Znanost
Umjetnom inteligencijom do srčanog zdravlja
Rano dijagnosticiranje bolesti srca igra ključnu ulogu u uspješnom liječenju
Bolesti srca i danas su prvi uzrok smrtnosti u svijetu. Od raznih varijaniti srčanih oboljenja godišnje umre oko 17,5 milijuna ljudi, dok od toga dva milijuna strada samo u Europi. Očekuje se kako će se ovaj negativni trend nastaviti i dalje te da će do 2030. godine ta brojka porasti na 23 milijuna na godišnjoj razini.
Ako se opskrba srca krvlju znatno smanji ili prekine dulje od nekoliko minuta, srčano tkivo odumire. Simptomi, koji mogu uključivati kratkoću daha, vrtoglavicu, osjećaj umora i palpitacije srca, lako se mogu zamijeniti s drugim uzrocima, dok neki pacijenti ne pokazuju nikakve simptome dok bolest ne uznapreduje.
Kako ne bi morali trošiti lijekove za srce, ljudima se preporuča se da se redovito kontroliraju. Od sada bi to kontroliranje moglo biti puno lakše i učinkovitije.
Naime, prema novim istraživanjima profesora s Imperial College Healthcare NHS Trusta i Imperial Collegea u Londonu, algoritam umjetne inteligencije mogao bi pomoći pri otkrivanju mane srčanog zaliska.
Kako navode, umjetna inteligencija koju oni koriste može uočiti rane promjene u strukturi srca iz EKG-a, uobičajne pretrage koja pokazuje aktivnost srca. Pomoću algoritma umjetne inteligencije moglo bi se točno predvidjeti probleme sa srčanim zaliscima, čak i prije pojave simptoma ili fizičkih promjena koje se mogu otkriti ultrazvučnim pregledima.
Algoritam bi mogao procijeniti koja osoba će u budućnosti doživjeti začepljenje srčanog zaliska, a točnost slučajeva bilježi se u visokom postotku od 69 do 79% slučajeva.
S obzirom na to da velik broj ljudi danas živi s bolestima srčanih zalistaka, koje mogu dovesti do zatajenja srca, a potom i do smrti, rano dijagnosticiranje bolesti igra ključnu ulogu u uspješnom liječenju.
Strukturne promjene na srčaniom zaliscima kod pacijenta često se mogu pojaviti kao sitne napraviilnosti u elektroočitavanju rada srca i zbog toga promaknu liječnicima, a dok se otrkriju već mogu učiniti veliku štetu po zdravlje oboljelog.
Spomenuti algoritam umjetne inteligencije može uočiti čak i najmanje pogreške pri otkucajima na EKG-u, te tako brže i lakše detektirati bolest i tako spriječiti njezino širenje.
– Do trenutka kada se simptomi i strukturne promjene pojave u srcu, može biti prekasno da se išta poduzme. Naš rad koristi umjetnu inteligenciju za otkrivanje suptilnih promjena u najranijoj fazi iz jednostavnog i uobičajenog testa, i mislimo da bi to moglo biti zaista transformativno za liječnike i pacijente. Umjesto da čekamo simptome ili se oslanjamo samo na skupe i dugotrajne slikovne testove, mogli bismo koristiti EKG-ove poboljšane umjetnom inteligencijom kako bismo ranije nego ikad prije otkrili one koji su najugroženiji. To znači da bi mnogo više ljudi moglo dobiti potrebnu skrb prije nego što njihovo skriveno stanje utječe na kvalitetu njihovog života ili postane opasno po život – kazao je doktor Arunashis Sau, jedan od voditelja studije.
Ova AI metoda isprobana je na gotovo milijun EKG-ova i ehokardiograma, a testirana je na 400.000 pacijenata u Kini te 34.000 pacijenata u SAD-u i to vrlo uspješno.
Drugi AI modeli iz ovog projekta koriste se za analizu EKG-a kako bi predvidjeli probleme poput rizika od srčanih bolesti kod žena, zdravstvenih rizika uključujući visoki krvni tlak i dijabetes tipa 2.
Nastavak ispitivanja planirano je krajem ove godine.
Ovo istraživanje financirala je British Heart Foundation, a podržao ga je Imperial Biomedical Research Centre (NIHR). U svrhu istraživanja znanasvenicima je odobrena cifra od 95 milijuna funti za nastavak razvoja novih eksperimentalnih tretmana i dijagnostike za pacijente.
Rehabilitacija i rana intervencija kod cerebralne paralize ključni su postupci za optimizaciju motoričkih, kognitivnih i funkcionalnih sposobnosti te poboljšanje kvalitete života
Poslušaj članak
Postavljanje dijagnoze cerebralne paralize često može biti kompliciran proces jer postoji više čimbenika koji mogu utjecati na razvoj ovog stanja.
No prema istraživanju objavljenom u časopisu Pediatrics: Open Science djeca s cerebralnom paralizom na dijagnozu više ne bi trebala čekati duže od 4. godine života, što donedavno nije bio slučaj, a ranija dijagnostika otvara prostor za bržu intervenciju i učinkovitiju rehabilitaciju mališana rođenih s ovim stanjem.
Istraživači iz američke Mreže za praćenje autizma i razvojnih teškoća prevalenciju cerebralne paralize ispitivali su na uzorku od 215 tisuća djece, što je uistinu respektabilna brojka za tako opsežnu studiju.
Otprilike polovica ispitivane djece imala je 8 godina tijekom istraživanja. Druga polovica imala je 4 godine, dakle prvi put u povijesti istraživanja cerebralne paralize stručnjaci su pratili prevalenciju za mlađu dobnu skupinu. Sveukupno, studija je otkrila da je 2,4 djece na 1000 imalo cerebralnu paralizu u dobi od 8 godina, pri čemu je spastična paraliza najčešći podtip. Gotovo 60 posto djece moglo je samostalno hodati.
Istodobno, četverogodišnjaci su imali sličnu prevalenciju od 2,2 na 1000, s većom vjerojatnošću da će dječaci imati dijagnozu cerebralne paralize od djevojčica u toj dobi
– Razumijevanje da se cerebralna paraliza dokumentira u različitim skupinama daje nam nove ciljeve za edukaciju i informiranje o riziku, ne samo za pružatelje usluga već i za rane intervencioniste, edukatore i, što je najvažnije, za njihove obitelji – rekao je Zachary Warren, glavni autor studije.
Tek da podsjetimo, rehabilitacija i rana intervencija kod cerebralne paralize ključni su postupci za optimizaciju motoričkih, kognitivnih i funkcionalnih sposobnosti te poboljšanje kvalitete života. Budući da je cerebralna paraliza trajno stanje uzrokovano oštećenjem mozga u razvoju, terapija nije usmjerena na izlječenje, već na maksimalno razvijanje djetetovih potencijala i postizanje što veće samostalnosti.
Novinar: Darko Vlahović
Novo istraživanje objavljeno u časopisu Cell Press Blue pokazalo je da veći unos proteina nije uvijek bolji: za mnoge odrasle osobe koje nisu osobito tjelesno aktivne manji unos proteina mogao bi pridonijeti zdravijem starenju, pa čak i duljem životu
Poslušaj članak
Nakon analize više od 350 studija provedenih na ljudima, miševima i drugim organizmima, znanstvenici su utvrdili da smanjenje unosa proteina može poboljšati metabolizam, promijeniti način na koji stanice reagiraju na hranjive tvari, smanjiti oštećenja stanica i poboljšati njihovo funkcioniranje.
Međutim, koristi ovise o dobi, zdravstvenom stanju i razini tjelesne aktivnosti pojedinca.
– Potpuno je jasno da proteini imaju pozitivan učinak na rast mišića i odgovor organizma na tjelovježbu kod tjelesno aktivnih osoba – rekao je jedan od autora studije Dudley Lamming sa Sveučilišta Wisconsin-Madison.
– No budući da većina ljudi živi relativno sjedilačkim načinom života, mnogi vjerojatno unose više proteina nego što im je zapravo potrebno, što vjerojatno ima negativne posljedice za zdravlje.
Nekoliko novijih istraživanja provedenih na ljudima pokazalo je da manji unos proteina može pomoći u smanjenju tjelesne težine i udjela masnog tkiva te istodobno poboljšati razinu šećera u krvi.
Metaistraživanje je također pokazalo da prekomjeran unos metionina, izoleucina i valina, aminokiselina od kojih su građeni proteini, može povećati rizik od pretilosti, upala i drugih bolesti povezanih sa starenjem.
Istodobno, druga istraživanja upućuju na to da veći unos proteina, osobito u kombinaciji s redovitom tjelovježbom, može pomoći starijim osobama u smanjenju tjelesne težine i gubitka mišićne mase povezanog sa starenjem.
Implantat pretvara svjetlost u električne signale, obnavljajući tako komunikaciju između oka i mozga
Poslušaj članak
Sitni bežični implantat izazvao je oduševljenje kod slijepih osoba koje su vid izgubile zbog uznapredovale senilne makularne degeneracije (AMD).
U velikom međunarodnom kliničkom ispitivanju, više od 80 posto sudionika ostvarilo je značajno poboljšanje centralnog vida, a mnogi su nakon godina pogoršanja bolesti zahvaljujući implantatu ponovno mogli čitati slova, pa čak i riječi.
Implantat veličine 2×2 mm zamjenjuje oštećene stanice osjetljive na svjetlost u mrežnici, koji pretvara svjetlost u električne signale, obnavljajući tako komunikaciju između oka i mozga.
Kamera ugrađena u specijalizirane naočale snima slike i šalje ih implantatu pomoću nevidljive svjetlosti bliskog infracrvenog zračenja. Implant zatim pretvara tu svjetlost u električne impulse, pomažući u obnavljanju prijenosa vizualnih informacija u mozak. Korisnici mogu prilagoditi postavke zumiranja i kontrasta kako bi poboljšali jasnoću vida.
Napredna atrofična AMD najčešći je uzrok trajne sljepoće kod starijih osoba i pogađa više od pet milijuna ljudi diljem svijeta. Kako AMD napreduje, središnje vidno polje postaje zamućeno jer su stanice mrežnice koje osjećaju svjetlost trajno oštećene.
U zdravom oku, ovi fotoreceptori hvataju svjetlost i pretvaraju je u električne signale. Ti signali putuju kroz živčane stanice u stražnjem dijelu oka, a zatim kroz vidni živac do mozga, gdje se formiraju slike.
Ovaj je implantat ono tehnološko čudo za koje smo do jučer vjerovali da je moguće samo u znanstveno-fantastičnim romanima. No to je čudo danas postalo stvarnost.
Nakon ovih rezultata, proizvođač uređaja, Science Corporation, podnio je zahtjeve za odobrenje kliničke upotrebe u Europi i Sjedinjenim Državama.
Tko su Purger i Purgerica?
PRAVOBRANITELJICA Nasilje nad ženama nije privatna stvar
SOIH predstavio „Inkluzivni forum”
Održana radionica projekta „Ostani zdrav“ udruge Don Kihot
-
in MREŽAPrije 5 danaINKLUZIVNI KVIZ Sve što (ne) znate o pravima OSI
-
VijestiPrije 6 danaSVETI IVAN ZELINA Što sve nudi projekt ‘Inkluzivna kulturama’
-
KulturaPrije 4 danaTIFLOLOŠKI MUZEJ Taktilna izložba slikarice Lili Gluić
-
In MetropolaPrije 9 satiDUMOVEC Zagrebački umirovljenici i njihovi novi prijatelji psi
-
In MetropolaPrije 1 danSAMO 5 MINUTA Oštra poruka Zajednice spinalno ozlijeđenih
-
Put putujemPrije 6 danaSlaven Škrobot u kolicima je obišao više od 40 država
-
VijestiPrije 5 danaTJEDAN MOBILNOSTI Pet minuta Zajednice spinalno ozlijeđenih
-
Civilno društvoPrije 1 danURIHO sudjelovao u Europskom tjednu mobilnosti