Pri kraju ove za Zagorku jubilarne godine, ovim se predavanjem prizvala 1931. godina, u kojoj je naša novinarka i književnica proslavila 30. objetnicu vlastitoga novinarskoga rada te društvenog i kulturnog djelovanja
U sklopu ciklusa predavanja u Memorijalnom stanu Marije Jurić Zagorke, Centar za ženske studije upriičio je u ponedjeljak, 11. prosinca, online predavanje Ivane Kuhar, više arhivistice Hrvatskog državnog arhiva, pod nazivom ‘Zagorkinih 30: Proslava jubileja i 1931. godina’.
Pri kraju ove za Zagorku jubilarne godine, ovim se predavanjem prizvala 1931. godina, u kojoj je naša novinarka i književnica proslavila 30. objetnicu vlastitoga novinarskoga rada te društvenog i kulturnog djelovanja.
Na predavanju je pojašnjeno da je 1931. godina u životu hrvatskih građana, tada stanovnika Kraljevine Jugoslavije, donijela mnoga uzbuđenja u političkom i društvenom smislu, počevši visokim posjetom kraljevskoga para Karađorđević Zagrebu i završivši njihovim posjetom Zagorju, Prigorju i zagrebačkoj okolici u lipnju. Presječena je ubojstvom Milana Šufflayja, potresima i elementarnim nepogodama u zemlji i svijetu.
Zagorka je u 1931. navršila 58 godina. Jutarnji list je detaljno pratio posjet kralja Aleksandra i kraljice Marije Zagrebu, u razdoblju od 25. siječnja do 4. veljače. Zagorka je napravila intervju s kraljicom Marijom. Susrele su se 31. siječnja 1931. u Domaćinskoj školi, pri čemu je Zagorka bila predstavnica ‘Kola domaćica’, a kasnije istog dana susret je ponovno bio u Ženskoj udruzi u Praškoj ulici.
Kraljica Marija je u travnju 1931. u Splitu bila kuma luksuznom trgovačkom parobrodu ‘Kraljica Marija’, a u svibnju je u tom gradu boravila s rođakinjama i sinovima. U rujnu je s prestolonasljednikom Petrom prisustvovala posveti zastave Jadranske straže u Zagrebu.
Inače, Zagorka je karijeru započela 1896. godine, i to anonimnim prilozima listovima ‘Hrvatski branik’ i ‘Posavska Hrvatska’, a krajem te godine ušla je u redakciju ‘Obzora’ kao korektorica, a uskoro i kao novinarka. U ‘Obzoru’ je ostala do 1917. godine, pišući političke reportaže, putopisne crtice, biografske skice, autobiografske bilješke, humoreske, novelete i feljtone. Godine 1903. postala je neformalna glavna urednica lista za vrijeme uhićenja glavnog urednika. Od 1906. do 1907. bila je izvjestiteljica iz zajedničkog Ugarsko-hrvatskog sabora u Budimpešti, a 1909. godine izvjestiteljica iz Beča o Friedjungovom procesu.
U ‘Obzoru’ su joj objavljeni romani ‘Roblje’ i ‘Vlatko Šaretić’, a u ‘Malim novinama’ objavljeni su ‘Tajna krvavog mosta’ i ‘Grička vještica’.
Pred kraj Prvog svjetskog rata prekinula je suradnju s ‘Obzorom’ i prešla je u ‘Jutarnji list’. Pisala je kriminalističke reportaže i feljton roman ‘Crveni ocean’, društvene priloge, priloge za nedjeljni zabavnik, ali sve nepotpisano. Ujedno, feljton roman ‘Gordana’, bogato ilustriran, objavljivan je u pravilnim nastavcima uz dramatične najave nastavaka.
Do 1917. godine ima objavljena još dva romana – ‘Kneginja iz Petrinjske ulice’ i ‘Republikanci’.
Uz sve bavila se i dramaturgijom, tako da je dramatizirana Šenoina ‘Kletva’ za Hrvatsko narodno kazalište i njezina ‘Grička vještica’.
U povodu Zagorkinog 30. jubileja, izvedena je svečana premijera predstave ‘Kći Lotršćaka’, čiji je redatelj Tito Strozzi, a scenarij je napisao Marijan Tepeša. Kao poklon dobila je kraljičinu sliku s potpisom i lovorov vijenac. Predstava je izvedena dva puta 1931. godine, a u Memorijalnom stanu sačuvano je šest lenti povodom tog događaja.
Do 1931. godine za ‘Jutarnji list’ napisala je pet feljton romana: ‘Kći Lotršćaka’, ‘Dvorska kamarila Marije Terezije’, ‘Buntovnik na prijestolju’, ‘Kameni križari’, ‘Suparnica Marije Terezije’. Ujedno je objavila nekoliko feljton romana i u drugim listovima, a javljala se i u pripovjetkama i člancima u više od 20 drugih časopisa.
U 1932. godini Zagorka je i dalje bila urednica ‘Ženskog lista’, ali je živjela u financijskoj neizvjesnosti, a spomenuta je i operacija žuči. Ukinuta joj je objava feljton romana ‘Proročanstvo s Kamenitih vrata’ u ‘Jutarnjem listu’.
Program financijski podupire Grad Zagreb.
