Connect with us

Life&Style

ĐANA LUČIĆ Turizam bez prepreka za osobe s invaliditetom

Objavljeno

/

Foto: Privatni arhiv

Razne prepreke, ponajprije arhitektonske, još uvijek otežavaju ljetovanje osoba s invaliditetom koji, unatoč tome, sve više gostuju na Jadranskoj obali. Iznajmljivačica apartmana Đana Lučić iz Bibinja svojm je primjerom pokazala da turizam ipak može biti inkluzivan

Prije koliko ste godina prilagodili apartman osobama s invaliditetom? Kako je tekla prilagodba?

– Ideja i prve prilagodbe krenule su prije otprilike sedam godina, paralelno s kupnjom kuće i tijekom adaptacije. Kako nije bilo moguće ugraditi lift te cijelu kuću prilagoditi inkluzivnom turizmu, odlučili smo se za apartman u prizemlju kuće, dok u ostatku kuće živim sa svojom obitelji. Na taj način naši gosti nas, svoje domaćine, uvijek imaju na raspolaganju. Prilagodba prostora bila je dugotrajan proces koji se razvijao korak po korak. Tako je naš prilagođeni smještaj prije dvije godine primio svoje prve goste. Učenje o stvarnim potrebama osoba s invaliditetom zahtijeva vrijeme, stalno osluškivanje, povratne informacije i uklanjanje prepreka jednu po jednu. 

Zato zimski period uvijek ostavljamo za radove te dio dobiti ulažemo u nove prilagodbe za koje uočimo da su potrebne.

Planirali ste se baviti standardnim, komercijalnim turizmom. Što vas je potaknulo na inkluzivni turizam?

– Prije 12 godina rentali smo stan u Zadru te, kao i većina iznajmljivača na našoj obali, bavili se klasičnim turizmom. Poslovno korektan, ali nama je nedostajao dublji smisao.

Život nas često kroz vlastite boli i izazove usmjeri na neočekivane i puno ljepše staze. Nauči nas pažljivije primjećivati ljude oko sebe i poželjeti biti dio njihova osmijeha. Kupnjom kuće zatekli smo dosta ravno dvorište te smo ga odlučili učiniti još ravnijim i prilagođenijim. Tako smo, korak po korak, došli do ovoga gdje smo sada. 

Kroz osobna iskustva i susrete s ljudima koji se na svakom koraku suočavaju s barijerama, shvatila sam koliko im je zapravo teško pronaći bazičnu sigurnost, mir i dostojanstvo na odmoru. Odlučila sam da naš smještaj neće biti samo ‘jedan u nizu’, već mjesto gdje prepreka jednostavno neće biti.

Jeste li imali podršku države ili županije?

– Prilagodba je iziskivala velika financijska sredstva i godine rada. Specifična oprema, poput mobilnog dizala za bazen, rampi, prilagođene kupaonice bez pragova, odgovarajuće širine vrata i visine namještaja, iznimno je skupa. Tužna sam, ali i ljuta, jer se osnovne potrebe ljudi u kolicima ili obitelji s djecom s teškoćama u razvoju u našem društvu prečesto tretiraju kao luksuz ili vlastiti hir, a ne kao osnovna ljudska potreba.

Što se tiče podrške države, županije ili lokalnih institucija – nismo imali nikakvu financijsku podršku, niti smo je tražili. Radimo i ulažemo kada možemo i koliko nam mogućnosti dozvoljavaju. Ovo je u punom smislu riječi naš obiteljski posao i naš zajednički projekt.

Sve što vidite u našem smještaju isključivo je rezultat rada mog supruga Mate – moje ideje i njegov trud, uz stopostotno vlastito ulaganje. No, u svemu ovome nismo sami. Naše kćeri daju onaj najvažniji, ljudski pečat u radu s gostima. Kći Tara nam izuzetno puno pomaže u komunikaciji s gostima s njemačkog govornog područja, dok kći Iskra naše mlađe goste s puno ljubavi upoznaje sa svim čarima i ljepotama naših Bibinja. Kada gost stigne kod nas, on ne dobiva samo prilagođen prostor, on dobiva toplinu cijele naše obitelji koja mu je na raspolaganju 24 sata dnevno.

S kojim ste se izazovima i preprekama suočili u realizaciji svoje ideje?

– O birokraciji u Hrvatskoj ja nemam što puno reći pored svih onih ljudi s invaliditetom koji s njom svakodnevno vode ogromne borbe. Gdje su, primjerice, moji gosti iz Međimurja čekali znak pristupačnosti za automobil pune dvije godine. 

Gdje drugi gosti pričaju o mukama oko dobivanja statusa roditelja njegovatelja. 

Tu su i golemi financijski problemi jer naknade koje primaju ne pokrivaju ni osnovne potrebe, kao i ogromni troškovi privatnih rehabilitacija jer se na one državne čeka predugo ili im se ne odobrava dovoljan broj terapija koje donose pomak. 

Moj moral i ljudskost mi jednostavno ne dopuštaju da pišem o svojim birokratskim poteškoćama pored svega onoga što ti ljudi prolaze svakodnevno.

Ipak, ako moram izdvojiti naš najveći tehnički izazov – najveća i najbolnija prepreka ne nalazi se u našem dvorištu, već izvan njega, u javnoj infrastrukturi. 

Vi možete stvoriti savršen, svjetski prilagođen apartman, ali ako gosti u kolicima nemaju adekvatnu rampu za ulazak u more, pa moraju odlaziti na kupanje u druga mjesta, to nije inkluzivni turizam.

Kakav je interes za ljetovanjem u vašem apartmanu? Čime su gosti najviše zadovoljni tijekom boravka?

Interes je velik i upiti nam stižu stalno, jer je ovakvog smještaja na našoj obali kronično malo. Gosti su najviše zadovoljni mirom, slobodom kretanja i osjećajem da se napokon ne moraju snalaziti i improvizirati da bi obavili najosnovnije stvari.

Roditelji djece iz spektra autizma izuzetno su sretni što kod nas mogu biti opušteni i točno onakvi kakvi jesu po trenutnom raspoloženju, znajući da nikome ne smetaju.

Reakcije su izrazito emotivne, nerijetko bude i suza radosnica jer se kod nas napokon osjećaju ravnopravno. Gotovo svi naši gosti nam se vraćaju. Neki čak i dva puta u istoj sezoni, a neki, odmah po završetku godišnjeg odmora počnu uplaćivati rate kako i koliko mogu za sljedeće ljeto, jer financijski drugačije ne bi mogli to sebi priuštiti. Mi više nismo samo domaćini i gosti. Mi smo postali jedna velika, predivna obitelj i u kontaktu smo kroz cijelu godinu.

Koji su gosti najčešći?

– Oko 90 posto naših gostiju su osobe s teškim tjelesnim invaliditetom (korisnici invalidskih kolica), ali ugošćujemo i brojne obitelji s djecom s teškoćama u razvoju, primjerice iz spektra autizma, kojima je izuzetno važan miran, siguran i ograđen prostor.

Najveći broj gostiju su naši domaći ljudi iz Hrvatske. No, imamo i gostiju iz Bosne i Hercegovine, Austrije, Njemačke, Češke, a ove godine bilježimo i velik broj upita iz Engleske. Izuzetno sam ponosna što nas je nedavno svjetska organizacija Accessible World uvrstila na svoju kartu kao prvi takav smještaj u Hrvatskoj, što nam je dodatno otvorilo vrata gostima iz cijelog svijeta.

Koliko su iznajmljivači na području Zadarske županije spremni prilagoditi apartmane?

– Ne znam točnu brojku, ali očito vrlo malo, jer nas u cijeloj Hrvatskoj ima jako, jako malo. Pretpostavljam da razlog leži u izuzetno visokim troškovima prilagodbe ali i u nedostatku edukacije. Ljudi se često pribojavaju ući u ovaj segment jer misle da je to prekomplicirano. Bez sustavne edukacije teško će se išta promijeniti na bolje.

Također, financijski poticaji institucija bili bi više nego dobrodošli jer bi se time i osobama s invaliditetom omogućile pristupačnije cijene smještaja. Mnogima od njih tih nekoliko dana odmora predstavlja jedini izlazak iz teške svakodnevice koja se svodi isključivo na relaciju kuća-rehabilitacija-doktori.

Što biste poručili iznajmljivačima koji se odluče na inkluzivni turizam?

– Poručila bih im da se ne boje, jer je ovo najljepši, najtopliji i najhumaniji posao koji u turizmu možete raditi. Istina je da su financijska ulaganja velika i da je povrat sporiji, ali osjećaj kada vidite osmijeh na licu djeteta u kolicima koje se po prvi put u životu samostalno kupa u bazenu i kreće kroz dvorište, kad su roditelji sretni i mirni moje srce je tada puno radosti. Ipak, savjetujem im da se prije ikakvih građevinskih radova dobro educiraju i razgovaraju sa samim udrugama i osobama s invaliditetom.

I sama im rado stojim na raspolaganju sa svojim iskustvom kako bi te prilagodbe bile stvarne i funkcionalne, a ne samo ‘pro-forma na papiru’.

Može li Hrvatska biti prepoznata po inkuzivnom turizmu? Kako učiniti turizam dostupnijim osobama s invaliditetom?

– Hrvatska ima nevjerojatan potencijal ali trenutno smo jako daleko od titule pristupačne destinacije. Članica sam nekoliko svjetskih grupa u kojima osobe s invaliditetom traže preporuke za putovanja, pitaju koji su gradovi prilagođeni.Ja bih svim srcem željela preporučiti Zadar i svoje Bibinje, ali nažalost ne mogu. 

Biti iskren je najmanje što ti ljudi zaslužuju! Da bismo to promijenili, inkluzivni turizam ne smije biti prepušten isključivo entuzijazmu nas pojedinaca. Država i lokalne zajednice moraju preuzeti svoj dio odgovornosti. Zašto se dio novca koji turističke zajednice uprihoduju ne bi reinvestirao u poboljšanje ove ponude? U prilagođavanje plaža, ulaza u more, javnih toaleta… 

U koji muzej u okolici ja danas mogu poslati svoje goste? Na koji izlet? Zašto nemamo osigurano barem jedno prilagođeno kombi vozilo s rampom koje bi ove goste moglo prevesti od aerodroma do smještaja (a koristili bi ga kroz cijelu godinu i domaći ljudi s invaliditetom)?

Uz malo sinergije i zajedničkog truda možemo napraviti čuda,jer pristupačan turizam ne počinje na vratima apartmana,on počinje od ravnog pločnika, prilagođenog ulaza u more pristupačnog javnog toaleta, prilagođenih javnih sadržaja. Kada to shvatimo, postat ćemo uistinu otvorena i humana destinacija za sve ljude svijeta. Odavno je turizam prestao biti krevet i more.

Life&Style

Ljubavni odnosi na poslu

Objavljeno

/

Napisao/la:

Bliski kadar para koji leži na tkanini i ljubi se. Žena s dugom smeđom kosom nosi tamnozelenu bluzu s čipkastim detaljima, dok muškarac s crvenom bradom i naočalama nosi sivu majicu s prugastim uzorkom.
Foto: Pixabay

Istraživanje otkriva – polovica zaposlenih bila je u vezi s kolegom, 3% zbog nje ostalo bez posla

Poslušaj članak

S kolegama s posla dijelimo dobre i loše dane, uspjehe i stresne situacije, odlazimo na kave i ručkove, stvaramo prijateljstva, a ponekad se među stolovima, sastancima i porukama na Teamsu dogodi i nešto osobnije… Simpatija, zaljubljenost ili veza.

Upravo tom, nešto intimnijom stranom odnosa među kolegama bavila se Alma Career Croatia, tvrtka poznata po portalu MojPosao, u istraživanju o ljubavnim odnosima na radnom mjestu, u kojem je sudjelovalo 450 ispitanika.

Svaki drugi ispitanik bio je u vezi s kolegom

Rezultati pokazuju da ljubavne veze među kolegama nisu ni približno toliko rijetke koliko bi se možda moglo pomisliti. Više od polovice sudionika istraživanja (52%) otkriva da su barem jednom bili u ljubavnoj vezi s kolegom ili kolegicom, a čak 90% ispitanika poznaje nekoga tko je bio ili je trenutačno u vezi s osobom s kojom radi.

Kada se takva veza dogodi, posao je u velikoj većini slučajeva mjesto na kojem je cijela priča i započela. Naime, 93% ljudi partnera je upoznalo upravo na radnom mjestu, dok ih se svega sedam posto poznavalo i prije nego što su postali kolege.

Čak 39% veza započelo je već u prvih šest mjeseci zajedničkog rada.

Nisu u pitanju samo kratke uredske avanture

Iako se uz pojam „uredske romanse” često veže ideja prolazne avanture, rezultati istraživanja daju nešto drugačiju sliku.

Među ispitanicima koji su bili u vezi s kolegom, 44% navodi da se radilo o dugotrajnoj romantičnoj vezi, a 17% ljudi je na koncu završilo u braku ili izvanbračnoj zajednici. Kratkotrajnu romantičnu vezu imalo je četvrtina ljudi (25%).

Drugim riječima, za više od polovice ispitanika koji su se upustili u odnos s kolegom priča nije završila na nekoliko spojeva nakon posla.

Od flerta do nečeg više

Naravno, ne preraste svaka simpatija među kolegama u vezu. Ponekad sve ostane na nekoliko pogleda, poruka ili flertu uz kavu, a ponekad stvari odu korak dalje.

Da flert na poslu nije rijetkost pokazuje podatak da samo 15% ispitanika kaže kako nikada nije flertalo s kolegom ili kolegicom. Kod gotovo četvrtine sve je ostalo upravo na tome, dok je kod 31% flert prerastao u kratku avanturu, a kod 30% u ozbiljnu vezu.

Žene su ujedno nešto češće tvrdile da se u takvu situaciju uopće nisu upuštale, pa tako, 14% žena kaže da nikada nije flertalo s kolegom, u usporedbi sa 6% muškaraca.

Ljubav je privatna stvar… Dok kolege ne saznaju

Premda veze na poslu očito nisu rijetkost, zaposlenici ih ne žure nužno podijeliti s ostatkom ureda.

Gotovo polovica ispitanika (49%) koji su imali vezu s kolegom kaže da ju je cijelo vrijeme uspješno skrivala od drugih zaposlenika. Dodatnih 27% vezu je skrivalo u početku, da bi s vremenom ona postala javna. Tek 4% ispitanika navodi da je njihova veza od samog početka bila poznata svima.

Svaki osmi ispitanik (12%) navodi da je zbog veze doživio određene neugodnosti na poslu, od ogovaranja i neprimjerenih komentara do problema s nadređenim osobama.

Kod dijela zaposlenika posljedice su bile i ozbiljnije.

Čak 9% ispitanika zbog veze je dalo otkaz, a 3% je dobilo otkaz.

Ipak, takvi slučajevi ostaju u manjini. Čak 71% ispitanika ističe da veza s kolegom nije ostavila ozbiljnije posljedice na njihovu karijeru.

Slično vrijedi i za svakodnevni posao.

Najviše ispitanika, njih 39%, kaže da veza nije imala nikakav utjecaj na njihov rad, dok 22% navodi da je čak pozitivno djelovala na motivaciju i zadovoljstvo poslom. Svega 5% svoje iskustvo opisuje kao isključivo negativno.

Izvor: Alma Career Croatia

Nastavite čitati

Zabava

BAŠ NAŠ Bundek postaje mjesto dobre hrane, glazbe i druženja

Objavljeno

/

Napisao/la:

Posjetitelji na otvorenom festivalu Baš Naš, okruženi zelenilom, štandovima i festivalskim dekoracijama.
Foto: arhiva

Od 4. do 20. rujna posjetitelje očekuju BBQ i street food ponuda, cooking showovi, kreativne radionice, tematski partyji te koncerti ToMe, Brune Račkog i Nike Turković

Poslušaj članak

Ljeto u Zagrebu još nije gotovo, a dodatni razlog za boravak na otvorenom od 4. do 20. rujna donosi Baš Naš BBQ, koji će se tijekom 17 dana održavati na Bundeku.

Ovogodišnje izdanje festivala bit će u znaku roštilja pa će važan dio programa činiti raznovrsna gastro ponuda. Posjetitelje očekuju različite interpretacije jela s roštilja i street food zalogaja, uz ponudu pića.

Gastronomski dio neće biti ograničen samo na festivalske kućice. Tijekom festivala održavat će se i cooking showovi na kojima će poznati chefovi pred publikom pripremati jela i dijeliti kulinarske savjete i trikove.

Program uključuje i kreativne radionice inspirirane biljkama i zelenilom. Posjetitelji će moći izrađivati biljne terarije i male vrtove sukulenata te kući ponijeti vlastiti komadić zelenila.

Večernji program bit će posvećen glazbi. Festival će otvoriti Taking the Trash Out party, dok će petci i subote biti rezervirani za različite tematske partyje, među kojima su latino ritmovi, ex-Yu glazba te pop hitovi iz 2000-ih i 2010-ih.

Nedjeljom će na Bundeku biti organizirani koncerti. Na pozornicu će tijekom festivala stići ToMa, Bruno Rački i Nika Turković, dok će ostatkom tjedna za glazbeni program biti zaduženi DJ-evi.

Baš Naš BBQ tako će tijekom prve polovice rujna spojiti gastronomiju, glazbu, kreativne sadržaje i druženje u zelenom okruženju Bundeka.

Detaljan program i informacije o radnom vremenu bit će dostupni na Facebook i Instagram stranicama Baš Naš festivala.

Nastavite čitati

Zabava

LIKE LIKA Festival koji povezuje prirodu, znanost i umjetnost

Objavljeno

/

Napisao/la:

Plakat Like Lika Festivala s datumima održavanja u šest mjesta u Lici od 30. kolovoza do 12. rujna 2026.
Foto: In Portal

Dok građani Like traže odgovore, odgovornost i hitnu sanaciju onečišćenih područja, festival umjetnošću podsjeća na vrijednosti toga prostora i na našu odgovornost prema njegovoj budućnosti

Poslušaj članak

U trenutku kada iz Like stižu zabrinjavajuće vijesti o onečišćenju tla i podzemnih voda, suši i izrazito niskim vodostajima, Hrvatska udruga Ars Organi Sisciae priprema šesto izdanje Like Lika Festivala – festivala koji slavi upravo ona bogatstva ovoga kraja koja je potrebno upoznati, voljeti i čuvati.

Od 30. kolovoza do 12. rujna Brinje, Gornji Kosinj, Sinac, Gospić, Korenica i Udbina postat će mjesta susreta glazbe, povijesti, znanosti, sakralne baštine i prirode. Program donosi šest koncerata, suradnju sa znanstveno-stručnim skupom posvećenim Kosinjskoj dolini te izlet do Jele car, najvećeg stabla obične jele u Europi.

Like Lika Festival nije odvojen od života kraja u kojem se održava. Dok građani Like traže odgovore, odgovornost i hitnu sanaciju onečišćenih područja, festival umjetnošću podsjeća na vrijednosti toga prostora i na našu odgovornost prema njegovoj budućnosti.

Festival započinje u nedjelju, 30. kolovoza u 20 sati u župnoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije u Brinju. Crkva je podignuta oko 1700. godine na mjestu starije crkve iz 1476., a Brinjem dominira srednjovjekovni burg Sokolac, jedan od najprepoznatljivijih tragova frankopanske baštine u Lici. Na otvorenju će nastupiti Zagrebački Brass Trio, koji okuplja hornista Yevhena Churikova, trombonista Marija Šinceka i tubista Krunoslava Babića.

Program se 3. rujna u 19 sati nastavlja u župnoj crkvi sv. Antuna Padovanskog u Gornjem Kosinju, prostoru povezanom s višestoljetnom glagoljaškom tradicijom. Nastupit će udaraljkaš Dane Franolić, student Muzičke akademije u Zagrebu i dobitnik brojnih priznanja na međunarodnim natjecanjima. Njegov recital povezuje glazbu različitih razdoblja i podneblja, od baroka i Mozarta do suvremene udaraljkaške literature.

Sljedećega dana, 4. rujna od 9.30 do 17.30 sati, u Osnovnoj školi Anž Frankopan u Gornjem Kosinju, održat će se znanstveno-stručni skup Kosinjska dolina – školstvo, jezik, baština. Skup organizira Hrvatski institut za povijest, u suorganizaciji s Institutom društvenih znanosti Ivo Pilar, Institutom za hrvatski jezik, Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, Sveučilištem u Zadru te Znanstvenim i kulturnim društvom Kosinj. Like Lika Festival ostvaruje programsku suradnju sa skupom, ali nije njegov organizator.

Istoga dana od 16 sati, u suradnji sa zakladom Rewilding Velebit, organiziran je izlet do Jele car – najvećeg stabla obične jele u Europi, visokog 42,5 metara, s opsegom debla od 5,42 metra i procijenjenom starošću većom od 500 godina. Polazak je ispred škole, a vozila, vozače i stručno vodstvo osigurava Rewilding Velebit. Za izlet nije potrebna posebna oprema.

Program se iste večeri u 20 sati nastavlja u župnoj crkvi sv. Ilije Proroka u Sincu. Današnja barokna crkva izgrađena je 1841. godine, a u njoj se čuvaju vrijedni barokni oltari. Nastupit će Srđan Bulat, višestruki pobjednik međunarodnih gitarističkih natjecanja i jedan od najuspješnijih hrvatskih gitarista svoje generacije.

Subota, 5. rujna, bit će za Gospić osobito snažan dan. Dok će građani na zagrebačkom prosvjedu ‘Hodaj za Liku, hodaj za Hrvatsku’ tražiti zaštitu zdravlja ljudi, vode i zemlje, u Gospiću će se održavati Hrvatski festival hodanja, koji okuplja sudionike iz Hrvatske i brojnih zemalja svijeta.

U suradnji s Turističkom zajednicom Ličko-senjske županije, koja organizira Hrvatski festival hodanja i podržava Like Lika Festival, pozivamo hodače da nam se nakon cjelodnevnog hodanja u 20 sati pridruže u KIC-u Gospić. Ondje će prvi put zajedno nastupiti Ivan Judaš na handpanu i Dubravko Lapaine na didgeridoou. Njihov susret ritma, daha, vibracije i improvizacije ponudit će prostor predaha, unutarnjeg mira i obnove nakon fizički i emocionalno zahtjevnog dana. Na koncert su pozvani i svi sudionici prosvjeda koji se do večeri vrate u Liku.

U nedjelju, 6. rujna u 19 sati, festival dolazi u župnu crkvu sv. Jurja mučenika u Korenici. Današnja crkva, posvećena 2006. godine, simbol je obnovljenoga života župe čija je stara crkva spaljena 1942. Nastupit će gitarist i lutnjist Edin Karamazov te pijanistica Terezija Cukrov. Mozartove sonate izvest će na povijesnoj gitari s početka 19. stoljeća i fortepianu izrađenom prema instrumentu J. A. Steina iz približno 1780. godine.

Završnica festivala održat će se u subotu, 12. rujna u Crkvi hrvatskih mučenika na Udbini. Nakon središnjega euharistijskog slavlja povodom Dana hrvatskih mučenika, koje počinje u 10.30 sati, u 13 sati nastupit će Schola cantorum gregoriana Instituta za crkvenu glazbu KBF-a u Zagrebu pod ravnanjem Nevena Bolteka. Glazbeno-poetski program ‘Zvijezdo što na gori sjajiš, usliši narod svoj’ donosi gregorijanske napjeve marijanske i uskrsne tematike.

U vremenu u kojem se Lika suočava s ozbiljnim pitanjima zaštite okoliša i budućnosti svojih stanovnika, festival poziva publiku da dođe, upozna njezine ljude, crkve, šume, povijest i umjetnost – i jasnije razumije koliko su njezina prirodna i kulturna bogatstva dragocjena.

Zahvaljujući potpori Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Ličko-senjske županije, gradova i općina domaćina te brojnih partnera i suradnika, svi su festivalski programi otvoreni publici, a ulaz na sva događanja je slobodan.

Nastavite čitati

Tko su Purger i Purgerica?

Purger i Purgerica

U trendu