Poveži se s nama

Kultura

ZAGORKINIH 30 Predavanje Ivane Kuhar o najvećoj književnici u Hrvata

Objavljeno

/

Foto: Zagorka.net

Pri kraju ove za Zagorku jubilarne godine, ovim se predavanjem prizvala 1931. godina, u kojoj je naša novinarka i književnica proslavila 30. objetnicu vlastitoga novinarskoga rada te društvenog i kulturnog djelovanja

U sklopu ciklusa predavanja u Memorijalnom stanu Marije Jurić Zagorke, Centar za ženske studije upriičio je u ponedjeljak, 11. prosinca, online predavanje Ivane Kuhar, više arhivistice Hrvatskog državnog arhiva, pod nazivom ‘Zagorkinih 30: Proslava jubileja i 1931. godina’.

Pri kraju ove za Zagorku jubilarne godine, ovim se predavanjem prizvala 1931. godina, u kojoj je naša novinarka i književnica proslavila 30. objetnicu vlastitoga novinarskoga rada te društvenog i kulturnog djelovanja.

Na predavanju je pojašnjeno da je 1931. godina u životu hrvatskih građana, tada stanovnika Kraljevine Jugoslavije, donijela mnoga uzbuđenja u političkom i društvenom smislu, počevši visokim posjetom kraljevskoga para Karađorđević Zagrebu i završivši njihovim posjetom Zagorju, Prigorju i zagrebačkoj okolici u lipnju. Presječena je ubojstvom Milana Šufflayja, potresima i elementarnim nepogodama u zemlji i svijetu.

Zagorka je u 1931. navršila 58 godina. Jutarnji list je detaljno pratio posjet kralja Aleksandra i kraljice Marije Zagrebu, u razdoblju od 25. siječnja do 4. veljače. Zagorka je napravila intervju s kraljicom Marijom. Susrele su se 31. siječnja 1931. u Domaćinskoj školi, pri čemu je Zagorka bila predstavnica ‘Kola domaćica’, a kasnije istog dana susret je ponovno bio u Ženskoj udruzi u Praškoj ulici.

Kraljica Marija je u travnju 1931. u Splitu bila kuma luksuznom trgovačkom parobrodu ‘Kraljica Marija’, a u svibnju je u tom gradu boravila s rođakinjama i sinovima. U rujnu je s prestolonasljednikom Petrom prisustvovala posveti zastave Jadranske straže u Zagrebu.

Inače, Zagorka je karijeru započela 1896. godine, i to anonimnim prilozima listovima ‘Hrvatski branik’ i ‘Posavska Hrvatska’, a krajem te godine ušla je u redakciju ‘Obzora’ kao korektorica, a uskoro i kao novinarka. U ‘Obzoru’ je ostala do 1917. godine, pišući političke reportaže, putopisne crtice, biografske skice, autobiografske bilješke, humoreske, novelete i feljtone. Godine 1903. postala je neformalna glavna urednica lista za vrijeme uhićenja glavnog urednika. Od 1906. do 1907. bila je izvjestiteljica iz zajedničkog Ugarsko-hrvatskog sabora u Budimpešti, a 1909. godine izvjestiteljica iz Beča o Friedjungovom procesu.

U ‘Obzoru’ su joj objavljeni romani ‘Roblje’ i ‘Vlatko Šaretić’, a u ‘Malim novinama’ objavljeni su ‘Tajna krvavog mosta’ i ‘Grička vještica’.

Pred kraj Prvog svjetskog rata prekinula je suradnju s ‘Obzorom’ i prešla je u ‘Jutarnji list’. Pisala je kriminalističke reportaže i feljton roman ‘Crveni ocean’, društvene priloge, priloge za nedjeljni zabavnik, ali sve nepotpisano. Ujedno, feljton roman ‘Gordana’, bogato ilustriran, objavljivan je u pravilnim nastavcima uz dramatične najave nastavaka.

Do 1917. godine ima objavljena još dva romana – ‘Kneginja iz Petrinjske ulice’ i ‘Republikanci’.

Uz sve bavila se i dramaturgijom, tako da je dramatizirana Šenoina ‘Kletva’ za Hrvatsko narodno kazalište i njezina ‘Grička vještica’.

U povodu Zagorkinog 30. jubileja, izvedena je svečana premijera predstave ‘Kći Lotršćaka’, čiji je redatelj Tito Strozzi, a scenarij je napisao Marijan Tepeša. Kao poklon dobila je kraljičinu sliku s potpisom i lovorov vijenac. Predstava je izvedena dva puta 1931. godine, a u Memorijalnom stanu sačuvano je šest lenti povodom tog događaja.

Do 1931. godine za ‘Jutarnji list’ napisala je pet feljton romana: ‘Kći Lotršćaka’, ‘Dvorska kamarila Marije Terezije’, ‘Buntovnik na prijestolju’, ‘Kameni križari’, ‘Suparnica Marije Terezije’. Ujedno je objavila nekoliko feljton romana i u drugim listovima, a javljala se i u pripovjetkama i člancima u više od 20 drugih časopisa.

U 1932. godini Zagorka je i dalje bila urednica ‘Ženskog lista’, ali je živjela u financijskoj neizvjesnosti, a spomenuta je i operacija žuči. Ukinuta joj je objava feljton romana ‘Proročanstvo s Kamenitih vrata’ u ‘Jutarnjem listu’.

Program financijski podupire Grad Zagreb.

Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Required fields are marked *

Kultura

U galeriji ‘Školica za 5’ održana 33. izložba školskih listova ‘Lidrano’

Objavljeno

/

Ova slika prikazuje izložbu različitih plakata i letaka postavljenih na metalnu rešetku. Pozadina je crvena, a informacije i slike su postavljene na zidu, stvarajući dojam muzejske ili informativne izložbe. Na bijelim papirom pričvršćenim za rešetku vidljivi su QR kodovi koji vjerojatno pružaju dodatne informacije kad se skeniraju. Desno je mala izrezana figura osobe. Pod je presvučen sivim tepihom, kontrastirajući s živopisnim crvenim zidovima. Osvjetljenje je ambientno, bez oštrih sjena,.
Foto: Hrvatski školski muzej

Izložba se tradicionalno mogla pogledati u Školskom muzeju od 1996. do 2020. godine, dok se zadnje dvije godine održava u galeriji Hrvatskog školskog muzeja ‘Školica za 5’ u Hebrangovoj 5 u Zagrebu

Prilikom otvorenja uz prigodan učenički program prisutne je pozdravila ravnateljica Hrvatskog školskog muzeja Anita Zlomislić, koja se zahvalila svima na angažmanu naglasivši kako je ove godine izloženo više časopisa nego prošle godine, a većim iskorakom u digitalna izdanja časopisa izložbi se daje suvremeni medijski okvir. Čestitala je učenicima i učiteljima koji su predano radili na izradi časopisa te je naglasila kako je ova izložba važan događaj u sklopu smotre Lidrano.

Prisutnima se obratio i urednik Školskih novina Marijan Šimeg, koji je angažiran oko organizacije i prosudbenih povjerenstava smotre Lidrano od samog početka. Pohvalio je ustrajnost učenika na izradi školskih časopisa te, osvrnuvši se na povećani interes za digitalno novinarstvo, naglasio kako je pisano novinarstvo ipak temelj svega. Podsjetio je prisutne učenike da se, usprkos tome što danas vijest traje samo nekoliko sati, bave važnom i pametnom djelatnošću – novinarstvom, a potvrdio je i da se učenici u školskim časopisima bave raznolikim temama, izražavaju stavove, propituju… Na kraju je čestitao učenicima i učiteljima – voditeljima novinarskih družina na entuzijazmu.

Ivana Zečević iz Gradskog ureda za obrazovanje, sport i mlade čestitala je učenicima i učiteljima na sjajnom poslu i izrazila nadu kako će s predanim radom nastaviti i dalje te je otvorila 33. izložbu školskih listova ‘Lidrano 2024.’.

Uz učenike i njihove mentore, djelatnike Školskog muzeja, na izložbi su nazočili i Antonio Jurčev, ravnatelj Osnovne škole Antuna Gustava Matoša sa sjedištem u Zagrebu, Aleja Antuna Augustinčića 12, koja je – uz Prirodoslovnu škola Vladimira Preloga sa sjedištem u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 269 te Gradski ured za obrazovanje, sport i mlade – organizator smotre Lidrano.

Na ovogodišnjem Lidranu u novinarskom stvaralaštvu sudjelovalo je 15 tiskanih – od toga sedam osnovnih škola i osam srednjih škola, kao i osam digitalnih školskih listova – od toga pet osnovnih škola i tri srednje škole.

Hrvatski školski muzej čuva oko 4000 učeničkih i školskih listova osnovnih i srednjih škola u Zbirci učeničkih i školskih listova.

Izvor: Hrvatski školski muzej

Nastavi čitati

Kultura

U riječkom MMSU-u otvorena izložba ‘Gdje je ženi mjesto?’

Objavljeno

/

Ova slika je plakat za izložbu umjetnosti naslovljenu “GDJE JE ŽENI MJESTO?”. Plakat ima geometrijske oblike u ljubičastim, narančastim i bijelim bojama na pozadini. Tekst je istaknut velikim slovima kontrastnih boja kako bi se istaknuo na pozadini.
Foto: Muzej moderne i suvremene umjetnosti

U Muzeju moderne i suvremene umjetnosti (MMSU) u Rijeci u utorak je otvorena izložba ‘Gdje je ženi mjesto? – Žene u modernoj umjetnosti: izložba iz zbirke MMSU-a’

Predstavljeni su radovi iz zbirki MMSU-a koji prikazuju žene unutar društvenog okvira 20. stoljeća. Izložba obuhvaća djela nastala u razdoblju od Moderne do 1970. godine, a ideja je predstaviti uvid u identitete i uloge žena kao odraz tadašnjeg vremena i njihovog položaja u zajednici.

Izloženi su radovi 60-ak autorica i autora.

Središnja tema izložbe istražuje kako su tradicionalni narativi i normativi oblikovali prikaze žena unutar različitih klasnih i rodnih odnosa te kako su oni ugrađeni u sadašnju društvenu stvarnost.

Kako je navela ravnateljica MMSU Branka Benčić ova izložba reaktualizira i pruža mogućnost fragmentarnog novog čitanja fundusa MMSU-a. Istražuje odnose intime i javnog prostora, autoportreta i portreta te pitanje žene kao objekta i subjekta.

Autorica koncepcije izložbe i jedna od kustosica Iva Kelentrić istaknula je da je izložba nastala iznenadno, zahvaljujući ideji ravnateljica da se obilježi Međunarodni dan žena, 8. ožujak.

– U kratkom razdoblju smo se opredijelile za koncept izložbe i tragale za motivima žena u fundusu muzeja. U pretraživanju fundusa i odabiru radova razvili su se dodatni zanimljivi aspekti, pa je izložba naslovljena ‘Gdje je ženi mjesto?’, kao pogled na žensko stvaralaštvo i na način kako se žena prikazivala – rekla je Kelentrić.

Izložba je podijeljena na cjeline poput prikaza majčinstva, žene kao radnice ili žene u različitim životnim razdobljima.

Uz Kelentrić, kustosica izložbe je Ksenija Orelj.
 
Izložba ostaje otvorena do 17. ožujka.

Hina

Nastavi čitati

in MREŽA

Tajni agenti s invaliditetom gostovali u Zagrebu i Rijeci

Objavljeno

/

Foto: Udruga Spirit

Ova vrijedna ekipa ima želju posjetiti i druge gradove, pozovite ih i doći će da vam pokažu neočekivano jer ljudi često ne očekuju da osobe s invaliditetom mogu napraviti nešto tako dobro

Udruga Spirit iz Rijeke u djelo provodi ideju uključivanja osoba s invaliditetom u društvo na inovativan način – kroz produkciju detektivskih filmova koje te osobe stvaraju i u kojima glume, dok se uz njih kao podrška pojavljuju osobe iz javnog života.

Do sada su snimljena tri takva filma: ‘Ni vremena za umirat’, ‘Igra sudbine’, ‘Trubač uvijek trubi parput’, a zajednička su im poveznica likovi i nestereotipno prikazivanje osoba s teškoćama: u njima one kroz duhoviti akcijski film imaju presudnu ulogu u borbi protiv zla i za spas planeta, duhovite su, ‘brze na jeziku i na djelu’, dok ni traga nema uobičajenim stereotipima, sažaljenju ili jadikovkama. I to je ono najbitnije od svega.

Iz filma u film glavne likove tumače Dorian Matić, Dora Brnić, Tea Superina i Toni Lesica, a u tome ih u sporednim ulogama ili cameo pojavama podržavaju Šajeta, Mile Kekin, Krešimir Mišak, Asim Ugljen, Mario Kovač i drugi. Tu su naravno roditelji i prijatelji. Sve je režirao, snimio i montirao Denis Pilepić – Pille (u suradnji s članovima i članicama Spirita).

Premijera je ove jeseni održana na Sušaku, a po izjavama radi se o svojevrsnom underground hitu kojeg je velika šteta ne pogledati, a na programu su i nove projekcije.

Tako su prošlog petka s ‘Agentom 010’ pod nazivom ‘Trubač uvijek trubi parput’ bili u Zagrebu u Knjižnici Knežija Zagreb, a u subotu su gostovali u astronomskom centru Rijeka. Sredinom ožujka tajni agenti ponovno dolaze u Zagreb i to na Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet.

Glumci s invaliditetom kroz filmove otvaraju vrata u novi svijet, pomiču granice i uče nas da je sve itekako moguće kad ima motivacije i volje. Pokazuju kako mogu puno, puno više izvan okvira kojeg društvo postavlja osobama s invaliditetom. Filmovi su i glumcima pokazali koliko mogu jer ni sami nisu osvijestili koliko to mogu može daleko ići.

Ova vrijedna ekipa ima želju posjetiti i druge gradove, pozovite ih i doći će da vam pokažu neočekivano jer ljudi često ne očekuju da osobe s invaliditetom mogu napraviti nešto tako dobro.

Više o svemu doznajte ovdje i ako neka osoba s invaliditetom ima želju priključiti se ovoj glumačkoj ekipi, može to učiniti, poziv je otvoren. U međuvremenu posjetite Facebook grupu tajnih agenata. Razgovor s glumcima možete čuti i vidjeti ovdje.

Nastavi čitati

U trendu