Imaginacija može biti i puno snažnija kod osoba koje, recimo, ne vide, koje su slabovidne ili imaju oštećenje sluha, ili se možda kreću u invalidskim kolicima, kaže nagrađivani književnik

Poslušaj članak

Hrvatska knjižnica za slijepe ponovno je na svojoj književnoj tribini ugostila plodnog i nagrađivanog autora. Ovog puta riječ je o Ivici Prtenjači, pjesniku, piscu i radijskom uredniku koji iza sebe ima sedam romana i tko zna koliko zbirki poezije i kratkih priča.

Na ovoj tribini bila je i ekipa In Portala koja je kratki razgovor s Prtenjačom – uzgred, dvostrukim laureatom VBZ-ove nagrade za najbolji neobjavljeni roman – započela s ovim pitanjem: može li književnost u ovo digitalno doba, kad je čovjek dušu prodao tehnologiji, i dalje biti tumač stvarnosti u kojoj živimo?

– Može i mora! Život bez književnosti, bez umjetnosti, nije ljudski život – kategoričan je Prtenjača. 

– Meni je apsolutno nezamisliv svijet bez književnosti i mislim da postoji jako mnogo ljudi koji možda nisu svjesni koliko bi ljudski život bez pisane riječi bio isprazan. Dakle, bez književnog teksta koji mijenja naš odnos spram stvarnosti, naše osjećaje, koji nas nakratko spašava od besmisla života.

No, pitamo Prtenjaču, koliko vrijedi književni tekst ukoliko autor kao alat koristi umjetnu inteligenciju, antitezu kreativnosti i mašte. Tvrdi se naime da je među književnicima sve više onih koji kreativne blokade rješavaju oslanjajući se na Chat GPT ili neke slične oblike digitalnih pomagala.

– Ne poznajem nikoga takoga, ili bari meni nisu ljudi priznali. Ja, recimo, ne znam koristiti umjetnu inteligenciju ni zašto. No svijet se jako brzo mijenja, svakodnevno se događa neka mala apokalipsa, a kako će u svemu tome proći književnost to ne mogu projicirati – kaže Prtenjača. 

Može li književnost, umjetnost općenito, odigrati značajnu ulogu u integraciji osoba s invaliditetom u svekolike društvene procese te, možda, biti jedna od grlatijih zagovornica društva jednakih mogućnosti?

– Apsolutno može! Mislim da su u tom smislu ljudi s invaliditetom u istoj pozici kao i oni bez invaliditeta, isto mogu čitati, mogu slušati audio knjige, mogu doći na ovakvu književnu tribinu – veli Prtenjača.

– Ljudska imaginacija nije ograničena na invaliditet bilo koje vrste. Ja kada pišem, recimo, uvijek razmišljam o tom svom čitatelju koji je dobronamjeran, koji je zainteresiran, koji će mi dopustiti da ga začaram svojim tekstom. A tu nema razlike između invalidne osobe ili čitatelja koji nema te tegobe. Dapače, imaginacija može biti i puno snažnija kod osoba koje, recimo, ne vide, koje su slabovidne ili imaju oštećenje sluha, ili se možda kreću u invalidskim kolicima. Jer čovjek je prilagodljiv i čovjek se razvija, a upravo u tom smislu književnost može imati važnu i plemenitu ulogu u životu osoba s invaliditetom – zaključuje Prtenjača.

Željeli bismo poslati našu uobičajenu poruku javnosti, a to je ujedno i naša misija koju živimo i u koju duboko vjerujemo: Bitna je šira slika. Razvijajmo svijest jedni o drugima, jedni za druge, poručuje predsjednica udruge Sanja Maroević

Poslušaj članak

Udruga ‘Jedni za druge’ utemeljena je prije gotovo dva desetljeća, točnije 2008. godine, a kroz različite aktivnosti, ponajprije terapijskim jahanjem, pruža podršku brojnim mališanima s razvojnim teškoćama. Uz djecu, ova zagrebačka udruga brine i o bivšim ovisnicima o alkoholu, drogi i kocki koji su kroz prethodno liječenje uspostavili primarnu apstinenciju.

Udruga ‘Jedni za druge’ ovu subotu, 13. lipnja u Ježdovečkoj 4a (Ranch Lipi Cavallo) organizira Dan otvorenih vrata gdje će zainteresiranoj javnosti, uz bogat program, predstaviti aktivnosti za djecu s različitim oblicima invaliditeta, od Down sindroma do motoričkih i intelektualnih teškoća. Tim povodom razgovaramo s predsjednicom udruge Sanjom Maroević, po zanimanju klinička psihologinja, zaposlena u Klinici za psihijatriju Vrapče.

– Za djecu s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom, naše aktivnosti terapije jahanjem predstavljaju pomoć u njihovoj rehabilitaciji, a za bivše ovisnike, koje smo uključili u pomagačke aktivnosti oko izvođenja terapije jahanjem, to predstavlja resocijalizaciju i mogućnost ponovnog uključivanja u društvenu zajednicu uz osjećaj njihove korisnosti,  mogućnost njihovog razvoja samopouzdanja, osobnih vrijednosti i pokazivanja društvene odgovornosti – kaže nam Maroević.

– Naime, bivši ovisnici vode brigu o konjima,  pomažu u pripremi konja za terapiju jahanjem te pomažu i pri izvođenju terapije jahanjem, najčešće prateći djecu s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom dok jašu, povećavajući tako njihovu sigurnost.

Primarna aktivnost je terapija jahanjem koju provodimo vikendima na prostoru Rancha Lipi Cavallo. Organiziramo i kreativne likovne radionice pod vodstvom naših volontera npr.radne terapeutkinje, a koje se izvode i uz pomoć bivših ovisnika koji imaju smisla i želje za takav kreativni rad. Od radionica, nudimo i psihoedukativno – iskustvene radionice, namijenjene odraslim korisnicima, a u kojima se prorađuju relevenatne psihološke teme u kontekstu osobnih iskustava naših polaznika i korisnika radionica. Provodimo i aktivnosti prirodne integracije – uz pomoć naših partnera organiziramo zajedničke posjete kulturnim ustanovama s bivšim ovisnicima i drugim korisnicima u cilju njihovog ponovnog uključivanja u društvenu zajednicu te širenja socijalne mreže – navodi Maroević.  

U rad Udruge je uključeno četrdesetak djece s teškoćama u razvoju, dvadeset resocijalizanata – bivših ovisnika u apstinenciji i trenutno četiri osobe na radu za opće dobro, upućene iz Probacijskog sustava.

Roditelji koji uključuju svoju djecu u aktivnosti udruge ‘Jedni za druge’, donose preporuku nadležnog liječnika za isto, popunjavaju potrebnu dokumentaciu za učlanjenje dostupnu na web stranici udruge.

– Po dolasku dobivaju i ‘informirani pristanak’ u kojem piše tko sve sudjeluje u našim aktivnostima – bivši ovisnici, osuđenici na radu za opće dobro, volonteri – no oni ne znaju tko je tko. Svi mi smo jednostavno ljudi koji pomažu njihovoj djeci – veli Maroević. 

– S vremenom se stvaraju prekrasne i vrlo dirljive priče između naših korisnika, podržane pozitivnim neposrednim iskustvom vezanim za naše aktivnosti. Time utječemo i na destigmatizaciju svih naših korisnika.

Mislimo da je izuzetno važno istaknuti kako naša Udruga nudi aktivnosti u kojima naši korisnici nisu samo pasivni primatelji usluga, več ujedno i aktivni davatelji usluga! I Jedni i Drugi se zaista izgrađuju i rastu kroz međusobno davanje i pomoć, kroz inkluziju u punom smislu riječi!

U aktivnostima Udruge, napominje Maroević, neizostavni su  volonteri, bez kojih njihove aktivnosti ne bi ni bile moguće. Prijave zainteresiranih volontera su moguće na mail adresu jednizadruge@gmail.com.

Volonteri će savladati znanja o osnovama brige i njege konja, osnovama pravilnog vođenja konja, dobit će nužna znanja o problemu i bolesti ovisnosti te različitim tegobama djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom – navodi Maroević.  

– Savladat će vještine timskog rada, komunikacijske vještine općenito te posebno s ranjivim i osjetljivim skupinama kakvi su naši korisnici.

Obogatit će svoja iskustva osvještavanjem svojih, kao i razumijevanjem tuđih psiholoških potreba; razumijevanjem i prihvaćanjem tuđih psiholoških i fizičkih ograničenja; učenjem tolerancije na različitost; razvijanjem empatije. Na planu stavova, očekujemo mijenjanje krivo utemeljenih stavova odnosno predrasuda, posebno u odnosu na naše korisnike – bivše ovisnike i osobe s invaliditetom.

Udruga se financira sredstvima dobivenim na natječajima za udruge. Grad Zagreb kontinuirano financijski podržava rad i aktivnosti Udruge, no teško bi, kaže Maroević, mogli sve izvesti da nema i donacija iz privatnog i poslovnog sektora.

– I na kraju, željeli bismo poslati našu uobičajenu poruku javnosti koja je ujedno i naša misija koju živimo i u koju duboko vjerujemo: Bitna je šira slika. Razvijajmo svijest jedni o drugima, jedni za druge – poručuje Maroević.

Konferencija će okupiti stručnjake, znanstvenike, predstavnike ustanova i organizacija civilnog društva te sve zainteresirane koji djeluju u području podrške osobama s invaliditetom

Poslušaj članak

Centar za socijalnu inkluziju Šibenik organizira stručno-znanstvenu konferenciju pod nazivom ‘Unaprjeđenje sustava usluga i kvalitete podrške u zajednici za osobe s invaliditetom – 2026.’, koja će se održati od 10. do 12. studenoga 2026. godine u Hotelu Olympia u Vodicama.

Konferencija će okupiti stručnjake, znanstvenike, predstavnike ustanova i organizacija civilnog društva te sve zainteresirane koji djeluju u području podrške osobama s invaliditetom.

Cilj događanja je razmjena znanja, iskustava i primjera dobre prakse s naglaskom na razvoj kvalitetnijih usluga u zajednici.

Program konferencije obuhvatit će niz aktualnih tema, među kojima su mentalno zdravlje, neovisno življenje, zakonska regulativa, osobno i obiteljski usmjereno planiranje podrške te rana razvojna podrška.

Sudionici će moći aktivno sudjelovati kroz usmena izlaganja, poster prezentacije, radionice i tematske simpozije.

Organizatori pozivaju zainteresirane autore na dostavu sažetaka do 30. lipnja 2026. godine putem e-mail adrese inkluzija.sibenik1@gmail.com. Obavijest o prihvaćanju radova bit će poslana do 1. rujna 2026. godine.

Konferencija će biti prijavljena profesionalnoj komori radi stručnog bodovanja, a sudjelovanje i objava rada u knjizi sažetaka bit će mogući uz prethodno podmirenu kotizaciju.

Rana registracija traje do 30. rujna 2026. godine, dok će se od 1. listopada primjenjivati kasne kotizacije.

Za sudionike koji dolaze izvan Vodica osiguran je smještaj u Hotelu Olympia po posebnim cijenama za vrijeme trajanja konferencije. Prijave za smještaj potrebno je izvršiti najkasnije do 27. listopada 2026. godine.

Organizator konferencije je Centar za socijalnu inkluziju Šibenik, a financijsku podršku pruža Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva.

Više doznajte ovdje.