Ovo specijalizirano vozilo svakodnevno koristi veliki broj sugrađana s invaliditetom za odlazak na posao, terapije, liječničke preglede i druge aktivnosti

U sklopu kontinuiranog obnavljanja voznog parka, u Komolcu je 11. studenog 2025. godine, predstavljeno novo specijalizirano vozilo namijenjeno prijevozu osoba s invaliditetom.

Na predstavljanju su sudjelovali gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković, direktor tvrtke Pero Milković te njihovi suradnici.

Gradonačelnik Franković istaknuo je kako je cilj nabave novog vozila dodatno olakšati pristup prijevozu osobama s invaliditetom.

– Želimo da svatko tko zatreba Libertasovu uslugu ima jednaku mogućnost prijevoza, bez čekanja i ovisnosti o dostupnosti drugog vozila. Ovo je još jedan pokazatelj da Grad vodi računa o svim svojim građanima – poručio je.

Novo vozilo, proizvedeno 2025. godine, marke IVECO Daily, dugačko je šest metara i pogonjeno modernim dizelskim motorom koji zadovoljava najnovije Euro 6 ekološke standarde. U unutrašnjosti se nalazi prostor za vozača, dvoje suvozača te šest putnika, uključujući posebno mjesto prilagođeno za osobu u invalidskim kolicima. Nabava je financirana iz vlastitih sredstava poduzeća, u vrijednosti od 79.300 eura bez PDV-a.

Direktor Milković naglasio je da se radi o višenamjenskom vozilu koje se po potrebi može dodatno prilagoditi za prijevoz dviju osoba u invalidskim kolicima.

Ovo specijalizirano vozilo svakodnevno koristi veliki broj sugrađana s invaliditetom za odlazak na posao, terapije, liječničke preglede i druge aktivnosti. Pravo na korištenje usluge imaju osobe s prebivalištem na području Grada Dubrovnika, a prijevoz se financira iz gradskog proračuna, čime je potpuno besplatan za korisnike.

Žene su češće pod stresom od muškaraca, a krivci su nedostatak mjera za ravnotežu posla i privatnog života

Gotovo da nema osobe koja se nije susrela s posljedicama stresa, bilo da se radi o napetosti, iscrpljenosti ili gubitku motivacije na poslu. Iako je stres često oku nevidljiv, njegov utjecaj na naše svakodnevno funkcioniranje i profesionalni razvoj iznimno je snažan. No, koliko su hrvatski zaposlenici doista pod stresom i koji su glavni izvori tog pritiska?

Odgovore na ta pitanja donosi novo istraživanje koje su zajedničkim snagama proveli Alma Career Croatia, međunarodna tvrtka najpoznatija po portalu MojPosao, i udruga CESI, Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje.

Žene pod većim pritiskom

Iako stres ne bira zanimanje ni sektor, čini se da ne pogađa sve jednako. Rezultati istraživanja pokazuju da žene u Hrvatskoj osjećaju veći teret stresa i mentalne opterećenosti nego muškarci, čak 59% žena navodi da doživljava visoku razinu stresa, u usporedbi s 48% muškaraca.

S druge strane, manji udio ispitanika iz obje skupine smatra da im je stanje dobro – tek 19% muškaraca i 23% žena ocijenilo je svoju razinu stresa niskom.

Zanimljivo, muškarci češće zauzimaju ‘neutralnu’ poziciju: 33% njih kaže da im stres nije ni previše ni premalo izražen, dok se tako osjeća tek 18% žena.

Roditeljstvo kao dodatni izvor pritiska

No, razlika među spolovima nije jedina koja se istaknula. Roditeljstvo također ima važnu ulogu u doživljaju stresa.

Većina zaposlenih, bez obzira imaju li djecu ili ne, osjeća visoku razinu stresa i mentalne opterećenosti – no taj je osjećaj nešto izraženiji među roditeljima. Čak 60% onih koji imaju djecu navodi visoku razinu stresa, u usporedbi s 57% onih bez djece.

Drugim riječima, roditelji u prosjeku osjećaju nešto veću mentalnu iscrpljenost, što i ne čudi s obzirom na dodatne obveze i balansiranje između posla i obitelji.

Kad dan jednostavno nema dovoljno sati

Bez obzira na spol, većina zaposlenih u Hrvatskoj dijeli isti osjećaj, dan jednostavno nema dovoljno sati.  Podaci pokazuju da su posao i manjak vremena u danu daleko najveći izvori stresa za obje skupine.

Muškarci stres povezan s poslom ocjenjuju prosječnom ocjenom 3,9, dok žene daju tek nešto višu – 4,0. Kad je riječ o nedostatku vremena, jaz je još izraženiji: žene ga ocjenjuju s 4,2, a muškarci s 4,0, što jasno govori da žene češće osjećaju pritisak kroničnog manjka vremena i preopterećenosti obavezama.

No, izvan radnog mjesta stvari se dodatno kompliciraju. Kućanske obaveze predstavljaju veći izvor stresa za žene (3,2) nego za muškarce (2,6), što ukazuje da se teret svakodnevnog kućnog rada još uvijek neravnomjerno raspoređuje. Sličan trend vidi se i kod brige o djeci, koja ženama nosi više stresa (2,5) nego muškarcima (2,1).

Kad je riječ o financijama i zdravlju, razlike su manje, ali i dalje prisutne. Žene ističu nešto višu razinu stresa (3,2 za financije i 3,1 za zdravlje) u usporedbi s muškarcima (3,1 i 3,0). Partnerski odnosi i briga o drugim članovima obitelji uzrokuju slične razine stresa kod oba spola, s ocjenama od oko 2,3 do 2,5.

Kad se promatra kroz prizmu roditeljstva, slika postaje još složenija. Bez obzira imaju li djecu ili ne, zaposlenici doživljavaju sličnu ukupnu razinu stresa, ali roditelji su ipak pod nešto većim pritiskom. Prosječna ocjena stresa među roditeljima iznosi 3,0, dok je kod onih bez djece 2,7.

Glavni izvori stresa ostaju isti, odnosno posao i manjak vremena, no razlike u intenzitetu su jasne. Roditelji stres povezan s poslom ocjenjuju 3,8, a oni bez djece 3,9, dok kod manjka vremena jaz raste (4,2 kod roditelja naspram 4,0 kod onih bez djece). Drugim riječima, nedostatak vremena postaje još izraženiji kad posao treba uskladiti s obiteljskim životom.

Količina posla i plaća glavni su okidači stresa

Za većinu zaposlenih, izvor stresa počinje upravo ondje gdje provode najveći dio dana, odnosno na poslu. Istraživanje pokazuje da su prevelika količina posla i neadekvatna plaća daleko najčešći uzroci stresa za oba spola.

Ipak, žene češće osjećaju teret tih problema: 51% ispitanica navodi da ih opterećuje previše posla, a 54% ističe nezadovoljstvo plaćom. Kod muškaraca su ti udjeli nešto niži – 44% i 48%.

Očekivanja nadređenih također su važan izvor stresa. Više od trećine žena (37%) osjeća stres zbog zahtjeva i pritiska ‘s vrha’, dok se tako osjeća 27% muškaraca.

Zanimljivo, vrsta posla sama po sebi češće stvara stres muškarcima (38%) nego ženama (26%), a prekovremeni sati su veći izvor napetosti za muškarce (27%) nego za žene (18%).

Izvor: MojPosao

Zaklada Zora je 10. studenoga na konferenciji za medije održanoj u Kliničkoj bolnici za dječje bolesti Zagreb najavila početak proizvodnje CAR-T terapije u Hrvatskoj

Proizvodnja staničnih pripravaka odvijat će se u Klinici za traumatologiju KBC-a Sestre milosrdnice, odnosno u Laboratoriju za stanične terapije i tkivno inženjerstvo. Uvođenjem domaće proizvodnje CAR-T pripravaka smanjuju se troškovi terapije, ubrzava njezina dostupnost, povećava učinkovitost liječenja te smanjuje broj umrlih.

Revolucionarna imunološka terapija pokazala se uspješnom metodom liječenja B-stanične leukemije i limfoma kod pacijenata koji su rezistentni na druge oblike liječenja.

Voditelj Zaklade Zora Mladen Merćep istaknuo je da će se u iduća dva mjeseca nabaviti materijal i oprema za proizvodnju te će se održati edukacije, a za šest mjeseci će se validirati proizvodnja. Sredinom srpnja 2026. godine terapiju bi primili prvi pacijenti. Terapija će biti namijenjena oboljelima od leukemije, limfoma, multiplog mijeloma te određenih autoimunih bolesti.

Pročelnik Zavoda za hematologiju KBC Sestre milosrdnice Petar Gaćina istaknuo je da u proizvodnji CAR-T pripravaka sudjeluje veliki tim stručnjaka: citolozi, molekularni biolozi, neurolozi, hematolozi. Naglasio je da će se domaćom proizvodnjom CAR-T terapija primjenjivati u prvoj ili drugoj liniji liječenja, a ne kao dosad u trećoj liniji, čime će se dodatno poboljšati ishod liječenja, a proširit će se indikacije i za druge bolesti.

V.d. ravnateljica Klinike za dječje bolesti Zagreb Iva Hojsak istaknula je da je Klinika prepoznala važnost CAR-T terapije.

– Danas više ne govorimo o budućnosti, nego o sadašnjosti stanične terapije koja je važna ne samo u hematoonkologiji, nego sve više otvara vrata za brojne druge imunološki posredovane bolesti – objasnila je Hojsak.

Predsjednica Zaklade Nora Šitum, Đana Atanasovska, izrazila je zadovoljstvo što je danas CAR-T terapija besplatna i dostupna u Hrvatskoj za pacijente. Podsjetila je da je prije 13 godina zbog liječenja svoje kćerke otišla u SAD.

– Maligne bolesti su sve češće. To nažalost ne možemo spriječiti, ali možemo raditi na oružju protiv tih bolesti. Mislim da je CAR-T terapija najjače oružje kojim trenutno raspolažemo. Osim što je ova terapija učinkovitija, puno se lakše podnosi od kemoterapije – pojasnila je Atanasovska.

Predsjednik udruge Mijelom CRO Zlatko Trbuha istaknuo je da se već šest godina bori s multiplim mijelomom te smatra da je CAR-T terapija slamka spasa za oboljele. Naglasio je da u Europi postoje lijekovi koji još nisu dostupni hrvatskim pacijentima. Stoga udruga Mijelom CRO pozdravlja svaku inicijativu u smislu poboljšanja uvjeta dobivanja novih lijekova.

CAR-T terapija bila je spasonosna za Zdenku Tomljenović, koja je bolovala od tumora na mozgu, a CAR-T terapiju je primila u inozemstvu.

– Danas sam sretna zbog ljudi koji će primiti terapiju i nadam se da će se kao i ja izliječiti. Imala sam dva tumora na mozgu i kada mi je liječnica rekla da su nestali, nisam mogla vjerovati – ispričala je Tomljenović.

Poručila je oboljelima da se ne predaju u svojoj borbi s bolešću.