Connect with us

Life&Style

‘Age-positive’ ili ljepota koja nije borba protiv godina

Objavljeno

/

Na fotografiji je starija osoba sijede, duže kose, koja sjedi u udobnom, svijetlom dnevnom boravku. Odjevena je u tamniji pulover preko kojeg je prebačen šareni, topli šal u zemljanim tonovima. Sjedi na svijetloj sofi, opušteno i mirno, s blagim izrazom lica.
Foto: Pixabay

Ovaj trend ne znači odustajanje od njege ili estetike, već promjenu perspektive. Umjesto fokusiranja na ‘popravljanje’ lica, naglasak se stavlja na zdravlje kože, samopouzdanje i autentičnost

Poslušaj članak

Godinama je industrija ljepote bila obilježena jednim dominantnim narativom – ‘anti-aging’. Bore su se skrivale, sijede bojale, a znakovi starenja tretirali kao problem koji treba riješiti. No, posljednjih godina sve se više govori o novom smjeru: ‘age-positive’ pristupu koji ne pokušava zaustaviti vrijeme, nego ga prihvatiti.

Ovaj trend ne znači odustajanje od njege ili estetike, već promjenu perspektive. Umjesto fokusiranja na ‘popravljanje’ lica, naglasak se stavlja na zdravlje kože, samopouzdanje i autentičnost. Bore, tekstura kože i promjene koje dolaze s godinama više nisu neprijatelj, nego dio osobne priče.

Veliku ulogu u popularizaciji ovog pristupa imaju javne osobe koje otvoreno pokazuju svoje lice bez filtera i agresivnih tretmana. Glumice poput Helen Mirren i Jamie Lee Curtis već godinama zagovaraju prirodan izgled i odbijaju retuširanje fotografija. Njihov stav postaje sve vidljiviji i u kampanjama velikih beauty brendova, koji sve češće angažiraju modele različitih dobnih skupina.

Zanimljivo je da se ovaj pomak događa paralelno s porastom interesa za njegu kože. Umjesto agresivnih anti-aging tretmana, sve se više govori o hidrataciji, zaštiti od sunca i dugoročnom zdravlju kože. Dermatolozi često naglašavaju da su SPF, blaga njega i konzistentnost važniji od skupih i invazivnih zahvata.

Na društvenim mrežama pojavljuje se i nova generacija influencera koji otvoreno govore o starenju. Hashtagovi poput ‘pro-aging’ ili ‘aging gracefully’ okupljaju zajednice koje dijele savjete, ali i iskustva – od prihvaćanja sijedih vlasi do realnog prikaza kože bez filtera. Takav sadržaj ruši nerealne standarde koji su godinama dominirali digitalnim prostorom.

Ipak, ‘age-positive’ pristup ne znači da svi moraju prestati koristiti estetske tretmane. Poanta je u izboru – da pojedinci sami odlučuju što žele, bez pritiska da moraju izgledati mlađe pod svaku cijenu. Za nekoga će to biti minimalna rutina njege, za drugoga estetski zahvati, ali bez stigme i nametnutih pravila.

Jedna od zanimljivosti ovog trenda je i promjena u marketingu. Umjesto izraza poput ‘anti-wrinkle’ ili ‘anti-aging’, sve se češće koriste pojmovi poput ‘radiance’, ‘skin health’ i ‘glow’. Time se mijenja način na koji brendovi komuniciraju s potrošačima – fokus se prebacuje s straha na brigu o sebi.

‘Age-positive’ pristup zapravo odražava širu društvenu promjenu. Ljepota se sve manje definira kroz godine, a sve više kroz individualnost. U vremenu kada su filteri i digitalna obrada dostupni svima, autentičnost postaje nova vrijednost.

Na kraju, možda je najveća promjena upravo u percepciji: starenje više nije nešto što treba skrivati, nego proces koji može biti jednako vrijedan, vidljiv i – lijep.

Turizam

Je li Hvar turistički pristupačan za osobe s invaliditetom?

Objavljeno

/

Napisao/la:

Na fotografiji je prikazan slikovit pogled na stari dio grada Hvara. Dominiraju kamene kuće zbijene jedna uz drugu, s karakterističnim crvenim krovovima od crijepa koji stvaraju topao, mediteranski ugođaj. Građevine su različitih visina i stilova, ali sve dijele tradicionalnu dalmatinsku arhitekturu – kamene fasade, male prozore i ponegdje drvene škure. Između kuća proviruju palme i zelenilo, što dodatno naglašava primorski karakter mjesta. U pozadini se vidi more mirne plave boje, a na horizontu i mali jedrilica koja plovi uz obalu. S desne strane nazire se i dio otoka ili kopna, što daje osjećaj širine i otvorenosti prostora. Cijela scena odiše autentičnošću, poviješću i opuštenom atmosferom tipičnom za dalmatinske gradove.
Foto: Pixabay

Seriju tekstova posvećenu pristupačnosti destinacija u Hrvatskoj nastavljamo informacijama koje nam je dostavila Turistička zajednica grada Hvara. Cilj ove serije je istaknuti i promovirati mjesta prilagođena osobama s invaliditetom te im olakšati pronalazak relevantnih informacija i donošenje odluka o putovanjima

Poslušaj članak

Grad Hvar posljednjih godina sve više ulaže u razvoj pristupačne infrastrukture i sadržaja, čime postaje privlačnija destinacija za sve posjetitelje, uključujući osobe s invaliditetom i smanjenom pokretljivošću.

U segmentu smještaja, nekoliko hotela već je opremljeno rampama i pristupačnim sadržajima. Među njima se ističu hotel Riva, hotel Adriana i hotel Amfora. Osim hotelskog smještaja, u privatnom vlasništvu dostupni su i apartmani koji su u potpunosti prilagođeni osobama s invaliditetom, uključujući pristupačne sobe i sanitarne prostore.

Iako još uvijek nisu svi sadržaji u potpunosti prilagođeni osobama u kolicima ili s drugim vrstama invaliditeta, vidljiv je kontinuiran napredak. U planu je i razvoj pristupa moru na više lokacija u gradu, što predstavlja važan korak prema inkluzivnijem turizmu.

Kulturni i javni prostori također prate ovaj pozitivan trend. Prostor Arsenala prilagođen je kretanju osoba s invaliditetom te je opremljen i invalidskim WC-om.

Posjetiteljima je u uredu Turističke zajednice dostupna taktilna mapa grada, koja olakšava snalaženje osobama oštećena vida. Nova zgrada Gradske knjižnice i čitaonice Hvar, koja je trenutno u izgradnji, bit će u potpunosti pristupačna.

Posebno se ističu javne površine i šetnice. Šetalište Tonija Petrića, smješteno na zapadnoj strani grada uz more, u cijelosti je prilagođeno osobama u kolicima i osobama s drugim vrstama invaliditeta. Također, Trg sv. Stjepana i gradska riva potpuno su pristupačni, što omogućuje lakše kretanje i uživanje u središtu grada.

Prometna infrastruktura također je prilagođena – gradski parking kojim upravlja Fontik d.o.o. ima osigurana i jasno označena parkirna mjesta za osobe s invaliditetom. U ugostiteljskom sektoru, većina restorana i kafića u užem centru grada, uključujući rivu, Trg sv. Stjepana i područje Fabrike, prilagođena je osobama s poteškoćama u kretanju, čime se dodatno podiže kvaliteta boravka.

Za kraj, valja istaknuti i ponudu personaliziranih vođenih tura i izleta koje se mogu u potpunosti prilagoditi individualnim potrebama i željama posjetitelja, što omogućuje svakome da doživi Hvar na način koji mu najviše odgovara.

Iako još uvijek postoji prostor za napredak, Hvar jasno pokazuje smjer razvoja – prema otvorenijoj, dostupnijoj i inkluzivnijoj turističkoj destinaciji.

Nastavite čitati

Turizam

Camino i inkluzivni turizam u Međimurju

Objavljeno

/

Napisao/la:

Na fotografiji je prikazan skup ljudi koji sudjeluju na konferenciji ili javnom događanju u zatvorenom prostoru. Sudionici sjede u redovima na bijelim stolcima, okrenuti prema govorniku koji nije vidljiv na slici. U prvom redu nalaze se formalno odjeveni muškarci i žene, što upućuje na službeni ili stručni karakter događaja. Većina prisutnih pažljivo sluša, s ozbiljnim i koncentriranim izrazima lica. Prostorija je moderno uređena, s dugim zavjesama u neutralnim tonovima i ambijentalnim osvjetljenjem koje daje ugodnu atmosferu. U pozadini se vidi veći broj sudionika, što sugerira dobru posjećenost događaja. Cjelokupni dojam fotografije je profesionalan i organiziran, a atmosfera mirna i usmjerena na razmjenu znanja i informacija.
Foto: Međimurska županija

U sklopu Festivala inkluzivnog turizma u Međimurskoj županiji održan je međunarodni okrugli stol ‘Camino B2B’, posvećen razvoju inkluzivnog turizma i većoj dostupnosti Camino hodočasničkih ruta svim korisnicima, bez obzira na njihove fizičke mogućnosti ili dob

Poslušaj članak

Događaj je okupio stručnjake iz područja turizma, sporta i zdravstva, predstavnike Camino zajednice te osobe s invaliditetom, s ciljem razmjene iskustava i pronalaska konkretnih rješenja za uključiviji turizam.

Poseban naglasak stavljen je na važnost razvoja inkluzivnog turizma kao jednog od ključnih smjerova održivog razvoja regije. Istaknuto je kako Međimurska županija kroz ovakve inicijative želi dodatno valorizirati svoje prirodne ljepote, kulturnu baštinu i društvene vrijednosti, stvarajući okruženje u kojem svatko može aktivno sudjelovati i doživjeti Camino ne samo kao turističku rutu, već i kao osobno i duhovno iskustvo.

Sudionici su se složili da je za istinsku inkluziju potrebno osigurati prilagođenu infrastrukturu, dostupnu opremu, educirano osoblje te kontinuirano raditi na podizanju svijesti u društvu. Također je naglašeno kako hodanje i boravak u prirodi imaju pozitivan učinak na fizičko i mentalno zdravlje, zbog čega Camino može biti snažan alat za poboljšanje kvalitete života i socijalno uključivanje osoba različitih sposobnosti.

Međimurska Camino ruta, duga oko 115 kilometara i podijeljena u deset dionica, povezuje brojna mjesta u regiji te nudi jedinstvenu kombinaciju prirodnih krajolika, kulturnih znamenitosti i duhovne tradicije. Upravo kroz razvoj inkluzivnog pristupa ova ruta postaje primjer kako turizam može biti dostupan svima, uz naglasak na zajedništvo, razumijevanje i jednakost.

Nastavite čitati

Turizam

Je li Pula turistički pristupačna za osobe s invaliditetom?

Objavljeno

/

Napisao/la:

Fotografija prikazuje osobu koja uz pomoć mehaničke dizalice ulazi u more s betonskog mola. Ova vrsta dizalice služi za olakšavanje pristupa vodi osobama s ograničenom pokretljivošću. Na molu se vidi invalidska kolica, ručnik i nekoliko osobnih stvari, što upućuje na to da se osoba koja koristi dizalicu inače kreće u kolicima. U blizini stoji još jedna osoba, vjerojatno kako bi pomogla ili nadzirala postupak. More je mirno i bistro, a u pozadini se vide drugi kupači koji uživaju u plivanju. Cijela scena odiše inkluzivnošću i pokazuje kako prilagođena infrastruktura omogućuje svima da ravnopravno uživaju u ljetnim aktivnostima.
Foto: Turistička zajednica grada Pule

Seriju tekstova posvećenu pristupačnosti destinacija u Hrvatskoj nastavljamo informacijama koje nam je dostavila Turistička zajednica grada Pule. Cilj ove serije je istaknuti i promovirati mjesta prilagođena osobama s invaliditetom te im olakšati pronalazak relevantnih informacija i donošenje odluka o putovanjima

Poslušaj članak

Krenimo od Park Plaza Histria hotela koji nudi prilagođene sobe, dizala i pristupačne sanitarne čvorove.

Također, hotel Park Plaza Arena omogućuje pristup bez arhitektonskih barijera i raspolaže prilagođenim kupaonicama.

Arena Verudela Beach u sklopu resorta ima pristupačne smještajne jedinice, a hotel Monumenti osigurao je dvije sobe prilagođene osobama s invaliditetom.

U Brioni Sunny Campingu u Štinjanu postavljene su dodatne mobilne kućice potpuno prilagođene osobama sa smanjenom pokretljivošću, s rampama i pristupnim terasama, kao i WC za osobe s invaliditetom u sklopu zajedničkih sanitarnih blokova.

Veći hoteli u pravilu imaju rampe, dizala i prilagođene sanitarije, dok se kod privatnog smještaja pristupačnost razlikuje od objekta do objekta pa se gostima preporučuje prethodna provjera specifičnih potreba prilikom rezervacije.

Nekoliko pulskih plaža prilagođeno je osobama s invaliditetom. Plaža Hidrobaza raspolaže uređenim pristupnim stazama i prilagođenim sanitarnim čvorom, dok su na plažama Valkane i Mornar omogućeni lakši prilazi moru. Na pojedinim lokacijama postavljene su rampe za ulazak u more te osigurani dodatni sadržaji. Trenutno se obnavlja kupalište Stoja koje će iduće godine, 2027., u potpunosti biti prilagođeno osobama s invaliditetom.

Arena je djelomično pristupačna osobama s invaliditetom i korisnicima invalidskih kolica, pri čemu dio prostora, posebice centralni nivo i ulazak s južne strane, ima prilaznu rampu i manje prepreke. Malo rimsko kazalište pristupačno je osobama s invaliditetom i korisnicima invalidskih kolica.

Povijesni muzej Istre kategoriziran je kao pristupačan objekt u lokalnim vodičima pristupačnosti, što znači da su pristupne površine i ulaz prilagođeni osobama u kolicima ili s mobilitetnim poteškoćama.

Aquarium se nalazi unutar austrougarske tvrđave Fort Verudela, koja je povijesna, ali u prizemlju i glavnim dijelovima izložbe omogućuje pristup osobama s invaliditetom, uz mobilnu rampu na ulazu i u nižim dijelovima postava.

Galerija Sveta Srca pristupačna je osobama s invaliditetom jer prilazi uključuju rampe i ulaz koji omogućuje kretanje osobama u invalidskim kolicima. Ulaz u podzemne tunele Zerostrasse moguć je uzimajući u obzir ravne i dovoljno široke hodnike, budući da su tuneli široki i bez visokih stepenica, što često omogućuje kretanje osobama smanjene pokretljivosti.

Pula raspolaže nizom šetnica i zelenih površina koje su većinom prilagođene osobama smanjene pokretljivosti, uključujući Lungomare šetnicu, park-šumu Šijana i uređene gradske promenade uz more. Riječ je o uređenim, asfaltiranim ili popločanim stazama s blagim nagibima, pogodnima za kretanje osoba u kolicima, dok se sportsko-rekreacijski sadržaji postupno prilagođavaju, osobito u novouređenim zonama.

Grad Pula posljednjih godina sustavno radi na uklanjanju arhitektonskih barijera kroz snižene rubnjake na pješačkim prijelazima, označena parkirna mjesta za osobe s invaliditetom i uvođenje niskopodnih autobusa u javni prijevoz. Glavni prometni pravci i središte grada u velikoj su mjeri pristupačni. Brojni restorani, kafići i javne ustanove u novijim objektima imaju pristup bez prepreka ili osigurane rampe.

Turistička zajednica Grada Pule dodatno je unaprijedila pristupačnost svog ureda postavljanjem rampe za osobe s invaliditetom, čime je omogućen nesmetan ulazak osobama u invalidskim kolicima i osobama smanjene pokretljivosti.

Također je izrađen digitalni plan grada prilagođen slabovidnim osobama koji se nalazi u prostoru turističkog info centra s ciljem olakšavanja snalaženja i samostalnog kretanja destinacijom, kao i govorna mapa koju slabovidne osobe koriste putem mobilnih uređaja, a u suradnji s društvom turističkih vodiča organizirana je edukacija za vođenje slabovidnih osoba po gradu.

U suradnji s udrugama i sportskim organizacijama organiziraju se prilagođeni vođeni razgledi, inkluzivne sportske aktivnosti te kulturne radionice, a programi se po potrebi prilagođavaju individualnim zahtjevima uz prethodnu najavu. Razvoj inkluzivnog turizma prepoznat je kao dugoročan prioritet destinacije, uz kontinuirano unapređenje infrastrukture i turističke ponude.

Zadnja informacija koju smo dobili odnosi se na projekt u Puli koji provode komunalno poduzeće Pula Herculanea i Udruga slijepih Istarske županije, u sklopu kojeg se uvode natpisi na brailleovom pismu na spremnicima za otpad, uključujući podzemne spremnike, zvona za staklo i spremnike za tekstil.

Cilj je poboljšati pristupačnost sustava odvajanja otpada za slijepe i slabovidne osobe, a osim fizičkih oznaka informativni materijali prilagođeni su i u zvučni oblik. Projekt značajno olakšava svakodnevni život, povećava samostalnost i doprinosi osjećaju ravnopravnosti jer korisnici više ne moraju tražiti pomoć pri odlaganju otpada.

Nastavite čitati

Tko su Purger i Purgerica?

Purger i Purgerica

U trendu