naslovom „Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava“ i fotografijama s potpisivanja ugovora. Žena s lijeve strane stoji mirno, odjevena u tamnu odjeću, dok žena s desne strane gestom ruke pokazuje prema projekciji, kao da objašnjava sadržaj prezentacije. Iza njih se nalaze promotivni roll-up plakati s vizualima projekta „Mobilnost i povezanost“, uključujući ilustracije osoba i vozila te logotip udruge. U prvom planu vidi se stol na kojem su uredno posloženi plavi promotivni materijali (vjerojatno brošure ili letci). Prostor djeluje uredno i profesionalno, a cijela scena upućuje na održavanje konferencije ili predstavljanja projekta.
Foto: Društvo osoba s invaliditetom Varaždin

Tijekom provedbe projekta korisnicima će biti omogućen organizirani prijevoz s dva prilagođena kombi vozila, čime će se olakšati njihova svakodnevna mobilnost i povećati samostalnost

Poslušaj članak

Projekt ‘Mobilnost i povezanoST’ koji provodi Društvo osoba s invaliditetom Varaždin započeo je 31. ožujka 2026. godine potpisivanjem ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava u iznosu od 299.942,49 eura, dok je njegova početna konferencija održana 29. travnja iste godine.

 Riječ je o projektu koji traje 36 mjeseci i usmjeren je na povećanje socijalne uključenosti osoba u riziku od socijalne isključenosti, pri čemu su ciljane skupine odrasle osobe s invaliditetom, osobe starije od 65 godina te članovi njihovih obitelji.

Tijekom provedbe projekta korisnicima će biti omogućen organizirani prijevoz s dva prilagođena kombi vozila, čime će se olakšati njihova svakodnevna mobilnost i povećati samostalnost.

 Uz to, provodit će se radionice za aktivno provođenje slobodnog vremena, poput šaha, kao i različite usluge psihosocijalne pomoći, savjetodavne podrške i pomoći pri ostvarivanju prava, koje pružaju stručne socijalne radnice zaposlene u Društvu.

 Projekt je posebno usmjeren na sprječavanje socijalne izolacije i smanjenje potrebe za institucionalizacijom, uz istodobno jačanje osobnih potencijala i kvalitete života korisnika.

Kroz trogodišnje razdoblje planirano je uključivanje najmanje 170 korisnika, a provedbom projektnih aktivnosti nastoji se potaknuti njihova aktivnija uključenost u život zajednice i dugoročno doprinijeti razvoju inkluzivnijeg i pravednijeg društva.

Za sve dodatne informacije o sudjelovanju zainteresirani se mogu obratiti Društvu osoba s invaliditetom Varaždin putem telefona ili njihove službene mrežne stranice.

Nastavite čitati

Tko su Purger i Purgerica?

Purger i Purgerica

U trendu