Željeli bismo poslati našu uobičajenu poruku javnosti, a to je ujedno i naša misija koju živimo i u koju duboko vjerujemo: Bitna je šira slika. Razvijajmo svijest jedni o drugima, jedni za druge, poručuje predsjednica udruge Sanja Maroević
Poslušaj članak
Udruga ‘Jedni za druge’ utemeljena je prije gotovo dva desetljeća, točnije 2008. godine, a kroz različite aktivnosti, ponajprije terapijskim jahanjem, pruža podršku brojnim mališanima s razvojnim teškoćama. Uz djecu, ova zagrebačka udruga brine i o bivšim ovisnicima o alkoholu, drogi i kocki koji su kroz prethodno liječenje uspostavili primarnu apstinenciju.
Udruga ‘Jedni za druge’ ovu subotu, 13. lipnja u Ježdovečkoj 4a (Ranch Lipi Cavallo) organizira Dan otvorenih vrata gdje će zainteresiranoj javnosti, uz bogat program, predstaviti aktivnosti za djecu s različitim oblicima invaliditeta, od Down sindroma do motoričkih i intelektualnih teškoća. Tim povodom razgovaramo s predsjednicom udruge Sanjom Maroević, po zanimanju klinička psihologinja, zaposlena u Klinici za psihijatriju Vrapče.
– Za djecu s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom, naše aktivnosti terapije jahanjem predstavljaju pomoć u njihovoj rehabilitaciji, a za bivše ovisnike, koje smo uključili u pomagačke aktivnosti oko izvođenja terapije jahanjem, to predstavlja resocijalizaciju i mogućnost ponovnog uključivanja u društvenu zajednicu uz osjećaj njihove korisnosti, mogućnost njihovog razvoja samopouzdanja, osobnih vrijednosti i pokazivanja društvene odgovornosti – kaže nam Maroević.
– Naime, bivši ovisnici vode brigu o konjima, pomažu u pripremi konja za terapiju jahanjem te pomažu i pri izvođenju terapije jahanjem, najčešće prateći djecu s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom dok jašu, povećavajući tako njihovu sigurnost.
Primarna aktivnost je terapija jahanjem koju provodimo vikendima na prostoru Rancha Lipi Cavallo. Organiziramo i kreativne likovne radionice pod vodstvom naših volontera npr.radne terapeutkinje, a koje se izvode i uz pomoć bivših ovisnika koji imaju smisla i želje za takav kreativni rad. Od radionica, nudimo i psihoedukativno – iskustvene radionice, namijenjene odraslim korisnicima, a u kojima se prorađuju relevenatne psihološke teme u kontekstu osobnih iskustava naših polaznika i korisnika radionica. Provodimo i aktivnosti prirodne integracije – uz pomoć naših partnera organiziramo zajedničke posjete kulturnim ustanovama s bivšim ovisnicima i drugim korisnicima u cilju njihovog ponovnog uključivanja u društvenu zajednicu te širenja socijalne mreže – navodi Maroević.
U rad Udruge je uključeno četrdesetak djece s teškoćama u razvoju, dvadeset resocijalizanata – bivših ovisnika u apstinenciji i trenutno četiri osobe na radu za opće dobro, upućene iz Probacijskog sustava.
Roditelji koji uključuju svoju djecu u aktivnosti udruge ‘Jedni za druge’, donose preporuku nadležnog liječnika za isto, popunjavaju potrebnu dokumentaciu za učlanjenje dostupnu na web stranici udruge.
– Po dolasku dobivaju i ‘informirani pristanak’ u kojem piše tko sve sudjeluje u našim aktivnostima – bivši ovisnici, osuđenici na radu za opće dobro, volonteri – no oni ne znaju tko je tko. Svi mi smo jednostavno ljudi koji pomažu njihovoj djeci – veli Maroević.
– S vremenom se stvaraju prekrasne i vrlo dirljive priče između naših korisnika, podržane pozitivnim neposrednim iskustvom vezanim za naše aktivnosti. Time utječemo i na destigmatizaciju svih naših korisnika.
Mislimo da je izuzetno važno istaknuti kako naša Udruga nudi aktivnosti u kojima naši korisnici nisu samo pasivni primatelji usluga, več ujedno i aktivni davatelji usluga! I Jedni i Drugi se zaista izgrađuju i rastu kroz međusobno davanje i pomoć, kroz inkluziju u punom smislu riječi!
U aktivnostima Udruge, napominje Maroević, neizostavni su volonteri, bez kojih njihove aktivnosti ne bi ni bile moguće. Prijave zainteresiranih volontera su moguće na mail adresu jednizadruge@gmail.com.
Volonteri će savladati znanja o osnovama brige i njege konja, osnovama pravilnog vođenja konja, dobit će nužna znanja o problemu i bolesti ovisnosti te različitim tegobama djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom – navodi Maroević.
– Savladat će vještine timskog rada, komunikacijske vještine općenito te posebno s ranjivim i osjetljivim skupinama kakvi su naši korisnici.
Obogatit će svoja iskustva osvještavanjem svojih, kao i razumijevanjem tuđih psiholoških potreba; razumijevanjem i prihvaćanjem tuđih psiholoških i fizičkih ograničenja; učenjem tolerancije na različitost; razvijanjem empatije. Na planu stavova, očekujemo mijenjanje krivo utemeljenih stavova odnosno predrasuda, posebno u odnosu na naše korisnike – bivše ovisnike i osobe s invaliditetom.
Udruga se financirasredstvima dobivenim na natječajima za udruge. Grad Zagreb kontinuirano financijski podržava rad i aktivnosti Udruge, no teško bi, kaže Maroević, mogli sve izvesti da nema i donacija iz privatnog i poslovnog sektora.
– I na kraju, željeli bismo poslati našu uobičajenu poruku javnosti koja je ujedno i naša misija koju živimo i u koju duboko vjerujemo: Bitna je šira slika. Razvijajmo svijest jedni o drugima, jedni za druge – poručuje Maroević.
U sklopu Europskog tjedna mobilnosti u nedjelju je na Cvjetnom trgu održano središnje događanje koje je okupilo udruge osoba s invaliditetom i razne ustanove. Kroz različite sadržaje građani su mogli doživjeti pristupačnost i mobilnost iz perspektive osoba s invaliditetom i starijih osoba
Poslušaj članak
Program je započeo društveno-sportskom manifestacijom „Inkluzivna štafeta“ koju već tradicionalno organiziraju udruge osoba s invaliditetom pod pokroviteljstvom Grada Zagreba. Kretanjem u kolicima i s povezom na očima građani su mogli iskustiti s kojim se arhitektonskim preprekama svakodnevno u gradu susreću osobe s invaliditetom te su se mogli okušati u stolnom tenisu s proslavljenom paraolimpijkom Sandrom Paović i sudjelovati u međugeneracijskim aktivnostima.
URIHO – Ustanova za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom predstavila se građanima trima aktivnostima: „Tiha tura kroz Zagreb – znakovi u pokretu“, „Grad svih građana“ i aktivnošću „Probaj drugačije“.
Foto: URIHO
– Kroz aktivnost „Grad svih građana“ se radi inkluzivni kolaž, a ideja je da promičemo ljepotu različitosti, da pokažemo važnost svačijeg doprinosa. Građani će bojama i oblicima izraziti svoju viziju inkluzivnog grada. Njihove crteže ćemo ugraditi u kolaž. Druga aktivnost je „Probaj drugačije“, a građani mogu iskustiti kako se likovno izraziti s motoričkim teškoćama ili oštećenjem vida. Želimo osvijestiti ljude kako invaliditet ne znači da osobe ne mogu raditi bilo koju aktivnost. Mogu je raditi na drugačiji način koji ne predstavlja nešto loše – pojasnila je Iva Šušak, defektologinja u ustanovi URIHO.
Edukacijska rehabilitatorica Iva Baričević je istaknula kako se kroz aktivnost „Tiha tura kroz Zagreb – Znakovi u pokretu“ želi da građani iskuse promet i javni prostor iz pozicije gluhih i nagluhih osoba. Riječ je o interaktivnoj radionici hrvatskog znakovnog jezika u formi kratke šetnje kroz središte Zagreba.Tijekom kretanja sudionici različitih generacija uče osnovne znakove povezane s prostorom, prometom i svakodnevnom komunikacijom u javnom prostoru. Kroz zajedničko kretanje i učenje promovira se pješačenje kao dostupan oblik mobilnosti te hrvatski znakovni jezik kao alat za smanjenje komunikacijskih barijera i jačanje društvene uključenosti.
Foto: URIHO
Udruga slijepih Zagreb prezentirala je građanima pomagala i audio deskripciju. Riječ je o verbalnom opisu vizualnih elemenata u audiovizualnim sadržajima koji omogućuje slijepim i slabovidnim osobama praćenje radnje. Direktorica udruge slijepih Zagreb Latica Mirjanić je istaknula da zahvaljujući audiodeskripciji osobe s oštećenjem vida mogu uživati u predstavi ili sportskim događajima kao i videće osobe, jer im se prenose sve informacije o onome što drugi vide.
– Nažalost, audiodeskripcija nije uvijek dostupna.Udruga ima dobru suradnju s NK Dinamo i Hrvatskim nogometnim savezom koji nam omogućuju audio deskripciju za nogometne utakmice. Imamo audio deskripciju za neke filmove, ali HRT nema audio deskripciju kao niti sva kazališta – pojasnila je Mirjanić.
Zbog dugotrajne nezaposlenosti kod velikog broja osoba s invaliditetom primjetan je pad samopouzdanja i motivacije potrebne za tako odvažan iskorak kao što je slobodno poduzetništvo
Što sve treba osobi s invaliditetom da bi se samozaposlila ili pronašla posao?
Ovo pitanje bila je tema okruglog stola upriličenog koncem prošlog tjedna u Knjižnici Augusta Cesarca, u organizaciji zagrebačkog Centra za razvoj vrijednosti.
Centar je u listopadu prošle godine pokrenuo projekt ‘Inkluzivno poduzetništvo – nastavak širenja dobre prakse poticanja poduzetništva i zapošljavanja osoba s invaliditetom’ kojemu je cilj, uz ostalo, osnažiti osobe s invaliditetom koje imaju ambiciju okušati se u poduzetništvu, također i na otvorenom tržištu rada. Okrugli stol na temu samozapoljavanja osoba s invaliditetom dio je tog projekta.
Kako je to naveo organizator okruglog stola, cilj je ‘otvaranje dijaloga između institucija, poslodavaca, obrazovnih ustanova i zaposlenih osoba s invaliditetom kako bi se raspravilo o preprekama i izazovima s kojima se mlade osobe s invaliditetom susreću pri ulasku na tržište rada’.
Uključivanje osoba s invaliditetom na tržište rada i u poduzetništvo razvijanjem njihovih poduzetničkih potencijala zasad nije pokazalo ohrabrujuće rezultate, rečeno je u raspravi.
Jedan od ključnih problema pri (samo)zapošljavanju jest činjenica da kod poslodavaca još uvijek postoji određeni strah od troškova prilagodbi radnog mjesta za zaposlenike s invaliditetom, kao i zakonskih procedura koje još uvijek prolaze kroz dugoročnu birokratsku proceduru.
Zbog dugotrajne nezaposlenosti kod velikog broja osoba s invaliditetom primjetan je pad samopouzdanja i motivacije potrebne za tako odvažan iskorak kao što je slobodno poduzetništvo.
Usto, otežavajući faktor su i sustavne barijere, i arhitektonske i institucionale. Među te prepreke može se svrstati i neprilagođenost digitalne tehnologije i sadržaja za brojne osobe s invaliditetom.
I ništa manje bitno, sustavno se bilježi neusklađenost obrazovanja osoba s invaliditetom s potrebama tržišta rada.
No, na okruglom su stolu istaknuti i primjeri dobre prakse zapošljavanja osoba s invaliditetom u Lijepoj našoj, među ostalim Atlantic Grupa, Hrvatski Telekom, Infobip te Hedona. Ove su tvrtke tu reputaciju stekle zhvaljujući razumnoj prilagodbi, fokusu na sposobnostma osoba s invaliditetom i mrežama podrške na radnim mjestima.
Tek da podsjetimo, osobe s invaliditetom u našoj zemlji mogu ostvariti pravo na Potporu za održivost samozapošljavanja osoba s invaliditetom, uz koju dolazi i niz drugih poticaja koje dodjeljuje Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (ZOSI) i Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ). Osnovni je uvjet da je osoba upisana u Očevidnik zaposlenih osoba s invaliditetom.
Na jučerašnju raspravu o (samo)zapošljavanju osoba s invaliditetom svoje su predtavnike delegirali Udruga za sindrom Down, Centar za profesionalnu rehabilitaciju Zagreb, HZZ PU Sisak te ustanova URIHO.
Kovač i Marijon kažu kako osobe s invaliditetom uglavnom imaju nepotpuno znanje o vlastitim pravima, a Inkluzivni kviz koncipiran je tako da, zabavnim pitanjima i odgovorima, potakne igrače da se bolje o tome informiraju
Kazališni i filmski redatelj Mario Kovač i njegov prijatelj Denis Marijon, član udruge Zamisli te predsjednik Saveza SUMSI, nepopravljivi su kvizomani, pa ne čudi da je njihov Inkluzivni kviz jučer privukao toliko ljudi u zagrebačku Kuću Europe.
Inkluzivni kviz, kako mu samo ime kaže, zamišljen je kao ispit znanja ekipa sastavljenih od osoba s invaliditetom i onih bez. No, ovo je krviz neobičan po tome što zapravo propituje neznanje igrača o pravima osoba s invaliditetom u Hrvatskoj i svijetu. Kovač i Marijon kažu kako osobe s invaliditetom uglavnom imaju nepotpuno znanje o vlastitim pravima, a Inkluzivni kviz koncipiran je tako da, zabavnim pitanjima i odgovorima, potakne igrače da se bolje o tome informiraju.
Zavidnu posjećenost i organizaciju Inkluzivnog kviza ponajprije treba zahvaliti činjenici da i Kovač i Marijon imaju dugogodišnje iskustvo s pub kvizovima, i kao organizatori i kao igrači. Otkud ideja za ovakav kviz, pitamo Kovača.
– Nekako su se spojile razne silnice s kojima se bavim u životu i godine suradnje s udrugom Zamisli. Kako s Denisom često surađujem i na promociji tema vezanih za osobe s invaliditetom, jednostavno se nekako prirodno i spontano Denis dosjetio zašto bih ne bih napravio kviz na tu temu. Nismo se mogli sjetiti nikoga tko je to radio prije.
Već smo zapravo radili donekle sličan kviz, ali posve zatvoren i više zafrkantski, za nasmijati ljude. Međutim, reakcije ljudi koji su sudjelovali bile su sjajne. Puno njih pitalo nas zašto toga nema više, zašto nema takvih projekta. I onda smo odlučili osmisliti kviz koji je neka vrsta učenja kroz zabavu. Poanta Inkluzivnog kviza nije pokazati koliko znaš, nego osvijestiti što ne znaš i onda poraditi na tim področjima.
Ja, inače, u suradnji s Hrvatskom knjižnicom za slijepe već godinama radim kvizove namjenjene na slijepoj populaciji koji se organiziraju svake godine u mjesecu Hrvatske knjige – priča nam Kovač.
Denis Marijon kaže kako je udruga Zamisli odlučila upriličiti Inkluzivni kviz dok u Zagrebu traje Europski tjedan mobilnosti. Jesu li, pitamo Marijona, ovim posve nekonvencionalnim kvizom željeli dodatno seznibilizirati javnost za prava osoba s invvaliditetom.
– To svakako! Usto smo i shvatili da se kroz provokativna i šaljiva pitanja ustvari najbolje uči o invaliditetu – kaže Marijon.
Koristimo nužne kolačiće za rad stranice, a uz vašu privolu i kolačiće za postavke, statistiku i marketing. Svoj odabir možete promijeniti u bilo kojem trenutku.
Pročitajte pravila privatnosti i kolačića.
Postavke kolačića
Odaberite koje vrste kolačića dopuštate. Nužni kolačići uvijek su uključeni jer bez njih stranica ne može pravilno raditi.
Nužni kolačići
Omogućuju osnovne funkcije, sigurnost i pamćenje vašeg izbora kolačića.
Uvijek aktivni
Kolačići postavki
Pamte odabrani jezik, izgled i druge korisničke postavke.
Statistički kolačići
Pomažu nam razumjeti korištenje portala i poboljšati sadržaj.
Marketinški kolačići
Koriste se za mjerenje oglasa i prikaz relevantnijeg sadržaja.