Dodaj IN Portal među omiljene izvore na Googleu

Prijatelji životinja apeliraju na MUP da u najkraćem roku izvijesti javnost o rezultatima istrage te ponavljaju da institucije moraju pokazati da nitko, bez obzira na uniformu, ne može biti izuzet od poštovanja zakona koji štite dobrobit životinja

Poslušaj članak

Povodom slučaja u kojemu je policijski službenik sa službenog plovila bacio psa u otvoreno more kod mjesta Kraj na Pašmanu, što je zabilježeno na šokantnoj videosnimci koja kruži medijima i društvenim mrežama, udruga Prijatelji životinja podnijela je Ministarstvu unutarnjih poslova službenu prijavu i zahtjev za provođenje unutarnje istrage. 

Kako navode u Udruzi, ovaj incident, oko kojega je sama policija naknadno redefinirala svoje službeno priopćenje, otvara ozbiljna pitanja o protokolima postupanja prema životinjama u kriznim situacijama.

Prijatelji životinja ukazuju da je na videosnimci koja je preplavila medije vidljivo postupanje policijskog službenika prema psu koje je izazvalo opravdano zgražanje brojnih građana. Ističu da su dodatnu zabrinutost unijele oprečne i zbunjujuće informacije o tome tko je i kada stvarno zbrinuo psa, pri čemu je policija tek pod pritiskom svjedočanstava građana i medijskih napisa priznala da su preplašenog psa iz mora zapravo prve izvukle i nahranile privatne osobe na plaži, dok je pas cijelu noć proveo sam na jedrilici.

– Želimo jasno naglasiti da ovo nipošto ne bi smjela biti slika policije u Hrvatskoj. Podsjećamo na brojne situacije u kojima upravo policijski službenici požrtvovno pomažu i spašavaju napuštene i ugrožene životinje na terenu. Također, podsjećamo i da psi u kriznim situacijama svakodnevno spašavaju ljudske živote, čega su u MUP-u itekako svjesni. Nadamo se da je ovdje riječ o izoliranom slučaju pojedinca, no upravo zbog očuvanja ugleda cjelokupnog policijskog sustava i povjerenja građana, ovaj događaj zahtijeva transparentan i profesionalan pravni epilog – poručuju iz Udruge.

Dodaju i da je pas živo, osjetilno biće, koje osjeća strah i bol, te da je zakonska i civilizacijska obaveza da se prema njemu tako i postupa. Pritom naglašavaju da životinja ni na koji način nije i ne može biti kriva za sudbinu, postupke ili način života svojeg skrbnika.

Slijedom svega navedenoga, Prijatelji životinja su u svojoj službenoj prijavi nadležnim službama MUP-a izričito zatražili hitno provođenje detaljne unutarnje istrage kako bi se utvrdile sve okolnosti postupanja navedenog policijskog službenika te, ako se istragom dokažu propusti i prekoračenje ovlasti, pokretanje odgovarajućih stegovnih postupka i sankcioniranje.

Također, traže utvrđivanje odgovornosti unutar policijske postaje zbog propusta u službenom protokolu zbrinjavanja životinje, kao i zbog plasiranja inicijalnih, pokazalo se, netočnih i zbunjujućih informacija u javnost o sudbini psa. Naposljetku, zatražili su službenu i provjerenu informaciju o tome gdje se pas sada točno nalazi i u kakvom je zdravstvenom i psihofizičkom stanju budući da javnost s pravom insistira na potvrdi da je životinja konačno na sigurnom i adekvatno zbrinuta.

Prijatelji životinja apeliraju na MUP da u najkraćem roku izvijesti javnost o rezultatima istrage te ponavljaju da institucije moraju pokazati da nitko, bez obzira na uniformu, ne može biti izuzet od poštovanja zakona koji štite dobrobit životinja.

Dodaj IN Portal među omiljene izvore na Googleu

Alma Career Croatia provela je anketu, u kojoj je sudjelovalo više od 650 ljudi, o tome gdje završava poslovna pristojnost, a počinje potreba za mirom tijekom godišnjeg odmora

Poslušaj članak

Godišnji odmor vrijeme je za predah od poslovnih obveza, ali i ljudi s kojima ih dijelimo. No, ponekad nam se kolege nađu na putu i ondje gdje ih najmanje očekujemo, primjerice na plaži. A što ako među ručnicima, suncobranima i ležaljkama vidimo šefa?

Kako bi Hrvati reagirali u takvoj situaciji, bi li mu prišli, samo ga pozdravili ili pokušali ostati neprimijećeni, istražila je međunarodna tvrtka Alma Career Croatia, u Hrvatskoj prepoznatljiva po portalu MojPosao. U anketi je sudjelovalo više od 650 ispitanika.

Kratak razgovor ili samo pozdrav

Najveći dio Hrvata, njih 40%, tvrdi da bi šefu uljudno prišli i kratko s njim popričali. Smatraju kako je u pitanju osnovna kultura, no pritom ističu da razgovor ne bi imao veze s poslom. Zadržali bi se na ugodnom i kratkom čavrljanju, u opuštenoj atmosferi.

Gotovo podjednak broj građana (39%), šefa bi tek kratko pozdravio, bez zadržavanja, a zatim nastavio svojim putem. Takav znak pristojnosti smatraju sasvim dovoljnim, napominjući kako i nadređeni tijekom odmora imaju pravo na privatnost i vlastiti mir.

Neki bi ipak radije ostali neprimijećeni

Ipak, ne gledaju svi jednako blagonaklono na mogućnost susreta sa šefom izvan radnog okruženja. Tako 13% Hrvata priznaje da ne bi učinilo baš ništa, nadajući se da ih šef neće primijetiti. Kako objašnjavaju, s njim provode sasvim dovoljno vremena na poslu, pa druženje ne žele nastavljati i tijekom godišnjeg odmora.

Neki bi otišli i korak dalje. Naime, 8% ispitanika tvrdi kako ne bi čekalo da vidi hoće li ih šef primijetiti, već bi se odmah udaljilo, i to ‘glavom bez obzira’.

Izvor: Alma Career Croatia

Dodaj IN Portal među omiljene izvore na Googleu

Najviše dana godišnjeg odmora imaju zaposleni u javnom sektoru i državnim tvrtkama koji, u prosjeku, na raspolaganju imaju 28 dana odmora godišnje, potvrdilo je istraživanje

Poslušaj članak

Iako se godišnji odmor danas sve češće raspoređuje tijekom cijele godine, ljeto je za većinu radnika u Hrvatskoj i dalje vrijeme predviđeno za predah od posla.

Koliko dana godišnjeg odmora radnici u Hrvatskoj imaju na raspolaganju, jesu li zadovoljni njegovim trajanjem i kako Hrvatska stoji u usporedbi s drugim zemljama regije, istražila je Alma Career Croatia, međunarodna tvrtka najpoznatija po portalu MojPosao, u novom regionalnom istraživanju o godišnjim odmorima.

U istraživanju je sudjelovalo više od 1100 ispitanika iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Sjeverne Makedonije, a rezultati pokazuju da, barem kada je riječ o broju dana odmora, zaposlenici u Hrvatskoj prednjače među promatranim zemljama.

Hrvatski radnici na vrhu po broju dana odmora

Prema rezultatima istraživanja, radnici u Hrvatskoj u prosjeku imaju 25,1 dan godišnjeg odmora. Slijede zaposlenici u Bosni i Hercegovini s prosječnih 21,6 dana, dok su na začelju radnici u Sjevernoj Makedoniji, koji u prosjeku imaju 20,5 dana godišnjeg odmora.

No, iako zaposlenici u Hrvatskoj u prosjeku imaju najviše dana godišnjeg odmora među promatranim zemljama, to ne znači da smatraju kako im je sadašnji broj dana dovoljan.

Naime, većina radnika u sve tri zemlje voljela bi imati više vremena za odmor.

U Hrvatskoj dodatne slobodne dane priželjkuje 63% zaposlenih, u Bosni i Hercegovini 58%, a u Sjevernoj Makedoniji 45% ispitanika.

Tek 6% radnika u Hrvatskoj i 12% zaposlenih u Bosni i Hercegovini vjeruje da bi to moglo negativno utjecati na njihovu učinkovitost.

Nešto drukčiji stav bilježi se u Sjevernoj Makedoniji, gdje gotovo svaki peti radnik, njih 20%, smatra da bi povećanje broja dana godišnjeg odmora moglo imati negativan utjecaj na produktivnost.

Kada je riječ o ‘idealnoj’ mjeri odmora, ispitanici iz sve tri zemlje prilično su složni, tvrdeći kako bi im za zadovoljstvo bilo dovoljno 30 dana godišnjeg odmora.

Državne tvrtke prednjače po broju dana godišnjeg odmora

Razlike u broju dana godišnjeg odmora vidljive su i prema vrsti poslodavca. U sve tri promatrane zemlje najviše dana odmora imaju zaposlenici u tvrtkama u državnom vlasništvu, odnosno javnom sektoru.

U Hrvatskoj radnici u tom sektoru u prosjeku imaju 28 dana godišnjeg odmora, u Bosni i Hercegovini 24,1 dan, a u Sjevernoj Makedoniji 22,7 dana.

Relativno povoljne uvjete nude i privatne kompanije u stranom vlasništvu. Njihovi zaposlenici u Hrvatskoj u prosjeku imaju 24,5 dana godišnjeg odmora, u Bosni i Hercegovini 22,4 dana, a u Sjevernoj Makedoniji 20,7 dan.

S druge strane, najmanje dana odmora u pravilu imaju zaposlenici privatnih poduzeća u domaćem vlasništvu. U Bosni i Hercegovini radnici u takvim tvrtkama imaju prosječno 20,5 dana odmora, a u Sjevernoj Makedoniji 20 dana. Hrvatski radnici u istom sektoru stoje nešto bolje, s prosječnih 22,8 dana godišnjeg odmora.

U većim sustavima i godišnji odmor traje dulje

Rezultati istraživanja pokazuju da je broj dana godišnjeg odmora povezan i s veličinom poslodavca. U pravilu, što je organizacija veća, zaposlenici imaju više dana odmora na raspolaganju.

Ta je razlika najizraženija u Hrvatskoj, gdje velike kompanije i javne institucije s 200 i više zaposlenih omogućuju prosječno 26,1 dan godišnjeg odmora. Tvrtke srednje veličine, s 20 do 199 zaposlenih, svojim radnicima nude prosječno 23,6 dana, dok najmanje organizacije, one s manje od 20 zaposlenih, omogućuju prosječno 22,4 dana odmora.

Sličan obrazac vidljiv je i u Sjevernoj Makedoniji. Ondje zaposlenici velikih kompanija u prosjeku imaju 21,4 dana godišnjeg odmora, radnici u srednje velikim tvrtkama 20,6 dana, a oni zaposleni u najmanjim organizacijama 19,1 dana.

U Bosni i Hercegovini velike tvrtke svojim zaposlenicima nude prosječno 22,6 dan godišnjeg odmora, srednje velike 22,2 dana, dok najmanje organizacije omogućuju 19,3 dana odmora.

Regres očekuje sve više radnika u Hrvatskoj

Uz broj dana godišnjeg odmora, za mnoge je radnike važan i regres, odnosno dodatna financijska potpora koja im olakšava planiranje odmora. Prema rezultatima istraživanja, isplatu regresa ove godine očekuje 59% zaposlenih u Hrvatskoj, nešto više nego prošle godine, kada je regres očekivalo 56% radnika.

Među zaposlenicima koji računaju na regres, najčešće se očekuju iznosi do 500 eura (36%) i do 250 eura (35%). Iznos do 150 eura očekuje 22% ispitanika, dok 7% radnika očekuje regres viši od 500 eura.

Očekivanja se pritom znatno razlikuju ovisno o veličini organizacije.

U velikim tvrtkama i institucijama regres očekuje 76% ispitanika, u srednje velikim organizacijama 53%, a u malima 42%. Još izraženije razlike vidljive su prema tipu vlasništva: regres očekuje čak 90% zaposlenih u državnim tvrtkama i institucijama, 62% radnika u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu te 44% zaposlenih u privatnim tvrtkama u domaćem vlasništvu.

U regionalnoj usporedbi, isplatu regresa očekuje 53% zaposlenih u Bosni i Hercegovini, dok je taj udio najviši u Sjevernoj Makedoniji, gdje regres očekuje 87% radnika.

Izvor: Alma Career Croatia