Vremeplov
Žene u Hrvatskoj i dalje zarađuju 13% manje od muškaraca
Prosječna plaća muškaraca iznosi oko 1600 eura, a žena oko 1400 eura. Rodni jaz najslabije je izražen u državnoj upravi i među zaposlenima na početku karijere, otkriva MojaPlaća
U kalendaru ravnopravnosti postoji dan koji svake godine stiže prebrzo, a to je trenutak kada žene, simbolično, prestaju ‘primati’ plaću u odnosu na muškarce. To je Dan jednakih plaća, podsjetnik Europske komisije da, unatoč desetljećima napretka, razlika u primanjima između žena i muškaraca i dalje nije stvar prošlosti.
Datum se svake godine pomiče ovisno o najnovijim podacima, a ove 2025. ‘pao’ je na 17. studenoga, odnosno dva dana kasnije nego lani. Pomak je malen, ali ipak signalizira kretanje u pravom smjeru.
No brojke pokazuju da posla i dalje ima. Prema analizi podataka servisa MojaPlaća, iza koje stoji Alma Career Croatia, žene u Hrvatskoj u prosjeku zarađuju 13% manje od muškaraca. U praksi to znači da muškarci prosječno primaju oko 1600 eura, dok su primanja žena i dalje ispod 1400 eura.
Naravno, usporedba prosječnih plaća muškaraca i žena uvijek je samo površni presjek. Pokazuje smjer, ali ne otkriva cijelu priču. Budući da žene češće rade u slabije plaćenim sektorima ili biraju zanimanja u kojima je tržišna vrijednost tradicionalno niža, puno važniji pokazatelj jest usporedba primanja na istoj poziciji.
A tu se slika ipak popravlja te razlika pada na 7%, što znači da žene, čak i kada obavljaju isti posao, u prosjeku i dalje zarađuju manje, ali jaz je osjetno manji nego u ukupnoj usporedbi.
Neravnopravnost nije ‘svugdje ista’
Kada se pogledaju kategorije zanimanja, postaje jasno da nejednakosti nisu ravnomjerno raspodijeljene. U nekim sektorima razlike su zabrinjavajuće visoke, dok u drugima žene čak imaju blagu prednost.
Najveći jaz bilježi se u tehnologiji i razvoju, gdje žene imaju u prosjeku čak 20% nižu plaću. Slično je i u prodaji i uslužnim djelatnostima, gdje razlika iznosi 18%.
Zanimljivo, postoje i primjeri u kojima su žene prosječno bolje plaćene od muškaraca: u automobilskoj industriji žene primaju oko 5% više, a u telekomunikacijama oko 3% više.
Gdje nastaje jaz?
Rodna razlika u plaćama ne oblikuje se samo izborom zanimanja nego i životnim okolnostima. Žene, koje češće od muškaraca privremeno ‘pauziraju’ karijeru zbog majčinstva i brige o obitelji, suočavaju se s posljedicama koje postaju vidljive tek godinama kasnije. Upravo zato su razlike najmanje na samom početku radnog vijeka, među zaposlenima s manje od godinu dana iskustva žene zarađuju u prosjeku 8% manje.
No već nakon pet godina iskustva jaz se značajno širi na 15%, što pokazuje koliko karijerni prekidi i nejednaka raspodjela obiteljskih obveza utječu na dugoročne izglede žena.
Uspon na hijerarhijskoj ljestvici, ali ne i na platnoj
Ovaj trend vidljiv je i u napredovanju. Žene rjeđe dolaze do najviših pozicija, a čak i kada uđu u top menadžment, njihova primanja i dalje zaostaju za primanjima muških kolega i to, u prosjeku, za 15%. Najmanje razlike bilježe se u uredskim operativnim poslovima, gdje jaz iznosi oko 7%, što upućuje na to da se nejednakosti povećavaju proporcionalno razini odgovornosti, hijerarhije i pregovaračke moći.
Razlike u plaćama vidljive su i kroz prizmu vlasništva organizacija. Najravnopravnije okruženje, prema podacima, nudi državna uprava, gdje su žene plaćene tek 4% manje. No situacija je znatno drugačija u privatnom sektoru: u kompanijama u stranom vlasništvu žene u prosjeku zarađuju 15% manje, dok je u privatnim domaćim tvrtkama jaz nešto manji, ali i dalje visok i iznosi 13%.
Kompleksnija slika iza brojki
Razlika u primanjima između muškaraca i žena rezultat je čitavog niza čimbenika. Diskriminacija svakako igra svoju ulogu, ali nije jedini uzrok. Strukturne razlike na tržištu rada i dalje oblikuju stvarnost u kojoj žene češće rade u slabije plaćenim sektorima poput trgovine, turizma i širokog spektra uslužnih djelatnosti. Time već na startu ulaze u profesije koje, bez obzira na trud ili kvalifikacije, nose nižu tržišnu vrijednost.
Osim toga, rodni stereotipi i društvena očekivanja i dalje snažno utječu na profesionalne izbore. Mnoge žene, često nesvjesno, odvraćaju se od karijera u bolje plaćenim područjima, poput STEM-a, tehnološkog razvoja ili menadžmenta, odnosno sektorima koji tradicionalno imaju veću financijsku valorizaciju.
‘Kazna za djecu’, stereotipi i pregovaranje
Jedan od najpoznatijih, ali i najneugodnijih pojmova kada je riječ o rodnoj razlici u plaćama jest tzv. ‘child penalty’, odnosno ‘kazna za djecu’. Ovaj fenomen opisuje negativan utjecaj roditeljstva na karijeru i zaradu žena, dok muškarci pritom trpe malu ili nikakvu posljedicu. Rezultat? Žene sporije napreduju, imaju niže prihode i rjeđe preuzimaju odgovorne pozicije, čak i kada imaju jednako obrazovanje i iskustvo kao muškarci. U javnosti je ovaj efekt poznat i kao ‘kazna majčinstva’, a temelji se na predrasudama koje žene, posebno majke, percipiraju kao manje predane poslu.
Nedostatak transparentnosti u plaćama dodatno održava ove razlike. Kada informacije o plaćama nisu dostupne, poslodavci lakše nesvjesno (ili svjesno) reproduciraju nejednakosti, a ženama je teže pregovarati o početnoj plaći i kasnijim povišicama. Upravo zato Europska unija uvodi Direktivu o transparentnosti plaća, kojom će se poslodavci obvezati na jasnije informiranje o rasponima plaća, ukinuti zabrane razgovora o plaćama i omogućiti zaposlenicima lakše uočavanje potencijalne diskriminacije.
Na sve to nadovezuje se i činjenica da žene, prema brojnim istraživanjima, rjeđe i manje asertivno ulaze u pregovore o plaći. Taj, naizgled mali, ali sustavno prisutan obrazac dugoročno se kumulira, produbljujući ionako prisutan jaz.
Izvor: MojPosao
Znanstvena istraživanja pokazuju da poljubac nije važan samo za naše emocije, već može imati i brojne pozitivne učinke na zdravlje
Poslušaj članak
Postoje geste koje ne trebaju prijevod, a poljubac je jedna od njih. Bez obzira dolazi li od partnera, roditelja, djeteta ili drage osobe, njime možemo izraziti ljubav, nježnost, zahvalnost, podršku i osjećaj bliskosti. Upravo zato se 6. srpnja diljem svijeta obilježava Međunarodni dan poljupca, neslužbeni međunarodni dan koji nas podsjeća koliko jedan jednostavan čin može značiti u svakodnevnom životu.
Ovaj dan nastao je u Ujedinjenom Kraljevstvu, a s vremenom se proširio u brojne zemlje kao prilika da se prisjetimo kako iskazivanje osjećaja ne mora biti komplicirano. Ponekad je dovoljan samo iskren poljubac.
Iako ga najčešće povezujemo s romantikom, poljubac ima mnogo šire značenje. On može biti znak dobrodošlice, utjehe, čestitke ili oproštaja. Prvi poljubac djeteta koje roditelju poželi laku noć, poljubac bake i djeda pun topline ili prijateljski poljubac pri susretu mogu ostaviti jednako snažan dojam kao i onaj između zaljubljenih. To je jedan od najstarijih i najprirodnijih načina na koji ljudi pokazuju privrženost i stvaraju osjećaj povezanosti.
Znanstvena istraživanja pokazuju da poljubac nije važan samo za naše emocije, već može imati i brojne pozitivne učinke na zdravlje. Tijekom ljubljenja u organizmu se oslobađaju hormoni poput oksitocina, dopamina i serotonina. Oksitocin se često naziva hormonom povezanosti jer doprinosi osjećaju povjerenja i sigurnosti, dok dopamin i serotonin poboljšavaju raspoloženje i stvaraju osjećaj zadovoljstva. Istodobno se smanjuje razina kortizola, hormona stresa, zbog čega se nakon poljupca često osjećamo opuštenije i mirnije.
Redovito iskazivanje nježnosti može pozitivno utjecati i na zdravlje srca. Kada smo manje pod stresom, organizam lakše održava normalan krvni tlak, a osjećaj smirenosti povoljno djeluje na cjelokupni kardiovaskularni sustav.
Poljubac također potiče lučenje sline, koja pomaže u ispiranju usne šupljine i neutralizaciji kiselina koje mogu oštetiti zubnu caklinu. Iako ne može zamijeniti pravilnu oralnu higijenu, ovaj prirodni proces doprinosi zdravlju usne šupljine.
Tijekom poljupca aktivira se velik broj mišića lica, što ih održava aktivnima i poboljšava cirkulaciju. No možda je još važnije ono što poljubac čini našem mentalnom zdravlju. Osjećaj da smo voljeni, prihvaćeni i povezani s drugima jedan je od temelja emocionalne dobrobiti.
U užurbanom svijetu, u kojem često nemamo dovoljno vremena jedni za druge, kratki trenutak nježnosti može imati iznenađujuće velik učinak. Može popraviti raspoloženje, smanjiti napetost nakon napornog dana i podsjetiti nas koliko su bliski odnosi važni.
Naravno, svaki poljubac ima vrijednost samo kada je iskren i kada postoji uzajamno poštovanje. Upravo tada on postaje mnogo više od obične geste – postaje način na koji bez riječi poručujemo da nam je stalo.
Na Međunarodni dan poljupca prisjetimo se koliko male geste mogu imati veliko značenje. Iskren poljubac, zagrljaj ili nježan dodir često vrijede više od najljepših riječi.
U svijetu koji je ponekad previše ubrzan, upravo takvi trenuci stvaraju uspomene, jačaju odnose i podsjećaju nas da su ljubav, bliskost i pažnja ono što nas istinski povezuje.
Hrvatski Crveni križ u suradnji s Gradskim društvom Crvenog križa Zagreb na Jarunu danas organizira pokaznu vježbu Spasilačke službe na vodi te prezentaciju svojih aktivnosti
Poslušaj članak
Svjetski dan Crvenoga križa i Crvenoga polumjeseca obilježava se 8. svibnja, a ujedno započinje i Tjedan Crvenoga križa u Republici Hrvatskoj. Hrvatski Crveni križ tim povodom diljem zemlje organizira brojne aktivnosti s ciljem približavanja građanima važnosti humanosti, solidarnosti i zajedničkog djelovanja u stvaranju sigurnijeg i humanijeg društva.
Društva Crvenoga križa kroz različite programe i događanja predstavit će svoj rad, ali i podsjetiti na važnu ulogu svakog pojedinca u pružanju pomoći i podrške zajednici.
Središnje obilježavanje je danas na zagrebačkom Jarunu gdje Hrvatski Crveni križ u suradnji s Gradskim društvom Crvenog križa Zagreb organizira pokaznu vježbu Spasilačke službe na vodi te prezentaciju svojih aktivnosti.
Posjetitelji će imati priliku vidjeti realistične scenarije spašavanja i intervencije u kriznim situacijama, uključujući spašavanje osoba iz vode, intervencije kod nesreća na SUP daskama te akcije spašavanja nakon skoka u plitku vodu. Demonstrirat će se i koordinacija spasilačkih timova uz korištenje specijaliziranih plovila i Rescue Runnera, kao i pružanje prve pomoći u hitnim situacijama.
Uz pokaznu vježbu građani će moći upoznati i druge aktivnosti Hrvatskog Crvenog križa, poput rada Službe traženja, djelovanja u kriznim situacijama te pružanja psihosocijalne podrške. Organiziran će biti i prikaz pružanja prve pomoći uz realistične ozljede, dok će za najmlađe biti pripremljen kreativni kutak s crtanjem, bojankama i slikovnicama. Dio programa bit će i humanitarni malonogometni turnir koji počinje u 16 sati, a sredstva prikupljena tijekom turnira namijenjena su korisnicima Prihvatilišta za beskućnike u Zagrebu.
U sklopu Tjedna Crvenoga križa, 12. svibnja održat će se i nacionalna preventivna akcija ‘5 do 12’, koju Hrvatski Crveni križ provodi u suradnji s Ministarstvom unutarnjih poslova Republike Hrvatske i prometnom policijom. Akcija će se istodobno provoditi u 21 gradu diljem Hrvatske, s ciljem podizanja svijesti vozača o važnosti posjedovanja ispravnog kompleta prve pomoći u vozilima. Policijski službenici zaustavljat će vozila, dok će predstavnici Hrvatskog Crvenog križa provjeravati ispravnost kompleta prve pomoći te vozačima dijeliti edukativne materijale o pružanju prve pomoći u prometu. Vozačima koji nemaju važeći komplet bit će uručen novi.
Tjedan Crvenoga križa zaključit će se 15. svibnja u Labinu održavanjem 27. Natjecanja mladih Hrvatskog Crvenog križa. Na državnoj završnici okupit će se 120 najboljih učenika iz cijele Hrvatske, raspoređenih u ekipe osnovnih i srednjih škola. Natjecatelji će kroz simulacije stvarnih situacija pokazati znanja i vještine iz pružanja prve pomoći, poznavanja međunarodnog humanitarnog prava, ljudskih prava te djelovanja Hrvatskog Crvenog križa i Međunarodnog pokreta Crvenoga križa i Crvenoga polumjeseca. Osim znanja, ocjenjivat će se i timski rad, snalažljivost te human pristup u situacijama koje zahtijevaju brzu reakciju i odgovornost.
Ovogodišnje obilježavanje Svjetskog dana Crvenoga križa i Crvenoga polumjeseca još jednom podsjeća koliko su solidarnost, humanost i spremnost na pomoć važni za svaku zajednicu te poziva građane da se aktivno uključe i podrže rad Hrvatskog Crvenog križa.
Tema za 2026. godinu glasi ‘Zajedno smo jači: mentalno zdravlje kao prioritet u promjenjivoj Europi’, čime se ističe važnost zajedništva, podrške i društvenih politika u očuvanju mentalnog zdravlja, osobito u vremenu brzih društvenih i ekonomskih promjena
Poslušaj članak
Europski tjedan mentalnog zdravlja obilježava se svake godine u svibnju, a 2026. godine održava se od 4. do 8. svibnja.
Riječ je o paneuropskoj inicijativi koju koordinira organizacija Mental Health Europe, s ciljem podizanja svijesti o važnosti mentalnog zdravlja u svakodnevnom životu te poticanja otvorenog razgovora o ovoj često zanemarenoj temi.
Ovaj tjedan okuplja organizacije, stručnjake, donositelje odluka i građane diljem Europe kako bi zajedno radili na smanjenju stigme povezane s mentalnim poteškoćama, razmjeni znanja i pronalaženju rješenja koja poboljšavaju kvalitetu života ljudi. Tijekom tog razdoblja organiziraju se brojni događaji – od radionica i predavanja do kampanja i javnih rasprava – koji naglašavaju koliko su mentalno zdravlje, društveni uvjeti i kvaliteta života međusobno povezani.
Tema za 2026. godinu glasi ‘Zajedno smo jači: mentalno zdravlje kao prioritet u promjenjivoj Europi’, čime se ističe važnost zajedništva, podrške i društvenih politika u očuvanju mentalnog zdravlja, osobito u vremenu brzih društvenih i ekonomskih promjena.
Zanimljivo je da se ovaj europski tjedan nadovezuje na dugu tradiciju obilježavanja mentalnog zdravlja u svijetu – primjerice, u Sjedinjenim Američkim Državama mjesec mentalnog zdravlja obilježava se još od 1949. godine, što pokazuje koliko je ova tema globalno važna i dugoročno prepoznata.
Ovaj dan, odnosno tjedan, važan je jer podsjeća da mentalno zdravlje nije samo osobna stvar pojedinca, već i društvena odgovornost. Procjenjuje se da se svaka druga osoba tijekom života susretne s nekim oblikom mentalnih poteškoća, što znači da ova tema dotiče gotovo svakoga od nas. Upravo zato ovakve inicijative potiču razumijevanje, solidarnost i stvaranje okruženja u kojem je traženje pomoći prihvaćeno i podržano.
Europski tjedan mentalnog zdravlja tako nije samo simbolično obilježavanje, već poziv na konkretno djelovanje – prema društvu u kojem je mentalno zdravlje jednako važno kao i fizičko, a podrška dostupna svima.
Tko su Purger i Purgerica?
RIS Pozdravljamo iskorak, ali tražimo dijalog o osobnoj asistenciji
ALEN RUŽIĆ Osobni asistenti postaju zaposlenici države
PRAVA CIJENA MEGAFARMI Gdje farme dođu, života nema
-
VijestiPrije 1 danGRAD ZAGREB Ugradnja liftova i za osobe s invaliditetom
-
In MetropolaPrije 6 danaMOČVARA Stižu ikone japanskog eksperimentalnog popa
-
in MREŽAPrije 7 satiALEN RUŽIĆ Osobni asistenti postaju zaposlenici države
-
Osobe s invaliditetomPrije 1 danZračna luka Zadar postala dio Sunflower programa
-
VijestiPrije 6 danaGRAD ZAGREB Širenje mreže škola za djecu s teškoćama
-
in MREŽAPrije 3 danaLUMINA Osobe s oštećenjem vida imaju podršku na jednom mjestu
-
KulturaPrije 7 danaMeđunarodna smotra folklora obogatila je kulturni život Zagreba
-
IntervjuPrije 2 danaFran Krasnić i SIADUS za studente s invaliditetom