Oni ispitanici koji su se umjereno bavili tjelesnom aktivnošću znatno su usporili kognitivni pad

Alzheimerova bolest teška je neurodegenerativna progresivna bolest koja je karakterizirana kontinuiranom degradacijom kratkoročnog pamćenja. Bolest je to koja većinom pogađa stariju populaciju od 65+ godina.

Od Alzheimerove bolesti u svijetu boluje oko 55 milijuna ljudi, a smatra se kako će do 2040. godine taj broj doseći zabrinjavajućih 81 milijun ljudi te da će svijetom zavladati ‘epidemija’ Alzheimerove bolesti.

Najraniji simptomi bolesti su zaboravljanje nedavnih događaja te prisjećanje određenih događaja iz prošlosti, ponavljanje istih pitanja, zametanje stvari i dezorijentiranost.

Kako se to ne bi dogodilo, bitno je raditi na prevenciji bolesti. Postoji više načina koji mogu doprinijeti prevenciji ove teške bolesti koja nepovratno uništava čovjekove moždane stanice, smanjuje mu kognitivne sposobnosti te utječe i na njegovo psihičko zdravlje. Jedan od načina prevencije je i fizička aktivnost.

Naime, kako piše ScienceAlert, upravo bi hodanje moglo biti krucijalno za očuvanje normalne moždane funkcije te za smanjenje rizika od razvitka Alzheimerove bolesti.

Iako znanstvenici još uvijek nisu pronašli lijek za ovo neurodegenerativno stanje, otkrili su da je Alzheimerova bolest usko povezana s nekretanjem.

Kako bi ustanovili kako vježbanje djeluje na progresiju Alzheimerove bolesti, tim stručnjaka predvođen neurologinjom za odrasle iz Opće bolnice Massachusetts i predavačicom na Harvardu Wai-Ying Wendy Yau, promatrao je 296 sudionika koji su bili uključeni u Harvard Aging Brain Study (studija kojom se proučavalo starenje mozga).

Svi sudionici bili su između 50 i 90 godina te nisu imali nikakva kognitivna oštećenja u vrijeme početka studije. Znanstvenici su ih pratili tijekom 14 godina, promatrajući uz to i  markere Alzheimerove bolesti.

Znanstvenici su u sklopu istraživanja promatrali razine amiloida i tau proteina, proteine čije se nakupljanje povezuje s bolešću, ali i kognitivne testove. S druge strane, tjelesna aktivnost sudionika gledana je kroz pedometre koje su ispitanici nosili.

Dobiveni rezultati nisu pokazali povezanost između fizičke aktivnosti i stvaranja amiloida, dok se s druge strane vidjela jasna povezanost između nakupljanja tau proteina i slabljenja kognitivnih sposobnosti.

Oni ispitanici koji su se umjereno bavili tjelesnom aktivnošću, točnije koji su radili između 5000 i 7500 koraka dnevno, uvelike su usporili nakupljanje tau proteina, a uz to su i znatno usporili kognitivni pad.

Isto tako, učinak je bio isti i kod ljudi koji su radili i više od 7500 koraka na dnevnoj bazi, dok su isti učinak imali i oni ispitanici koji su dnevno napravili od 3000 do 5000 koraka.

Vrlo je vjerojatno da su ljudi koji su prehodali između 3000 i 5000 koraka još dodatno radili neku aktivnost su im je zbog toga skupljanje tau proteina u mozgu bilo u razini ljudi koji su dnevno napravili od 5000 i 7500 koraka.

Ovi rezultati su dokaz da bi tjelesna aktivnost mogla biti jedan vid ‘terapije’ za prevenciju  Alzheimerove bolesti. Isto tako, stručnjaci tvrde kako bi nosivi pedometri mogli pomoći praćenju i poticanju starijih ljudi na prevenciju kroz bavljenje tjelesnom aktivnošću.

– Naši nalazi podupiru ciljanje tjelesne neaktivnosti kao strategije u budućim randomiziranim kliničkim ispitivanjima kako bi se modificirala putanja tau proteina i kognitivnih funkcija u pretkliničkoj Alzheimerovoj bolesti, te potencijalno pružio lako razumljiv i ostvariv cilj tjelesne aktivnosti za starije osobe koje ne vode dovoljno aktivan život i žive s visokim rizikom od kognitivnog pada – ističu znanstvenici u svom radu objavljenom u časopisu Nature Medicine.

Ova se metoda liječenja komplikacija nastalih od Parkinsonove bolesti spominje već dugo, ali ovim uspješnim zahvatom konačno je potvrđena njezina učinkovitost

Da, dobro ste pročitali. Naime, pacijentica koja je podvrgnuta operaciji mozga zbog Parkisnsonove bolesti, svirala je klarinet tijekom nedavne operacije na mozgu što je doktorima omogućilo da vide trenutne rezultate svog zahvata.

Radi se o 65-godišnjoj Britanki Denise Bacon, koja je simptome Parkinsonove bolesti počela osjećati davne 2014. godine, a oni su se manifestirali tako što se počela sporije kretati te su joj se krenuli kočiti mišići.

Zbog problema uzrokovanih ovim teškim neurodegenerativnim poremećajem, ona više nije mogla uživati u svojim hobijima, plesanju, plivanju, niti sviranju klarineta. Simptoma koji su joj predstavljali velike probleme u svakodnevici, Denise se htjela riješiti pod svaku cijenu.

Kako piše Sky News, žena je bila podvrgnuta višesatnom zahvatu duboke stimulacije mozga (DBS), kirurškom zahvatu koji služi za lociranje impulsa koji uzrokuju simptome Parkinsonove bolesti i blokiranje istih. Radi se o postavljanju tanke, izolirane žice (koja se naziva i elektroda) duboko u mozak.

Uređaj šalje električne signale u područje mozga koje kontrolira kretanje. Stimulacija ovog područja mozga pomaže poboljšati radnje čovjeka i smanjiti diskinezije koje uzrokuje Parkinsonova bolest.

Britanka je svirala klarinet u East Grinstead Concert Bandu, odustala je od svoje glazbene karijere prije pet godina kada su je u tome počeli sprečavati sve jači simptomi bolesti.

Prije početka zahvata Bacon je primila lokalnu anesteziju te cijelo vrijeme tokom trajanja operacije bila budna, a poboljšanja u pokretima nakon uvođenja elektoda u mozak nastupila su momentalno.

– Sjećam se da sam desnu ruku mogla pomicati puno lakše nakon što je primijenjena stimulacija, a to je poboljšalo moju sposobnost sviranja klarineta, čime sam bila oduševljena. Već osjećam poboljšanja u hodanju i jedva čekam vratiti se u bazen i na plesni podij kako bih vidjela jesu li se moje sposobnosti tamo poboljšale – poručila je oduševljeno pacijentica.

Keyoumars Ashkan, neurokirurg koji je izveo operaciju, opisao je kako su se pokreti ruku pacijenitice momentalno popravili.

– Rupe veličine polovice kovanice napravljene su u Deniseinoj lubanji nakon što je okvir s preciznim koordinatama postavljen na Deniseinu glavu, djelujući kao satelitska navigacija koja nas vodi do ispravnih položaja u mozgu za implantaciju electrode – objasnio je Ashkan.

– Nakon što su elektrode bile postavljene na lijevoj strani Deniseinog mozga, struja je uključena i odmah je uočeno poboljšanje pokreta ruku na desnoj strani. Isto se dogodilo i na lijevoj strani kada smo joj ugradili elektrode na desnu stranu mozga – ispričao je.

– Kao strastvenoj klarinetistici, Denise je predloženo da donese svoj klarinet u operacijsku salu kako bi se vidjelo hoće li postupak poboljšati njezinu sposobnost sviranja, što je bio jedan od Deniseinih glavnih ciljeva za operaciju. Bili smo oduševljeni što smo vidjeli trenutno poboljšanje pokreta ruku, a time i njezine sposobnosti sviranja, nakon što je stimulacija isporučena u mozak – kazao je neurokirurg zaslužan za čudesni oporavak pacijentice s Parkinsonovom bolešću.

Ova se metoda liječenja komplikacija nastalih od Parkinsonove bolesti spominje već dugo, ali ovim uspješnim zahvatom konačno je potvrđena njezina učinkovitost.

Ako se učinkovitost ove terapije potvrdi i u nadolazećim studijama, mogli bi dobiti djelotvorno cjepivo protiv raka

Pandemija koronavirusa zaustavila je vrijeme u svijetu od početka 2020. godine, pa sve do sredine 2023. godine. U medicinski sustav pušteno je nekoliko vrsta cjepiva korištenih u borbi protiv ove opasne virusne bolesti. Prema novoj studiji, jedno od cjepiva može pomoći pri suzbijanjanju raka, piše ScienceAlert.

Naime, znanstvenici Sveučilišta u Floridi i Centara za rak MD Anderson Sveučilišta u Teksasu tvrde kako mRNA cjepivo, koje je bilo jedna od najučinkovitijih zaštita od zaraze covidom, može potaknuti imunološki sustav čovjeka da ubija tumorske stanice.

Kada su smišljali koje cjepivo dati onkološkim bolesnicima kao zaštitu od covida, te vidjevši da imunološki sustav onkoloških pacijenata iznenađujuće dobro reagira na mRNA cjepiva kao što su Pfizer i Moderna, koji su napravljeni od inhibitora kroničnih kontrolnih točaka, znanstvenici su odlučili napraviti studiju.

Pri proučavanju ishoda bolesti 1000 pacijenata s rakom pluća ili melanomom u naprednom stadiju, uviđeni su zanimljivi rezultati. Otkriveno je da su pacijenti koji su liječeni sa spomenutim cjepivima imali više šanse da prežive od onih pacijenata koji su cijepljeni s drugim vrstama cjepiva protiv koronavirusa.

To je tako jer se tretman s inhibitorima kroničnih kontrolnih točaka koristi u imunoterapiji. On radi tako što blokira proteine što ih prozivode tumorske stanice te potiče imunološki sustav da se nastavi boriti protiv karcinoma.

Onkološki bolesnici čije tijelo inače ne reagira dobro na imunološke terapije, također su imali dobar imunološki odgovor što je rezultiralo time da je pet puta više pacijenata preživjelo u iduće tri godine.

Kako bi uspjeli dokučiti vezu između preživljavanja rakom pogođenih pacijenata i mRNA cjepiva, dio studije proveden je na životinjama.

Ispitavanjem je otkriveno da mRNA cjepiva djeluju poput alarma koji pokreće imunološki sustav navodeći ga da prepozna i uništi stanice raka. To se događa jer kombinacija cjepiva i inhibitora kroničnih kontrolnih točaka u potpunosti jača imunološki sustav za borbu protiv tumorskih stanica što dovodi do njihovog uništavanja.

Ako se učinkovitost ove terapije potvrdi i u nadolazećim studijama, mogli bi dobiti djelotvorno cjepivo protiv raka koje će oboljelima produžiti život, ako ne i izliječiti ih.