in MREŽA
Odluka Ustavnog suda o Zakonu o osobnoj asistenciji
Odlukom objavljenom 17. prosinca 2025. godine Ustavni sud Republike Hrvatske proglasio je neustavnima ključne odredbe Zakona o osobnoj asistenciji, utvrdivši da su fiksna ograničenja, dobna isključenja i pojedini statusni uvjeti kršili ustavna prava osoba s invaliditetom, uključujući pravo na dostojanstvo, neovisno življenje i uključenost u zajednicu
Poslušaj članak
Udruga obitelji djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom Sjena pokrenula je postupak pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske radi ocjene suglasnosti Zakona o osobnoj asistenciji s Ustavom.
Odlukom objavljenom 17. prosinca 2025. godine Ustavni sud potvrdio je da je sustav osobne asistencije bio utemeljen na diskriminatornim, neustavnim i restriktivnim osnovama. Odluka predstavlja jednu od najznačajnijih ustavnopravnih odluka u području prava osoba s invaliditetom u Republici Hrvatskoj.
Ustavni sud ukinuo je, odnosno utvrdio neustavnost, niza ključnih odredbi Zakona o osobnoj asistenciji. Ukidanjem dobne granice od 18 godina uklonjena je praksa isključivanja maloljetnih osoba iz sustava osobne asistencije isključivo na temelju dobi. Također su uklonjene zapreke koje su onemogućavale korištenje osobne asistencije osobama koje koriste pomoć u kući ili imaju status roditelja njegovatelja ili njegovatelja.
Sud je ukinuo i odredbe kojima su bili propisani fiksni maksimumi sati osobne asistencije te krute kategorije korisnika. Utvrđeno je da su podjele prema stupnjevima invaliditeta, statusima i obiteljskim okolnostima neustavne. Odredbe koje se odnose na uvjete za osobne asistente prestat će važiti po isteku roka od jedne godine od objave odluke, dok je članak kojim se pravo na osobnu asistenciju priznavalo tek od početka korištenja usluge također ukinut.
U obrazloženju odluke Ustavni sud jasno je utvrdio da osobna asistencija nije socijalna povlastica, već ustavno pravo povezano s ljudskim dostojanstvom, pravom na neovisno življenje i uključenost u zajednicu. Invaliditet je prepoznat kao ustavna osnova diskriminacije, pri čemu se zabrana diskriminacije odnosi i na osobe povezane s osobom s invaliditetom, uključujući članove obitelji.
Naglašeno je da su fiksni limiti sati osobne asistencije neustavni te da se stvarne potrebe moraju procjenjivati individualno, a ne prema unaprijed propisanim tablicama. Sud je također utvrdio da država ne smije prebacivati svoju odgovornost na obitelj te da obiteljska skrb ne može biti razlog za uskraćivanje prava. Posebno je istaknuto pravo djece s invaliditetom na osobitu skrb, uz zaključak da je potpuno isključivanje maloljetnika iz sustava osobne asistencije neustavno.
Odluka Ustavnog suda obvezuje zakonodavca na izmjene Zakona o osobnoj asistenciji, uvođenje individualizirane procjene stvarnih potreba te osiguravanje osobne asistencije djeci i osobama s najtežim oblicima invaliditeta, bez gornjih ograničenja i bez automatskog isključivanja zbog korištenja drugih oblika podrške.
Odluka potvrđuje da su ranija upozorenja o neustavnosti pojedinih zakonskih rješenja bila utemeljena te da je nužno osigurati sustav osobne asistencije koji predstavlja pravo, a ne privilegiju.
Odluka Ustavnog suda ima šire društvene i političke implikacije. Predstavlja potvrdu višegodišnjih upozorenja roditelja djece s invaliditetom, osobito majki koje su javno upozoravale na diskriminaciju i nepravdu u sustavu. U tom kontekstu odluka otvara pitanje političke odgovornosti resornog ministra koji je ignorirao stručna upozorenja i stavove dijela civilnog društva te branio zakon koji je sada proglašen neustavnim. Posljedice takve politike snosile su obitelji i djeca s invaliditetom.
Reakcija SOIH-a
Na odluku Ustavnog suda reagirala je i Zajednica saveza osoba s invaliditetom Hrvatske (SOIH). U priopćenju se navodi zabrinutost zbog mogućih posljedica odluke na održivost sustava osobne asistencije u Republici Hrvatskoj.
Posebno se upozorava na nedostatak osobnih asistenata na tržištu rada te na mogućnost da će se proširenjem broja korisnika dodatno smanjiti dostupnost usluge, što bi najviše moglo pogoditi starije osobe s teškim invaliditetom koje ostaju bez obiteljske podrške. Ističe se i opasnost zagušenja sustava zbog velikog broja zahtjeva koje neće biti moguće pravodobno obraditi.
SOIH navodi da uklanjanje dobne granice od 18 godina odstupa od prakse većine država članica Europske unije te od principa neovisnog življenja koje zagovara Europska mreža neovisnog življenja (ENIL), prema kojima je osobna asistencija namijenjena punoljetnim osobama koje same određuju opseg i sadržaj pomoći.
U priopćenju se dodatno ističe da su djeci s teškoćama u razvoju već dostupne brojne druge usluge, uključujući pomoćnike u nastavi, roditelje njegovatelje, boravak, odmor od skrbi i inkluzivni dodatak. Izražava se zabrinutost da bi osobni asistenti mogli radije birati rad s djecom nego s odraslim osobama s teškim invaliditetom, što bi dodatno ugrozilo dostupnost usluge onima kojima je najpotrebnija.
Izjava ministra rada i socijalne politike
Ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić izjavio je da će se odluka Ustavnog suda poštovati te da stručne službe Ministarstva analiziraju njezine posljedice i pripremaju prilagodbe postupanja.
Na pitanje o političkoj odgovornosti, ministar je naveo da je ostavka uvijek na raspolaganju te istaknuo da je donošenjem Zakona o osobnoj asistenciji velik broj osoba s invaliditetom prvi put ostvario zakonsko pravo na tu uslugu. Naglasio je da su izmjene zakona očekivane te da je trenutačno više od 8000 osoba obuhvaćeno sustavom osobne asistencije.
Osvrnuvši se na pitanje ograničenja broja sati asistencije, ministar je istaknuo da prije donošenja zakona takva prava nisu postojala te ponovio da će se odluka Ustavnog suda u cijelosti provesti. Dodao je kako postoji spremnost na ispravljanje svih uočenih nedostataka i unapređenje dostupnosti usluga osobne asistencije na području cijele Hrvatske.
U sklopu Europskog tjedna mobilnosti u nedjelju je na Cvjetnom trgu održano središnje događanje koje je okupilo udruge osoba s invaliditetom i razne ustanove. Kroz različite sadržaje građani su mogli doživjeti pristupačnost i mobilnost iz perspektive osoba s invaliditetom i starijih osoba
Poslušaj članak
Program je započeo društveno-sportskom manifestacijom „Inkluzivna štafeta“ koju već tradicionalno organiziraju udruge osoba s invaliditetom pod pokroviteljstvom Grada Zagreba. Kretanjem u kolicima i s povezom na očima građani su mogli iskustiti s kojim se arhitektonskim preprekama svakodnevno u gradu susreću osobe s invaliditetom te su se mogli okušati u stolnom tenisu s proslavljenom paraolimpijkom Sandrom Paović i sudjelovati u međugeneracijskim aktivnostima.
URIHO – Ustanova za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom predstavila se građanima trima aktivnostima: „Tiha tura kroz Zagreb – znakovi u pokretu“, „Grad svih građana“ i aktivnošću „Probaj drugačije“.
– Kroz aktivnost „Grad svih građana“ se radi inkluzivni kolaž, a ideja je da promičemo ljepotu različitosti, da pokažemo važnost svačijeg doprinosa. Građani će bojama i oblicima izraziti svoju viziju inkluzivnog grada. Njihove crteže ćemo ugraditi u kolaž. Druga aktivnost je „Probaj drugačije“, a građani mogu iskustiti kako se likovno izraziti s motoričkim teškoćama ili oštećenjem vida. Želimo osvijestiti ljude kako invaliditet ne znači da osobe ne mogu raditi bilo koju aktivnost. Mogu je raditi na drugačiji način koji ne predstavlja nešto loše – pojasnila je Iva Šušak, defektologinja u ustanovi URIHO.
Edukacijska rehabilitatorica Iva Baričević je istaknula kako se kroz aktivnost „Tiha tura kroz Zagreb – Znakovi u pokretu“ želi da građani iskuse promet i javni prostor iz pozicije gluhih i nagluhih osoba. Riječ je o interaktivnoj radionici hrvatskog znakovnog jezika u formi kratke šetnje kroz središte Zagreba.Tijekom kretanja sudionici različitih generacija uče osnovne znakove povezane s prostorom, prometom i svakodnevnom komunikacijom u javnom prostoru. Kroz zajedničko kretanje i učenje promovira se pješačenje kao dostupan oblik mobilnosti te hrvatski znakovni jezik kao alat za smanjenje komunikacijskih barijera i jačanje društvene uključenosti.
Udruga slijepih Zagreb prezentirala je građanima pomagala i audio deskripciju. Riječ je o verbalnom opisu vizualnih elemenata u audiovizualnim sadržajima koji omogućuje slijepim i slabovidnim osobama praćenje radnje. Direktorica udruge slijepih Zagreb Latica Mirjanić je istaknula da zahvaljujući audiodeskripciji osobe s oštećenjem vida mogu uživati u predstavi ili sportskim događajima kao i videće osobe, jer im se prenose sve informacije o onome što drugi vide.
– Nažalost, audiodeskripcija nije uvijek dostupna.Udruga ima dobru suradnju s NK Dinamo i Hrvatskim nogometnim savezom koji nam omogućuju audio deskripciju za nogometne utakmice. Imamo audio deskripciju za neke filmove, ali HRT nema audio deskripciju kao niti sva kazališta – pojasnila je Mirjanić.
Zbog dugotrajne nezaposlenosti kod velikog broja osoba s invaliditetom primjetan je pad samopouzdanja i motivacije potrebne za tako odvažan iskorak kao što je slobodno poduzetništvo
Što sve treba osobi s invaliditetom da bi se samozaposlila ili pronašla posao?
Ovo pitanje bila je tema okruglog stola upriličenog koncem prošlog tjedna u Knjižnici Augusta Cesarca, u organizaciji zagrebačkog Centra za razvoj vrijednosti.
Centar je u listopadu prošle godine pokrenuo projekt ‘Inkluzivno poduzetništvo – nastavak širenja dobre prakse poticanja poduzetništva i zapošljavanja osoba s invaliditetom’ kojemu je cilj, uz ostalo, osnažiti osobe s invaliditetom koje imaju ambiciju okušati se u poduzetništvu, također i na otvorenom tržištu rada. Okrugli stol na temu samozapoljavanja osoba s invaliditetom dio je tog projekta.
Kako je to naveo organizator okruglog stola, cilj je ‘otvaranje dijaloga između institucija, poslodavaca, obrazovnih ustanova i zaposlenih osoba s invaliditetom kako bi se raspravilo o preprekama i izazovima s kojima se mlade osobe s invaliditetom susreću pri ulasku na tržište rada’.
Uključivanje osoba s invaliditetom na tržište rada i u poduzetništvo razvijanjem njihovih poduzetničkih potencijala zasad nije pokazalo ohrabrujuće rezultate, rečeno je u raspravi.
Jedan od ključnih problema pri (samo)zapošljavanju jest činjenica da kod poslodavaca još uvijek postoji određeni strah od troškova prilagodbi radnog mjesta za zaposlenike s invaliditetom, kao i zakonskih procedura koje još uvijek prolaze kroz dugoročnu birokratsku proceduru.
Zbog dugotrajne nezaposlenosti kod velikog broja osoba s invaliditetom primjetan je pad samopouzdanja i motivacije potrebne za tako odvažan iskorak kao što je slobodno poduzetništvo.
Usto, otežavajući faktor su i sustavne barijere, i arhitektonske i institucionale. Među te prepreke može se svrstati i neprilagođenost digitalne tehnologije i sadržaja za brojne osobe s invaliditetom.
I ništa manje bitno, sustavno se bilježi neusklađenost obrazovanja osoba s invaliditetom s potrebama tržišta rada.
No, na okruglom su stolu istaknuti i primjeri dobre prakse zapošljavanja osoba s invaliditetom u Lijepoj našoj, među ostalim Atlantic Grupa, Hrvatski Telekom, Infobip te Hedona. Ove su tvrtke tu reputaciju stekle zhvaljujući razumnoj prilagodbi, fokusu na sposobnostma osoba s invaliditetom i mrežama podrške na radnim mjestima.
Tek da podsjetimo, osobe s invaliditetom u našoj zemlji mogu ostvariti pravo na Potporu za održivost samozapošljavanja osoba s invaliditetom, uz koju dolazi i niz drugih poticaja koje dodjeljuje Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (ZOSI) i Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ). Osnovni je uvjet da je osoba upisana u Očevidnik zaposlenih osoba s invaliditetom.
Na jučerašnju raspravu o (samo)zapošljavanju osoba s invaliditetom svoje su predtavnike delegirali Udruga za sindrom Down, Centar za profesionalnu rehabilitaciju Zagreb, HZZ PU Sisak te ustanova URIHO.
Kovač i Marijon kažu kako osobe s invaliditetom uglavnom imaju nepotpuno znanje o vlastitim pravima, a Inkluzivni kviz koncipiran je tako da, zabavnim pitanjima i odgovorima, potakne igrače da se bolje o tome informiraju
Kazališni i filmski redatelj Mario Kovač i njegov prijatelj Denis Marijon, član udruge Zamisli te predsjednik Saveza SUMSI, nepopravljivi su kvizomani, pa ne čudi da je njihov Inkluzivni kviz jučer privukao toliko ljudi u zagrebačku Kuću Europe.
Inkluzivni kviz, kako mu samo ime kaže, zamišljen je kao ispit znanja ekipa sastavljenih od osoba s invaliditetom i onih bez. No, ovo je krviz neobičan po tome što zapravo propituje neznanje igrača o pravima osoba s invaliditetom u Hrvatskoj i svijetu. Kovač i Marijon kažu kako osobe s invaliditetom uglavnom imaju nepotpuno znanje o vlastitim pravima, a Inkluzivni kviz koncipiran je tako da, zabavnim pitanjima i odgovorima, potakne igrače da se bolje o tome informiraju.
Zavidnu posjećenost i organizaciju Inkluzivnog kviza ponajprije treba zahvaliti činjenici da i Kovač i Marijon imaju dugogodišnje iskustvo s pub kvizovima, i kao organizatori i kao igrači. Otkud ideja za ovakav kviz, pitamo Kovača.
– Nekako su se spojile razne silnice s kojima se bavim u životu i godine suradnje s udrugom Zamisli. Kako s Denisom često surađujem i na promociji tema vezanih za osobe s invaliditetom, jednostavno se nekako prirodno i spontano Denis dosjetio zašto bih ne bih napravio kviz na tu temu. Nismo se mogli sjetiti nikoga tko je to radio prije.
Već smo zapravo radili donekle sličan kviz, ali posve zatvoren i više zafrkantski, za nasmijati ljude. Međutim, reakcije ljudi koji su sudjelovali bile su sjajne. Puno njih pitalo nas zašto toga nema više, zašto nema takvih projekta. I onda smo odlučili osmisliti kviz koji je neka vrsta učenja kroz zabavu. Poanta Inkluzivnog kviza nije pokazati koliko znaš, nego osvijestiti što ne znaš i onda poraditi na tim področjima.
Ja, inače, u suradnji s Hrvatskom knjižnicom za slijepe već godinama radim kvizove namjenjene na slijepoj populaciji koji se organiziraju svake godine u mjesecu Hrvatske knjige – priča nam Kovač.
Denis Marijon kaže kako je udruga Zamisli odlučila upriličiti Inkluzivni kviz dok u Zagrebu traje Europski tjedan mobilnosti. Jesu li, pitamo Marijona, ovim posve nekonvencionalnim kvizom željeli dodatno seznibilizirati javnost za prava osoba s invvaliditetom.
– To svakako! Usto smo i shvatili da se kroz provokativna i šaljiva pitanja ustvari najbolje uči o invaliditetu – kaže Marijon.
Tko su Purger i Purgerica?
URIHO sudjelovao u Europskom tjednu mobilnosti
SAMO 5 MINUTA Oštra poruka Zajednice spinalno ozlijeđenih
ZAGREB Nacionalna konferencija o rijetkim bolestima
-
in MREŽAPrije 5 danaINKLUZIVNI KVIZ Sve što (ne) znate o pravima OSI
-
VijestiPrije 6 danaSVETI IVAN ZELINA Što sve nudi projekt ‘Inkluzivna kulturama’
-
KulturaPrije 4 danaTIFLOLOŠKI MUZEJ Taktilna izložba slikarice Lili Gluić
-
Put putujemPrije 5 danaSlaven Škrobot u kolicima je obišao više od 40 država
-
VijestiPrije 5 danaTJEDAN MOBILNOSTI Pet minuta Zajednice spinalno ozlijeđenih
-
In MetropolaPrije 17 satiSAMO 5 MINUTA Oštra poruka Zajednice spinalno ozlijeđenih
-
in MREŽAPrije 17 satiRASPRAVA Prepreke pri (samo)zapošljavanju osoba s invaliditetom
-
in MREŽAPrije 6 danaUIR ZAGREBA 60. obljetnica velike udruge invalida rada