in MREŽA
Odluka Ustavnog suda o Zakonu o osobnoj asistenciji
Odlukom objavljenom 17. prosinca 2025. godine Ustavni sud Republike Hrvatske proglasio je neustavnima ključne odredbe Zakona o osobnoj asistenciji, utvrdivši da su fiksna ograničenja, dobna isključenja i pojedini statusni uvjeti kršili ustavna prava osoba s invaliditetom, uključujući pravo na dostojanstvo, neovisno življenje i uključenost u zajednicu
Poslušaj članak
Udruga obitelji djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom Sjena pokrenula je postupak pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske radi ocjene suglasnosti Zakona o osobnoj asistenciji s Ustavom.
Odlukom objavljenom 17. prosinca 2025. godine Ustavni sud potvrdio je da je sustav osobne asistencije bio utemeljen na diskriminatornim, neustavnim i restriktivnim osnovama. Odluka predstavlja jednu od najznačajnijih ustavnopravnih odluka u području prava osoba s invaliditetom u Republici Hrvatskoj.
Ustavni sud ukinuo je, odnosno utvrdio neustavnost, niza ključnih odredbi Zakona o osobnoj asistenciji. Ukidanjem dobne granice od 18 godina uklonjena je praksa isključivanja maloljetnih osoba iz sustava osobne asistencije isključivo na temelju dobi. Također su uklonjene zapreke koje su onemogućavale korištenje osobne asistencije osobama koje koriste pomoć u kući ili imaju status roditelja njegovatelja ili njegovatelja.
Sud je ukinuo i odredbe kojima su bili propisani fiksni maksimumi sati osobne asistencije te krute kategorije korisnika. Utvrđeno je da su podjele prema stupnjevima invaliditeta, statusima i obiteljskim okolnostima neustavne. Odredbe koje se odnose na uvjete za osobne asistente prestat će važiti po isteku roka od jedne godine od objave odluke, dok je članak kojim se pravo na osobnu asistenciju priznavalo tek od početka korištenja usluge također ukinut.
U obrazloženju odluke Ustavni sud jasno je utvrdio da osobna asistencija nije socijalna povlastica, već ustavno pravo povezano s ljudskim dostojanstvom, pravom na neovisno življenje i uključenost u zajednicu. Invaliditet je prepoznat kao ustavna osnova diskriminacije, pri čemu se zabrana diskriminacije odnosi i na osobe povezane s osobom s invaliditetom, uključujući članove obitelji.
Naglašeno je da su fiksni limiti sati osobne asistencije neustavni te da se stvarne potrebe moraju procjenjivati individualno, a ne prema unaprijed propisanim tablicama. Sud je također utvrdio da država ne smije prebacivati svoju odgovornost na obitelj te da obiteljska skrb ne može biti razlog za uskraćivanje prava. Posebno je istaknuto pravo djece s invaliditetom na osobitu skrb, uz zaključak da je potpuno isključivanje maloljetnika iz sustava osobne asistencije neustavno.
Odluka Ustavnog suda obvezuje zakonodavca na izmjene Zakona o osobnoj asistenciji, uvođenje individualizirane procjene stvarnih potreba te osiguravanje osobne asistencije djeci i osobama s najtežim oblicima invaliditeta, bez gornjih ograničenja i bez automatskog isključivanja zbog korištenja drugih oblika podrške.
Odluka potvrđuje da su ranija upozorenja o neustavnosti pojedinih zakonskih rješenja bila utemeljena te da je nužno osigurati sustav osobne asistencije koji predstavlja pravo, a ne privilegiju.
Odluka Ustavnog suda ima šire društvene i političke implikacije. Predstavlja potvrdu višegodišnjih upozorenja roditelja djece s invaliditetom, osobito majki koje su javno upozoravale na diskriminaciju i nepravdu u sustavu. U tom kontekstu odluka otvara pitanje političke odgovornosti resornog ministra koji je ignorirao stručna upozorenja i stavove dijela civilnog društva te branio zakon koji je sada proglašen neustavnim. Posljedice takve politike snosile su obitelji i djeca s invaliditetom.
Reakcija SOIH-a
Na odluku Ustavnog suda reagirala je i Zajednica saveza osoba s invaliditetom Hrvatske (SOIH). U priopćenju se navodi zabrinutost zbog mogućih posljedica odluke na održivost sustava osobne asistencije u Republici Hrvatskoj.
Posebno se upozorava na nedostatak osobnih asistenata na tržištu rada te na mogućnost da će se proširenjem broja korisnika dodatno smanjiti dostupnost usluge, što bi najviše moglo pogoditi starije osobe s teškim invaliditetom koje ostaju bez obiteljske podrške. Ističe se i opasnost zagušenja sustava zbog velikog broja zahtjeva koje neće biti moguće pravodobno obraditi.
SOIH navodi da uklanjanje dobne granice od 18 godina odstupa od prakse većine država članica Europske unije te od principa neovisnog življenja koje zagovara Europska mreža neovisnog življenja (ENIL), prema kojima je osobna asistencija namijenjena punoljetnim osobama koje same određuju opseg i sadržaj pomoći.
U priopćenju se dodatno ističe da su djeci s teškoćama u razvoju već dostupne brojne druge usluge, uključujući pomoćnike u nastavi, roditelje njegovatelje, boravak, odmor od skrbi i inkluzivni dodatak. Izražava se zabrinutost da bi osobni asistenti mogli radije birati rad s djecom nego s odraslim osobama s teškim invaliditetom, što bi dodatno ugrozilo dostupnost usluge onima kojima je najpotrebnija.
Izjava ministra rada i socijalne politike
Ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić izjavio je da će se odluka Ustavnog suda poštovati te da stručne službe Ministarstva analiziraju njezine posljedice i pripremaju prilagodbe postupanja.
Na pitanje o političkoj odgovornosti, ministar je naveo da je ostavka uvijek na raspolaganju te istaknuo da je donošenjem Zakona o osobnoj asistenciji velik broj osoba s invaliditetom prvi put ostvario zakonsko pravo na tu uslugu. Naglasio je da su izmjene zakona očekivane te da je trenutačno više od 8000 osoba obuhvaćeno sustavom osobne asistencije.
Osvrnuvši se na pitanje ograničenja broja sati asistencije, ministar je istaknuo da prije donošenja zakona takva prava nisu postojala te ponovio da će se odluka Ustavnog suda u cijelosti provesti. Dodao je kako postoji spremnost na ispravljanje svih uočenih nedostataka i unapređenje dostupnosti usluga osobne asistencije na području cijele Hrvatske.
Kreativna radionica u Splitu, vježbanje i zajedničko gledanje filmova u Zaboku te izrađivanje božićnih ukrasa u Daruvaru dio su programa udruga u nadolazećem tjednu. Donosimo termine održavanja i informacije za uključivanje
Poslušaj članak
Split: Fraktalno crtanje u udruzi „Feniks”
Udruga „Feniks” Split u suradnji s udrugom „Nanael” organizira radionicu fraktalnog crtanja u četvrtak, 12. studenoga, od 15 do 17 sati, u svojim prostorijama u Teslinoj 15. Umjetnica Žana Bajić vodit će sudionike kroz crtanje linija i rad s bojama, uz naglasak na kreativnom izražavanju i opuštanju. Poziv je upućen zainteresiranim građanima, a prethodno iskustvo u crtanju nije potrebno. Broj sudionika ograničen je na 12, pa se treba prijaviti na info@udrugafenikssplit.com ili porukom udruzi na društvenim mrežama.
Zabok: Jutro uz vježbe i filmove
Društvo multiple skleroze Krapinsko-zagorske županije u četvrtak, 12. studenoga, organizira grupne vježbe istezanja i fleksibilnosti od 9 do 10 sati u Zelenoj dvorani na Trgu Svete Jelene 6 u Zaboku. Na istoj adresi od 10.30 do 11.30 sati slijedi zajedničko gledanje filmova. Aktivnosti se održavaju u sklopu projekta „Mreža podrške za aktivno starenje u Krapinsko-zagorskoj županiji”, namijenjenog osobama u dobi od 55 godina naviše i umirovljenicima, a ne samo članovima Društva. Prijave i dodatne informacije dostupne su na broj 049/221-973 ili putem adrese info@dmskzz.hr.
Daruvar: Kreativna radionica izrade božićnih ukrasa
Udruga osoba s invaliditetom Daruvar organizira kreativnu radionicu izrade božićnih ukrasa u srijedu, 11. studenoga 2026., od 10 do 13 sati, u svojim prostorijama na adresi Petra Preradovića 26. Radionica je dio studenoga programa za korisnike udruge, a organizator poziva i ostale zainteresirane da se uključe. Informacije o sudjelovanju i prijavi dostupne su na broj 095/345-6278 ili putem adrese uosidaruvar94@gmail.com.
U okviru EU projekta SUPPORT predviđeno je zapošljavanje 20 dugotrajno nezaposlenih osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu rada, uz stručnu podršku kandidatima i poslodavcima tijekom cijelog procesa
Poslušaj članak
ACT Grupa poziva dugotrajno nezaposlene osobe s invaliditetom koje žele raditi te poslodavce spremne ponuditi im priliku za zapošljavanje da se uključe u EU projekt SUPPORT. Projekt je usmjeren na osobe kojima je na radnom mjestu potrebna dodatna podrška i koje se dulje vrijeme teže uključuju na tržište rada.
Kao hrvatski partner na projektu, ACT Grupa povezuje kandidate i poslodavce, uz stručnu pratnju tijekom cijelog procesa zapošljavanja. Cilj je omogućiti zapošljavanje 20 dugotrajno nezaposlenih osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu rada.
Podrška zaposlenicima i poslodavcima
Poziv je namijenjen osobama s invaliditetom koje su motivirane za zapošljavanje i kojima bi podrška pri uključivanju na radno mjesto olakšala ulazak u svijet rada.
Istodobno se traže tvrtke i drugi poslodavci otvoreni za zapošljavanje uz podršku. Prema informacijama ACT Grupe, poslodavcima se kroz projekt nudi sufinanciranje plaće, uz mogućnost kombiniranja s mjerama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. Stručna pratnja pritom je usmjerena na uspješno zapošljavanje i za zaposlenika i za poslodavca.
U povezivanje se mogu uključiti i udruge, savezi te stručnjaci koji rade s osobama s invaliditetom, prosljeđivanjem informacija zainteresiranim kandidatima i potencijalnim poslodavcima.
Kako se uključiti
Zainteresirane osobe s invaliditetom, poslodavci i organizacije mogu se javiti na podrska@act-grupa.hr. Tim ACT Grupe dostupan je za dodatna pitanja te pojašnjenja o načinu uključivanja i konkretnim oblicima podrške u zapošljavanju.
U organizaciji Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike 3. studenoga u Zagrebu održana je panel-rasprava s ciljem unapređenja statusa roditelja njegovatelja
Poslušaj članak
Na panelu su roditelji njegovatelji zatražili da se hitno riješi problem njihova prava na bolovanje i godišnji odmor te da se osigura adekvatna skrb djeci s teškoćama u razvoju i invaliditetom u slučaju bolesti i smrti roditelja.
Predsjednica udruge Malo čudo Marica Mikulić podsjetila je da je status roditelja njegovatelja u Hrvatskoj prepoznat prije 20 godina kao zakonsko pravo. Ocijenila je da su u 20 godina postignuti pomaci vezani uz povećanje naknada i proširenje usluga. Međutim, od 2011. roditelji njegovatelji imaju pravo na bolovanje, ali je ono u praksi do danas neostvarivo.
– Zadnji Zakon o socijalnoj skrbi donesen je 2022. godine, a u četiri godine mijenjan je pet puta, ali nijednom izmjenom Zakona nije riješeno krucijalno pitanje, a to je pravo na bolovanje – upozorila je Mikulić. Naglasila je kako roditelji njegovatelji ne trebaju rasprave o već objašnjenim problemima, nego im trebaju konkretne odluke i njihova provedba.
– Ponovno postavljam konkretno pitanje: kada i u kojem roku će biti provedene promjene koje se odnose na stvarne mogućnosti korištenja naših prava, prije svega prava na bolovanje? Ne tražimo još jedno obećanje, nego konkretan odgovor, datum i odgovornost, jer nakon svih ovih godina nije pitanje koliko smo mi roditelji progovorili, pitanje je koliko nas se čulo, a nije se djelovalo – poručila je Mikulić.
Predsjednica udruge „Poseban prijatelj“ i koordinatorica Građanske inicijative „Pomozimo djeci s invaliditetom“ Dženita Lazarević istaknula je kako roditeljima njegovateljima može značajno pomoći širenje mreže centara za pružanje usluga u zajednici.
– U ovim centrima zaposleni su njegovatelji koji bi u kući pružali pomoć u skrbi o djetetu dok je roditelj na bolovanju, a kada je roditelj na godišnjem odmoru, ako želi, može smjestiti dijete u ove centre – pojasnila je Lazarević.
Spomenula je da je projekt „Odmor od skrbi“ postigao odlične rezultate. Kroz projekt su roditelji dobili potrebnu psihosocijalnu podršku i pomoć njegovatelja u skrbi o djeci kako bi kvalitetno proveli svoje slobodno vrijeme. Lazarević je ukazala na nužnost donošenja Pravilnika o roditeljima njegovateljima jer je to jedini način da se riješe dugogodišnji krucijalni problemi.
Predsjednica udruge Vukovarski leptirići Viktorija Matin istaknula je da su roditelji njegovatelji iscrpljeni i socijalno izolirani te da je čak 70 posto njih samohrano. Upozorila je da nema dovoljno ustanova u koje bi se djeca smjestila, a u tim ustanovama nema ni dovoljno djelatnika.
– Kroz projekt „Odmor od skrbi“ u našoj udruzi djecu smo uključili u korištenje usluga, a ideja je da uredimo drugi dio zgrade, gdje bismo smjestili djecu kada se dogodi krizna situacija u obitelji – pojasnila je Matin.
Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić istaknuo je da je ovo prvi panel s roditeljima njegovateljima i da resorno ministarstvo želi zajedno s njima naći rješenja koja će biti konkretna, provediva i održiva u smislu poboljšanja skrbi o djeci s teškoćama u razvoju i osobama s invaliditetom. Najavio je da će se izmjene Zakona o socijalnoj skrbi prilagoditi korisnicima i biti rezultat dogovora s udrugama.
Tko su Purger i Purgerica?
Kreativno crtanje, filmsko druženje i izrađivanje božićnih ukrasa
BOLJE DA SE NISI NI RODILA Predstava o predrasudama
Magnetima do sigurnijeg pokreta osoba s amputacijom
-
Zdravlje i ljepotaPrije 5 danaNamirnice u borbi protiv gripe
-
Osobe s invaliditetomPrije 2 danaACT Grupa poziva na zapošljavanje osoba s invaliditetom
-
Osobe s invaliditetomPrije 3 danaRoditelji njegovatelji traže pravo na bolovanje i godišnji odmor
-
in MREŽAPrije 4 danaOsobe s invaliditetom u svijetu podcasta
-
VijestiPrije 3 danaU Zagrebu akcija za rano otkrivanje šećerne bolesti
-
VijestiPrije 4 danaDjeca leptiri trebaju dostupnu terapiju
-
EU kutakPrije 4 danaOsobe s invaliditetom u Hrvatskoj među najizloženijima siromaštvu
-
Civilno društvoPrije 5 danaSvatko od nas sutra može postati OSI