ICT sektor već godinama slovi kao jedno od najpoželjnijih područja za razvoj karijere u Hrvatskoj, a razlog nije teško pronaći. Uz prosječne plaće koje se približavaju granici od 2.000 eura, zanimanja u tom sektoru i dalje zauzimaju posebno mjesto na tržištu rada
Poslušaj članak
No, visina plaće samo je jedan dio priče. Za mnoge stručnjake jednako je važno tko stoji iza radnog mjesta. Drugim riječima, pitanje nije samo gdje se u ICT-u sektoru može dobro zaraditi, nego kod kojih poslodavaca ljudi zaista žele graditi karijeru.
Upravo na to pitanje već dva desetljeća odgovara istraživanje Poslodavac prvog izbora, koje provodi Alma Career Croatia, međunarodna tvrtka poznata po brendu MojPosao. Nazivi tvrtki u istraživanju nisu unaprijed ponuđeni, već ih ispitanici sami navode, a u istraživanju provedenom tijekom 2025. godine sudjelovalo je više od 27.000 ispitanika.
Infobip i dalje na tronu
Prema istraživanju, poslodavci prvog izbora u Hrvatskoj u Informacijskim i komunikacijskim tehnologijama (ICT industrija) su: Infobip, Google Hrvatska i Hrvatski Telekom.
Titulu najpoželjnijeg poslodavca u ICT-u i ove godine nosi Infobip. Time je tvrtka zadržala prvo mjesto na ljestvici, potvrdivši kontinuitet dobrog statusa među IT stručnjacima i kandidatima koji karijeru žele graditi u tehnološkom sektoru.
Na drugo mjesto ove se godine popela tvrtka Google Hrvatska, koja je lani zauzimala treću poziciju, dok je treće mjesto pripalo Hrvatskom Telekomu, koji je napredovao s prošlogodišnje četvrte pozicije. A1 Hrvatska ove je godine četvrti najpoželjniji poslodavac u ICT industriji, nakon što je lani bio na drugom mjestu.
Promjena ima i u nastavku ljestvice. Telemach i Span zamijenili su mjesta u odnosu na prošlogodišnji poredak, a među deset najpoželjnijih poslodavaca u ICT industriji prvi se put našla i tvrtka 404.
Napredak u struci posebno se cijeni
Kako bismo otkrili što najpoželjnije poslodavce u Hrvatskoj izdvaja od konkurencije, ispitanici su izdvojili do tri čimbenika koja, prema njihovu mišljenju, najviše utječu na atraktivnost poslodavca.
Rezultati potvrđuju da kandidati sve više vrednuju radna okruženja u kojima mogu učiti, napredovati i dugoročno razvijati svoje kompetencije.
Mogućnost napredovanja u struci pokazala se najvažnijim obilježjem poželjnog poslodavca u ICT-u, a istaknulo ju je 55% ispitanika. Slijede dobri međuljudski odnosi, koje navodi 41% ispitanika, te dobar tretman zaposlenika, koji je izdvojilo njih 35%.
Među važnim čimbenicima ispitanici su dodatno istaknuli i dobru reputaciju tvrtke te ravnotežu između poslovnog i privatnog života.
Rad kod poslodavca prvog izbora smanjuje želju za odlaskom
Lojalnost zaposlenika i dalje je jedan od važnih izazova na tržištu rada.
Među ispitanicima kojima je poslodavac prvog izbora upravo iz ICT djelatnosti, 50% često razmišlja o promjeni posla, što je nešto više od ukupnog uzorka, gdje o odlasku često razmišlja 49% ispitanika. Još 37% ispitanika iz ove skupine o promjeni posla razmišlja povremeno, dok ih 12% navodi da su zadovoljni trenutnim poslodavcem i ne razmišljaju o odlasku.
No, slika se značajno mijenja kada se promatraju zaposlenici koji već rade kod svog poslodavca prvog izbora. U toj skupini lojalnost je znatno izraženija te gotovo polovica ispitanika (44%), uopće ne razmišlja o promjeni posla, dok samo 12% kaže da o tome često razmišlja.
Najtraženiji benefiti spajaju slobodu, nagradu i razvoj
Kada je riječ o benefitima koje zaposlenici najviše priželjkuju, na vrhu se nalaze fleksibilno radno vrijeme, bonusi za izvanredna postignuća i ulaganje u edukacije. Riječ je o kombinaciji pogodnosti koje zaposlenicima nude veću kontrolu nad radnim danom, priznanje za ostvarene rezultate i prostor za daljnji profesionalni razvoj.
Visoko su rangirani i dodatni dani godišnjeg odmora, plaćene zdravstvene usluge izvan osnovnog paketa te jasna i uravnotežena politika prekovremenih sati.
S druge strane, benefiti poput vikend druženja u organizaciji tvrtke, bonusa za preporuke i subvencioniranja kulturnih ili sportskih aktivnosti nalaze se pri dnu liste prioriteta.
Prema podacima prikupljenima na uzorku većem od 28.000 ispitanika, prosječna mjesečna neto plaća u Hrvatskoj iznosi 1.621 euro, što je 9 posto više nego godinu ranije.
Medijalna plaća, koja često realnije prikazuje primanja većine zaposlenih jer umanjuje utjecaj najviših i najnižih iznosa, iznosi 1.500 eura.
IT i dalje na vrhu ljestvice plaća
Najplaćeniji sektor u Hrvatskoj i dalje je IT, telekomunikacije i informacijske djelatnosti, u kojem prosječna plaća iznosi 1.904 eura.
U odnosu na 2025. godinu, plaće u ovom sektoru porasle su za 10 posto.
Odmah iza IT-a nalazi se sektor proizvodnje i distribucije energije, s prosječnom plaćom od 1.757 eura i godišnjim rastom od 13 posto. Treće mjesto zauzima sektor građevine, arhitekture i nekretnina, gdje prosječna plaća iznosi 1.729 eura, što je 12 posto više nego lani.
Najveći postotni rast plaća zabilježen je u sektoru profesionalnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti. Ondje su plaće porasle za 15 posto te sada, u prosjeku, iznose 1.657 eura.
Na drugom kraju ljestvice nalazi se poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo, sektor u kojem su plaće rasle najsporije, za svega 3 posto.
Turizam raste, ali ne jednako za sve
S obzirom na to da je turistička sezona pred vratima, analiza Alma Career Croatia posebno se osvrnula na plaće u turizmu i ugostiteljstvu, sektoru koji u mjesecima koji slijede tradicionalno postaje centralno mjesto domaćeg tržišta rada.
Prosječna plaća u turizmu i ugostiteljstvu u 2026. godini iznosi 1.510 eura, uz godišnji rast od 10 posto.
Ipak, iza tog prosjeka krije se vrlo šarena ‘platna karta’. Na vrhu su šefovi kuhinja, s prosječnom plaćom od 2.085 eura, te menadžeri ugostiteljstva, koji u prosjeku zarađuju 2.075 eura. Riječ je o pozicijama koje kombiniraju iskustvo, odgovornost, organizaciju ljudi i pritisak sezone, što se sve jasnije odražava i na primanjima.
Plaće pomoćnih kuhara porasle su za čak 23 posto te sada u prosjeku iznose 1.223 eura. Kuhari bilježe rast od 19 posto, uz prosječnu plaću od 1.598 eura.
Konobari u prosjeku zarađuju 1.281 eura, što je 9 posto više nego godinu ranije. S druge strane, plaće spremačica rasle su skromnije, za 3 posto, dosegnuvši prosjek od 992 eura.
Strani vlasnici i veliki sustavi plaćaju više
Analiza Alma Career Croatia pokazuje da na visinu plaće u turizmu ne utječe samo zanimanje, nego i tip poslodavca. Tvrtke u stranom vlasništvu u prosjeku isplaćuju više plaće, 1.478 eura, u odnosu na tvrtke u domaćem privatnom vlasništvu, gdje prosjek iznosi 1.361 eura.
Veličina poslodavca također čini razliku. Najviše prosječne plaće nude velike tvrtke s više od 1.000 zaposlenih, u kojima prosjek iznosi 1.547 eura. U mikropoduzećima, odnosno tvrtkama koje broje do 10 zaposlenih, prosječna plaća znatno je niža i iznosi 1.237 eura.
U turizmu najviše plaće nisu u Zagrebu
Iako Zagreb u mnogim analizama plaća tradicionalno drži vrh, turizam i ugostiteljstvo donose drukčiju priču. Najviše prosječne plaće u toj kategoriji bilježi Šibensko-kninska županija, s prosjekom od 1.594 eura. Slijedi Dubrovačko-neretvanska županija s 1.528 eura, dok je Grad Zagreb na trećem mjestu s prosječnom plaćom od 1.464 eura.
Na suprotnoj strani ljestvice nalazi se kontinentalna Hrvatska, osobito slavonske županije. Najniže prosječne plaće u turizmu bilježe Virovitičko-podravska županija, 1.041 euro, Ličko-senjska, 1.087 eura, te Požeško-slavonska, 1.088 eura.
Među kontinentalnim županijama ipak se izdvajaju Varaždinska, s prosječnom plaćom u turizmu od 1.331 eura, i Međimurska, s 1.277 eura. Iako nisu dio primorskog turističkog pojasa, obje županije nadmašuju veći dio slavonske i središnje Hrvatske.
Dok je nekoć gotovo nepisano pravilo bilo da se vijesti o otkazu radnicima priopćavaju licem u lice, danas tehnološki napredak otvara niz mogućnosti. Od e-maila i poruka do telefonskih i video poziva. No kada bi mogli birati, kako bi sami radnici željeli primiti vijest o otkazu?
Poslušaj članak
Upravo to pitanje našlo se u fokusu najnovije ankete koju je provela Alma Career Croatia, poznata po brendu MojPosao, na uzorku od gotovo 400 ispitanika.
Kako radnici žele primiti vijest o otkazu?
Rezultati ankete prilično su nedvosmisleni. Čak 78% ljudi smatra da je razgovor licem u lice i dalje najbolji način za priopćavanje otkaza. Takav pristup doživljavaju najprofesionalnijim i ‘najljudskijim’, ali i prilikom za otvoren dijalog, odnosno postavljanje pitanja i dobivanje jasnih objašnjenja u trenutku kada su nam ona najpotrebnija.
S druge strane, manji dio ispitanika drugačiji pristup.
Oko 5% sudionika ankete radije bi ovakvu vijest primilo putem e-maila ili poruke, ponajviše zbog pisanog traga koji ostaje prilikom takvog oblika komunikacije, ali i kako bi izbjegli nastanak potencijalnih neugodnih situacija. Tek 2% ispitanika odlučilo bi se za telefonski ili video poziv.
Zanimljivo je da oko 14% sudionika smatra kako sve ovisi o konkretnoj situaciji.
Iako i oni ističu da je razgovor uživo najprimjereniji, pritom naglašavaju kako okolnosti ponekad diktiraju drugačiji pristup. Primjerice, ako je osoba koja uručuje otkaz ujedno i izvor problema, komunikacija putem e-maila može biti prihvatljivija opcija. U konačnici, ističu, ključ nije toliko u kanalu komunikacije koliko u samoj jasnoći poruke koja se želi prenijeti. Drugim riječima, najvažnije je dobiti konkretno objašnjenje razloga otkaza.
Rok za implementaciju EU direktive o transparentnosti plaća sve je bliže. Države članice Europske unije trebale su je u svoja nacionalna zakonodavstva prenijeti do 7. lipnja 2026., iako postaje sve očitije da će Hrvatska, kao i dio drugih članica, s time kasniti
Poslušaj članak
No, za razgovor o tome što bi direktiva mogla promijeniti na tržištu rada nipošto nije prerano. Posebno kada je riječ o pitanju koje već godinama izaziva frustracije među kandidatima: hoće li poslodavci napokon češće navoditi plaću u oglasima za posao?
Upravo je to pitanje u fokus stavila Alma Career Croatia, međunarodna tvrtka prepoznatljiva po brendu MojPosao, u anketi provedenoj na uzorku od 350 ispitanika.
Većina očekuje da će sve ostati po starom
U ovom trenutku tek otprilike svaki deseti oglas za posao sadrži informaciju o plaći, bilo da je riječ o konkretnom iznosu ili rasponu primanja.
Iako bi EU direktiva o transparentnosti plaća kandidatima trebala osigurati pravo na tu informaciju prije zasnivanja radnog odnosa, ona ne znači nužno da će poslodavci morati iznos ili raspon plaće navoditi već u samom oglasu.
Upravo zato, unatoč dolasku direktive, čak 70% ispitanika vjeruje da će se sadašnji odnos snaga zadržati. Jednostavno, ne očekuju da će se poslodavci sami od sebe odlučiti na veću otvorenost u oglasima za posao ako ih zakon na to izričito ne obveže.
Ispitanici pritom poručuju da bi voljeli veću transparentnost. Otvoreno komuniciranje plaće u oglasima, tvrde, smanjilo bi nesporazume, uštedjelo vrijeme i potaknulo prijave samo onih kandidata koji doista žele aplicirati za određeno radno mjesto.
Dio građana ipak očekuje pomake
S druge strane, gotovo četvrtina ispitanika, njih 23%, smatra da bi dolazak direktive ipak mogao potaknuti poslodavce na veću otvorenost. Prema njima, iako navođenje plaće u oglasima neće nužno biti zakonska obveza, širi regulatorni i društveni pritisak mogao bi promijeniti način na koji poslodavci komuniciraju s kandidatima.
Na koncu, postoji i manji dio ispitanika (7%) koji očekuje suprotan scenarij, odnosno smatra da bi broj oglasa s navedenom plaćom mogao dodatno pasti.
Iz SvijetaPrije 5 dana
KulturaPrije 6 dana
in MREŽAPrije 7 dana
Osobe s invaliditetomPrije 4 dana
Osobe s invaliditetomPrije 7 dana
in MREŽAPrije 5 dana
In MetropolaPrije 6 dana
in MREŽAPrije 6 dana