Rano dijagnosticiranje bolesti srca igra ključnu ulogu u uspješnom liječenju
Bolesti srca i danas su prvi uzrok smrtnosti u svijetu. Od raznih varijaniti srčanih oboljenja godišnje umre oko 17,5 milijuna ljudi, dok od toga dva milijuna strada samo u Europi. Očekuje se kako će se ovaj negativni trend nastaviti i dalje te da će do 2030. godine ta brojka porasti na 23 milijuna na godišnjoj razini.
Ako se opskrba srca krvlju znatno smanji ili prekine dulje od nekoliko minuta, srčano tkivo odumire. Simptomi, koji mogu uključivati kratkoću daha, vrtoglavicu, osjećaj umora i palpitacije srca, lako se mogu zamijeniti s drugim uzrocima, dok neki pacijenti ne pokazuju nikakve simptome dok bolest ne uznapreduje.
Kako ne bi morali trošiti lijekove za srce, ljudima se preporuča se da se redovito kontroliraju. Od sada bi to kontroliranje moglo biti puno lakše i učinkovitije.
Naime, prema novim istraživanjima profesora s Imperial College Healthcare NHS Trusta i Imperial Collegea u Londonu, algoritam umjetne inteligencije mogao bi pomoći pri otkrivanju mane srčanog zaliska.
Kako navode, umjetna inteligencija koju oni koriste može uočiti rane promjene u strukturi srca iz EKG-a, uobičajne pretrage koja pokazuje aktivnost srca. Pomoću algoritma umjetne inteligencije moglo bi se točno predvidjeti probleme sa srčanim zaliscima, čak i prije pojave simptoma ili fizičkih promjena koje se mogu otkriti ultrazvučnim pregledima.
Algoritam bi mogao procijeniti koja osoba će u budućnosti doživjeti začepljenje srčanog zaliska, a točnost slučajeva bilježi se u visokom postotku od 69 do 79% slučajeva.
S obzirom na to da velik broj ljudi danas živi s bolestima srčanih zalistaka, koje mogu dovesti do zatajenja srca, a potom i do smrti, rano dijagnosticiranje bolesti igra ključnu ulogu u uspješnom liječenju.
Strukturne promjene na srčaniom zaliscima kod pacijenta često se mogu pojaviti kao sitne napraviilnosti u elektroočitavanju rada srca i zbog toga promaknu liječnicima, a dok se otrkriju već mogu učiniti veliku štetu po zdravlje oboljelog.
Spomenuti algoritam umjetne inteligencije može uočiti čak i najmanje pogreške pri otkucajima na EKG-u, te tako brže i lakše detektirati bolest i tako spriječiti njezino širenje.
– Do trenutka kada se simptomi i strukturne promjene pojave u srcu, može biti prekasno da se išta poduzme. Naš rad koristi umjetnu inteligenciju za otkrivanje suptilnih promjena u najranijoj fazi iz jednostavnog i uobičajenog testa, i mislimo da bi to moglo biti zaista transformativno za liječnike i pacijente. Umjesto da čekamo simptome ili se oslanjamo samo na skupe i dugotrajne slikovne testove, mogli bismo koristiti EKG-ove poboljšane umjetnom inteligencijom kako bismo ranije nego ikad prije otkrili one koji su najugroženiji. To znači da bi mnogo više ljudi moglo dobiti potrebnu skrb prije nego što njihovo skriveno stanje utječe na kvalitetu njihovog života ili postane opasno po život – kazao je doktor Arunashis Sau, jedan od voditelja studije.
Ova AI metoda isprobana je na gotovo milijun EKG-ova i ehokardiograma, a testirana je na 400.000 pacijenata u Kini te 34.000 pacijenata u SAD-u i to vrlo uspješno.
Drugi AI modeli iz ovog projekta koriste se za analizu EKG-a kako bi predvidjeli probleme poput rizika od srčanih bolesti kod žena, zdravstvenih rizika uključujući visoki krvni tlak i dijabetes tipa 2.
Nastavak ispitivanja planirano je krajem ove godine.
Ovo istraživanje financirala je British Heart Foundation, a podržao ga je Imperial Biomedical Research Centre (NIHR). U svrhu istraživanja znanasvenicima je odobrena cifra od 95 milijuna funti za nastavak razvoja novih eksperimentalnih tretmana i dijagnostike za pacijente.
