Kultura
ZAGORKINIH 30 Predavanje Ivane Kuhar o najvećoj književnici u Hrvata
Pri kraju ove za Zagorku jubilarne godine, ovim se predavanjem prizvala 1931. godina, u kojoj je naša novinarka i književnica proslavila 30. objetnicu vlastitoga novinarskoga rada te društvenog i kulturnog djelovanja
U sklopu ciklusa predavanja u Memorijalnom stanu Marije Jurić Zagorke, Centar za ženske studije upriičio je u ponedjeljak, 11. prosinca, online predavanje Ivane Kuhar, više arhivistice Hrvatskog državnog arhiva, pod nazivom ‘Zagorkinih 30: Proslava jubileja i 1931. godina’.
Pri kraju ove za Zagorku jubilarne godine, ovim se predavanjem prizvala 1931. godina, u kojoj je naša novinarka i književnica proslavila 30. objetnicu vlastitoga novinarskoga rada te društvenog i kulturnog djelovanja.
Na predavanju je pojašnjeno da je 1931. godina u životu hrvatskih građana, tada stanovnika Kraljevine Jugoslavije, donijela mnoga uzbuđenja u političkom i društvenom smislu, počevši visokim posjetom kraljevskoga para Karađorđević Zagrebu i završivši njihovim posjetom Zagorju, Prigorju i zagrebačkoj okolici u lipnju. Presječena je ubojstvom Milana Šufflayja, potresima i elementarnim nepogodama u zemlji i svijetu.
Zagorka je u 1931. navršila 58 godina. Jutarnji list je detaljno pratio posjet kralja Aleksandra i kraljice Marije Zagrebu, u razdoblju od 25. siječnja do 4. veljače. Zagorka je napravila intervju s kraljicom Marijom. Susrele su se 31. siječnja 1931. u Domaćinskoj školi, pri čemu je Zagorka bila predstavnica ‘Kola domaćica’, a kasnije istog dana susret je ponovno bio u Ženskoj udruzi u Praškoj ulici.
Kraljica Marija je u travnju 1931. u Splitu bila kuma luksuznom trgovačkom parobrodu ‘Kraljica Marija’, a u svibnju je u tom gradu boravila s rođakinjama i sinovima. U rujnu je s prestolonasljednikom Petrom prisustvovala posveti zastave Jadranske straže u Zagrebu.
Inače, Zagorka je karijeru započela 1896. godine, i to anonimnim prilozima listovima ‘Hrvatski branik’ i ‘Posavska Hrvatska’, a krajem te godine ušla je u redakciju ‘Obzora’ kao korektorica, a uskoro i kao novinarka. U ‘Obzoru’ je ostala do 1917. godine, pišući političke reportaže, putopisne crtice, biografske skice, autobiografske bilješke, humoreske, novelete i feljtone. Godine 1903. postala je neformalna glavna urednica lista za vrijeme uhićenja glavnog urednika. Od 1906. do 1907. bila je izvjestiteljica iz zajedničkog Ugarsko-hrvatskog sabora u Budimpešti, a 1909. godine izvjestiteljica iz Beča o Friedjungovom procesu.
U ‘Obzoru’ su joj objavljeni romani ‘Roblje’ i ‘Vlatko Šaretić’, a u ‘Malim novinama’ objavljeni su ‘Tajna krvavog mosta’ i ‘Grička vještica’.
Pred kraj Prvog svjetskog rata prekinula je suradnju s ‘Obzorom’ i prešla je u ‘Jutarnji list’. Pisala je kriminalističke reportaže i feljton roman ‘Crveni ocean’, društvene priloge, priloge za nedjeljni zabavnik, ali sve nepotpisano. Ujedno, feljton roman ‘Gordana’, bogato ilustriran, objavljivan je u pravilnim nastavcima uz dramatične najave nastavaka.
Do 1917. godine ima objavljena još dva romana – ‘Kneginja iz Petrinjske ulice’ i ‘Republikanci’.
Uz sve bavila se i dramaturgijom, tako da je dramatizirana Šenoina ‘Kletva’ za Hrvatsko narodno kazalište i njezina ‘Grička vještica’.
U povodu Zagorkinog 30. jubileja, izvedena je svečana premijera predstave ‘Kći Lotršćaka’, čiji je redatelj Tito Strozzi, a scenarij je napisao Marijan Tepeša. Kao poklon dobila je kraljičinu sliku s potpisom i lovorov vijenac. Predstava je izvedena dva puta 1931. godine, a u Memorijalnom stanu sačuvano je šest lenti povodom tog događaja.
Do 1931. godine za ‘Jutarnji list’ napisala je pet feljton romana: ‘Kći Lotršćaka’, ‘Dvorska kamarila Marije Terezije’, ‘Buntovnik na prijestolju’, ‘Kameni križari’, ‘Suparnica Marije Terezije’. Ujedno je objavila nekoliko feljton romana i u drugim listovima, a javljala se i u pripovjetkama i člancima u više od 20 drugih časopisa.
U 1932. godini Zagorka je i dalje bila urednica ‘Ženskog lista’, ali je živjela u financijskoj neizvjesnosti, a spomenuta je i operacija žuči. Ukinuta joj je objava feljton romana ‘Proročanstvo s Kamenitih vrata’ u ‘Jutarnjem listu’.
Program financijski podupire Grad Zagreb.
Dana 15. rujna 2026. u Dječjoj kući u Rijeci održana je početna konferencija programa „Kultura svima svugdje – mladi za kulturu“, u okviru kojeg se pokreće drugi saziv inkluzivnog kulturnog vijeća mladih Kultura svima
Poslušaj članak
Na konferenciji je sudjelovala Tea Rubeša, savjetnica pravobranitelja za osobe s invaliditetom, koja je uvodno govorila o važnosti inkluzivnih kulturnih praksi i pristupačnosti kulture kao ljudskog prava te o preprekama s kojima se osobe s invaliditetom susreću u pristupu kulturnim ustanovama i sadržajima. Istaknula je pritom važnost promatranja osoba s invaliditetom ne samo kao publike, već i kao aktivnih sudionika i stvaratelja u području kulture.
Na konferenciji je predstavljen projekt i mogućnosti uključivanja mladih osoba te radnica i radnika s mladima i u kulturi zainteresiranih za inkluziju, kulturu i razvoj inkluzivnih kulturnih praksi. Svoja iskustva i perspektive predstavili su članovi i članice prvog saziva inkluzivnog kulturnog vijeća mladih te mladi radnici i radnice u kulturi Nika Grbelja, Katarina Bošnjak, Elena Kiss i Borna Padovan.
Projekt „Kultura svima svugdje – mladi za kulturu“ provodi Kultura svima svugdje u partnerstvu s Udrugom gluhih i nagluhih Primorsko-goranske županije, Gradskom knjižnicom Rijeka i Savjetovalištem za akademsku prilagodbu Filozofskog fakulteta u Rijeci. Projekt se provodi od 1. rujna 2026. do 6. svibnja 2028. godine, uz financiranje sredstvima Europske unije.
Izvor: posi.hr
Program je završio uz glazbu i koncert Zagrebačkih solista, jednog od najnagrađivanijih i najstarijih hrvatskih ansambala
Nakon Sesveta, treći ciklus Zagrebačkih kvartova kulture nastavio se i ujedno završio u Stenjevcu, donoseći od 18. do 20. rujna bogat i raznovrstan program.
Trodnevni program uključio je koncerte Natali Dizdar i Zagrebačkih solista, filmski hit Glavonja, kazališne i plesne predstave za djecu, izvedbu suvremenog cirkusa, poeziju uz glazbu i okolišnu akciju.
Podsjetimo, prva dva ciklusa okupila su tijekom travnja, svibnja, lipnja i srpnja više od 17.000 posjetitelja, a sveukupno u ovogodišnjem projektu sudjeluje više od 200 umjetnika u osam kvartova.
U Stenjevcu se nastavila suradnja s Goranovim proljećem i programom pod imenom Ritam i riječ, u sklopu kojeg se izvodi živa pjesnička riječ na zagrebačke ulice. Pjesnički glasovi spajaju se s glazbenima te se kroz pjesničko-glazbenu improvizaciju i živu svirku otkriva ritam koji ih veže. Ovaj put svoju će poeziju predstaviti Monika Herceg i Alen Brlek, a glazbu Oaza trio.
Program je završio uz glazbu i koncert Zagrebačkih solista, jednog od najnagrađivanijih i najstarijih hrvatskih ansambala. Već gotovo sedam desetljeća ovaj ansambl održava kvalitetu muziciranja na zavidnoj razini, a njihovi koncerti na otvorenom u sklopu Zagrebačkih kvartova kulture poseban su doživljaj.
U ovogodišnjem izdanju projekta Zagrebački kvartovi kulture, koji uključuje osam kvartova, u stotinjak događanja sudjeluje više od 200 umjetnika. Kao i dosad, po kvartovima se izvode koncerti, kazališne predstave za djecu i odrasle, predstave suvremenog plesa, filmske projekcije, izvedbe suvremenog cirkusa, poezija i radionice te okolišne akcije. Po prvi put ove godine predstavljeni su i murali na zidovima kvartovskih zgrada. Prvi ciklus manifestacije održao se tijekom travnja i svibnja u Dugavama, Podsusedu, Krugama i Lučkom, drugi ciklus tijekom lipnja i srpnja u Volovčici i Trnjanskoj Savici, a treći se odvija tijekom rujna u Sesvetama i Stenjevcu.
Zagrebački kvartovi kulture projekt je u organizaciji Centra za kulturno-društveni razvoj Novi prostori kulture, a održava se uz podršku Grada Zagreba. Sve informacije dostupne su na www.kvartovikulture.hr.
Program u petak, 18. rujna, započinje okolišnom akcijom Počisti u svom kvartu – svi zainteresirani stanovnici Zagreba mogu sudjelovati u čišćenju Stenjevca od smeća. Uslijedit će već tradicionalni marš kroz kvart u izvedbi Zagrebačkog orkestra ZET-a, koji signalizira službeni početak još jednog izdanja Zagrebačkih kvartova kulture! Za kraj večeri sve stanovnike Stenjevca čeka zajedničko obiteljsko filmsko iskustvo: dječji kino-hit Glavonja, napeta detektivska avantura i ujedno topla priča o prijateljstvu, zajedništvu i prihvaćanju različitosti. Glavni junaci filma su desetogodišnja Alisa i njezin stariji brat Milan, koji svijet doživljava drugačije od ostalih. U društvu trojice dječaka detektiva kreću u potragu za roditeljima koji su tajanstveno nestali te upadaju u nadrealnu pustolovinu u kojoj će se zbližiti i postati nerazdvojna dječja družina. Spomenuta projekcija uključit će titlove na hrvatskom jeziku prilagođene osobama s oštećenjem sluha, kao i audiodeskripciju za slijepe i slabovidne osobe. Inkluzivna projekcija realizira se u suradnji s udrugom Kultura svima svugdje, u okviru njihovog projekta Film svima.
Subotnji program počinje na neobičan način – uz predstavu SMASH, koja ima sve elemente tenisa, ali nije teniski meč. Ova izvedba, u produkciji Teatra Cirkus Punkt, spaja cirkus, kazalište i uličnu umjetnost. Za vrijeme trajanja predstave svi odrasli koji žele potaknuti pozitivnu promjenu u kvartu moći će se uključiti u razgovor Umjetnost u našem kvartu inicijative Novi javni naručitelji, koja građanima pruža mogućnost naručivanja umjetničkog djela u javnom prostoru. Potom će uslijediti plesna predstava za djecu Polygon, u produkciji Plesnog centra TALA. Riječ je o interaktivnoj izvedbi u kojoj se pravila kazališne igre oblikuju tijekom izvedbe, a djeca aktivno sudjeluju i uključuju se u scenske zadatke.
Subotnja večer završava koncertom popularne i omiljene zadarske pjevačice Natali Dizdar, koja se nakon dva rasprodana koncerta u Zagrebu i Splitu te brojnih koncerata diljem regije vraća u studio i počinje raditi na novim materijalima, ali se posvećuje i novim, jesenskim koncertima. Nastupom u Stenjevcu Natali Dizdar otvara novu koncertnu sezonu!
Nedjeljni program počinje poslijepodne izvedbom predstave Pita moja mama imate li jedno jaje u izvedbi Teatra Poco Loco, nastale prema istoimenoj slikovnici slikarice i autorice Tisje Kljaković Braić. Uz mnogo glazbe, kreativnih scenografskih rješenja i prepoznatljivih ilustracija, predstava priča priču o Splitu, najlipšen gradu na svitu!
U Stenjevcu se nastavlja suradnja s Goranovim proljećem i programom pod imenom Ritam i riječ, u sklopu kojeg se izvodi živa pjesnička riječ na zagrebačke ulice. Pjesnički glasovi spajaju se s glazbenima te se kroz pjesničko-glazbenu improvizaciju i živu svirku otkriva ritam koji ih veže. Ovaj put svoju će poeziju predstaviti Monika Herceg i Alen Brlek, a glazbu Oaza trio.
Program završava na najbolji mogući način – uz glazbu i koncert Zagrebačkih solista, jednog od najnagrađivanijih i najstarijih hrvatskih ansambala. Već gotovo sedam desetljeća ovaj ansambl održava kvalitetu muziciranja na zavidnoj razini, a njihovi koncerti na otvorenom u sklopu Zagrebačkih kvartova kulture poseban su doživljaj koji se ne propušta!
Ulaz na sve programe je slobodan. Program će se održati u Parku Lujze Janović Wagner. U slučaju nepovoljnih vremenskih uvjeta cijeli program na otvorenom odgađa se.
U ovogodišnjem izdanju projekta, koji uključuje osam kvartova, u stotinjak događanja sudjeluje više od 200 umjetnika. Kao i dosad, po kvartovima se izvode koncerti, kazališne predstave za djecu i odrasle, predstave suvremenog plesa, filmske projekcije, izvedbe suvremenog cirkusa, poezija i radionice te okolišne akcije. Po prvi put ove godine predstavljeni su i murali na zidovima kvartovskih zgrada. Prvi ciklus manifestacije održao se tijekom travnja i svibnja u Dugavama, Podsusedu, Krugama i Lučkom, drugi ciklus tijekom lipnja i srpnja u Volovčici i Trnjanskoj Savici, a treći se odvija tijekom rujna u Sesvetama i Stenjevcu.
Zagrebački kvartovi kulture projekt je u organizaciji Centra za kulturno-društveni razvoj Novi prostori kulture, a održava se uz podršku Grada Zagreba. Sve informacije dostupne su na www.kvartovikulture.hr.
Jedna od zadaća Tifološkog muzeja jest stvarati prostor u kojem umjetnost nije privilegija jednog osjetila, nego iskustvo dostupno svima, osobito osobama oštećenog vida
U Tiflološkom muzeju 16. rujna otvorena je izložba likovih radova splitske slikarice Lili Gluić pod nazivom’I gledam more gdje se k meni penje’.
Na izložbi je izloženo 14 radova s motivima mediteranskog krajolika. Izloženi radovi sadržavaju verbalne opise pohranjene na QR kodovima, dok su za dvije slike izrađeni taktilni dijagrami namijenjeni taktilnom doživljaju osobama oštećenog vida.
U prigodnom govoru, ravnateljica Tifološkog muzeja Nina Sivec istaknula je kako naziv izložbe uvodi u prostor mora -mjesta susreta vanjskoga krajolika, unutarnjeg svijeta i osobnog doživljaja.
-Taj osobni doživljaj mora prepoznajemo i u osebujnom likovnom izričaju Lili Gluić. Posebnu vrijednost izložbi daje i njena slikarska tehnika koja je prilagođena mogućnostima taktilnog istraživanja i koja omogućuje neposredan susret s umjetničkim djelom te nas podsjeća da umjetnost možemo doživjeti ne samo pogledom, nego i dodirom- pojasnila je Sivec.
Zaključila je kako je jedna od zadaća Tifološkog muzeja stvarati prostor u kojem umjetnost nije privilegija jednog osjetila, nego iskustvo dostupno svima, osobito osobama oštećenog vida.
Koautorica izložbe Iva Sočković rekla je da se izloženim radovima nastojalo ponovno prizvati sjećanje i osjećaje koji vežu uz more, obalu, boravak na otvorenom. Naglasila je da je autorica stvarala radove s namjerom da ih osobe s oštećenjem vida mogu doživjeti, te imaju dva prepoznatljiva elementa, boju i teksturu.
Slikarica Lili Gluić prvi puta izlaže svoje radove u Tifološkom muzeju, a ovo joj je jedna od dražih izložbi koja je pripremana dvije godine. Podsjetila je da je prije dvije godine u Parizu imala izložbu na kojoj su izloženi neki od taktilnih radova te je došlo do ponude da se radovi izlože u Tifološkom muzeju.
– Puno mi znači da mogu slikarskom tehnikom svoje radove približiti osobama oštećenog vida. Oni su jednako vrijedni kao drugi te im treba omogućiti da žive što normalnije.Umjetnost doživljavaju na svoj način, možda i bolje od drugih – rekla je Gluić.
Tko su Purger i Purgerica?
Smije li Gluha osoba dobiti informaciju koju svi ostali mogu čuti?
Besplatne zdravstvene provjere na glavnom zagrebačkom trgu
Osobni asistenti traže veće plaće i uključivanje u reformu
-
In MetropolaPrije 6 danaDUMOVEC Zagrebački umirovljenici i njihovi novi prijatelji psi
-
VijestiPrije 5 danaNaknada za prijelazno razdoblje usluge osobne asistencije
-
EU kutakPrije 4 danaOsobe s invaliditetom isključene iz hitnih službi i komunikacije
-
VijestiPrije 3 danaOsobni asistenti traže veće plaće i uključivanje u reformu
-
Civilno društvoPrije 7 danaURIHO sudjelovao u Europskom tjednu mobilnosti
-
VijestiPrije 5 danaZNAKOFEST Prevoditelji moraju biti otporni i emocionalno stabilni
-
Civilno društvoPrije 6 danaSOIH predstavio „Inkluzivni forum”
-
in MREŽAPrije 6 danaOdržana radionica projekta „Ostani zdrav“ udruge Don Kihot