Sudionici sastanka zaključili su da je potrebno nastaviti rad na poboljšanju pristupačnosti i ravnopravnog sudjelovanja osoba s invaliditetom u političkom životu te izrazili interes za daljnju suradnju s ODIHR-om

Poslušaj članak

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskoga sabora održao je u ponedjeljak sastanak s predstavnicima Ureda OESS-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) o većem uključivanju osoba s invaliditetom u rad parlamenata.

Na sastanku je predstavljena metodologija ODIHR-a koja pomaže parlamentima procijeniti koliko su pristupačni i uključivi za osobe s invaliditetom. Predsjednica Odbora Ivana Kekin objasnila je kako je cilj upoznati Hrvatski sabor s mogućnostima primjene tog modela.

Predsjednik Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Milorad Pupovac istaknuo je da invaliditet nije samo zdravstveno ili socijalno pitanje, nego i pitanje jednakosti, sudjelovanja u društvu i zaštite ljudskog dostojanstva. Naglasio je važnost bolje vidljivosti osoba s invaliditetom u radu Sabora te nastavka rada na jačanju njihovih prava.

Saborska zastupnica Ljubica Lukačić rekla je kako Hrvatska već ima razvijen zakonodavni okvir za zaštitu prava osoba s invaliditetom, ali smatra da pojedine mjere, posebno u području zapošljavanja i profesionalne rehabilitacije, treba dodatno unaprijediti. Dodala je kako zaposlenje osobama s invaliditetom donosi veću samostalnost i aktivnije sudjelovanje u društvu.

Predstavnica ODIHR-a Yulija Netesova upozorila je da su osobe s invaliditetom i dalje nedovoljno zastupljene u politici, unatoč međunarodnim obvezama i većoj svijesti o važnosti uključivosti.

– Parlament uključiv za osobe s invaliditetom nije samo pristupačna zgrada, nego institucija koja omogućuje ravnopravno sudjelovanje u svim parlamentarnim procesima – istaknula je Netesova.

Prema istraživanju ODIHR-a i Parlamentarne skupštine OESS-a, mnogi parlamenti nemaju nijednog zastupnika s invaliditetom, a uključivost se često svodi samo na fizičku pristupačnost prostora. Kao glavne prepreke navode se društveni stereotipi, nedovoljna zastupljenost i prepreke u zapošljavanju i samostalnom životu.

ODIHR-ova metodologija temelji se na načelu ‘Ništa o nama bez nas’, što znači da osobe s invaliditetom i njihove organizacije sudjeluju u svim fazama procjene. Procjenjuju se zastupljenost osoba s invaliditetom, zakonodavni okvir, parlamentarni nadzor te fizička i komunikacijska pristupačnost.

Kao primjere dobre prakse Netesova je izdvojila Crnu Goru i Austriju, koje su već napravile značajne korake prema stvaranju uključivijih parlamenata.

Pravobranitelj za osobe s invaliditetom Dario Jurišić rekao je kako je nužno ukloniti prepreke koje osobama s invaliditetom otežavaju sudjelovanje u javnom i političkom životu. Podsjetio je da u aktualnom sazivu Hrvatskoga sabora djeluje devet zastupnika s invaliditetom.

Sudionici sastanka zaključili su da je potrebno nastaviti rad na poboljšanju pristupačnosti i ravnopravnog sudjelovanja osoba s invaliditetom u političkom životu te izrazili interes za daljnju suradnju s ODIHR-om.

Vodič je namijenjen širokom krugu korisnika, uključujući osobe s tjelesnim i senzornim oštećenjima, kroničnim bolestima, ADHD-om, disleksijom te drugim stanjima koja mogu utjecati na proces obrazovanja

Poslušaj članak

U Sveučilištu u Splitu predstavljen je obnovljeni Vodič za studente s invaliditetom, publikacija osmišljena kako bi budućim i sadašnjim studentima pružila pregled prava, mogućnosti podrške i korisnih informacija vezanih uz studiranje.

Projekt su zajednički realizirali Studentska udruga Liberato i Studentski zbor Sveučilišta u Splitu s ciljem jačanja pristupačnosti i jednakih prilika u visokom obrazovanju.

Predstavljanje vodiča okupilo je predstavnike obrazovnih institucija, lokalne i regionalne samouprave te državnih tijela, čime je dodatno naglašena važnost suradnje u stvaranju inkluzivnog akademskog okruženja za sve studente.

Publikacija donosi praktične informacije o ostvarivanju studentskih prava, prilagodbama nastave i ispita, dostupnim stipendijama, smještaju, prijevozu te radu ureda i koordinatora za podršku studentima s invaliditetom. Osim toga, obrađene su teme psihološke podrške, vršnjačke pomoći i iskustava studenata koji se tijekom studiranja susreću s različitim oblicima teškoća.

Vodič je namijenjen širokom krugu korisnika, uključujući osobe s tjelesnim i senzornim oštećenjima, kroničnim bolestima, ADHD-om, disleksijom te drugim stanjima koja mogu utjecati na proces obrazovanja. Njegova svrha je olakšati snalaženje u sustavu visokog obrazovanja i povećati informiranost o dostupnim oblicima podrške.

Posebna vrijednost ovog izdanja jest pregled usluga i podrške koje studentima nude različita sveučilišta u Hrvatskoj i regiji. Time se budućim studentima omogućuje lakše planiranje studiranja te upoznavanje s mogućnostima koje im stoje na raspolaganju još prije upisa na fakultet.

Objavljivanjem ovog vodiča još jednom je potvrđena važnost uklanjanja prepreka u obrazovanju i stvaranja akademske zajednice u kojoj svi studenti imaju jednake uvjete za razvoj, napredovanje i uspješno studiranje.

Vodič je dostupan ovdje.

Održana je konferencija ‘Osobe s invaliditetom i zajednica – Gdje smo danas’ na kojoj se govorilo o nasilju nad osobama s invaliditetom, procesu deinstitucionalizacije i razvoju usluga podrške u zajednici

Poslušaj članak

U Hrvatskoj i Europskoj uniji teži se transformaciji ustanova i njihovom postupnom zatvaranju jer se takvim oblikom skrbi ugrožavaju temeljna ljudska prava osoba s invaliditetom. Na potrebu ukidanja institucionalnog smještaja upozorava i Agencija za temeljna prava Europske unije (FRA) izvješćem pod naslovom ‘Mjesta skrbi = mjesta sigurnosti? Nasilje nad osobama s invaliditetom u ustanovama’.

Povodom objave tog izvješća 29. svibnja u Zagrebu održana je konferencija ‘Osobe s invaliditetom i zajednica – Gdje smo danas’ na kojoj se govorilo o nasilju nad osobama s invaliditetom, procesu deinstitucionalizacije i razvoju usluga podrške u zajednici. Predstavljeno je nacionalno ispitivanje provedeno tijekom 2025. u ustanovama za smještaj osoba sa psihosocijalnim teškoćama koje je pokazalo da je najčešći oblik nasilja ono među korisnicima te neprimjerena komunikacija i postupanje od strane djelatnika. Većina korisnika nasilje nije prijavila jer smatra da prijava neće dovesti do promjena.

Pravobranitelj za osobe s invaliditetom Darijo Jurišić upozorio je da institucionalizacija predstavlja oblik strukturnog nasilja i ograničavanja ljudskih prava, a problem nije samo u pojedinačnim incidentima ili lošim praksama, nego je duboko strukturne prirode.

– Život u instituciji često znači gubitak autonomije i mogućnosti donošenja najosnovnijih odluka o vlastitom životu, a dugotrajna institucionalizacija vodi socijalnoj izolaciji, pasivizaciji i pogoršanju psihosocijalnog funkcioniranja – pojasnio je Jurišić.

Zaključio je da nije dovoljno učinjeno kako bi se osigurala dostupnost socijalnih, zdravstvenih i obrazovnih usluga, mogućnost rada i zapošljavanja te podrška potrebna za samostalan život u zajednici.

Državna tajnica Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marijana Pletikosa istaknula je da su učinjeni pomaci širenjem mreže usluga u zajednici, osigurana je veća uključenost korisnika kao i podrška obiteljima. Ministarstvo kontinuirano razvija program organiziranog stanovanja, a kako bi se oko 1000 korisnika uključilo u izvaninstitucionalne usluge, u ovom programskom razdoblju osigurano je 274,5 milijuna eura. Pletikosa je istaknula važnost donošenja Operativnog plana razvoja integrirane dugotrajne skrbi radi bolje integracije zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, s fokusom na područje ljudskih resursa, financijsku održivost, kvalitetu te aktivnosti koje uključuju koordinaciju i povezivanje u pružanju skrbi.

Andreja Rafaelić iz Instituta Republike Slovenije za socijalni rad predstavila je iskustva svoje zemlje u provedbi procesa deinstitucionalizacije koji je započeo 2020. godine. Izrađena je Strategija za deinstitucionalizaciju za razdoblje 2024. – 2034., te je osnovan Centar za usmjeravanje deinstitucionalizacije u svrhu provedbe strategije. U 2026. osnovano je 12 multidisciplinarnih timova diljem Slovenije koji provode preseljenje osoba iz institucija u zajednicu, a osnovan je i Centar za zagovaranje koji zagovara prava osoba s invaliditetom i život u zajednici.