in MREŽA
Za inkluziju je ključan odnos prema učenicima s teškoćama
Kvalitetno obrazovanje omogućuje napredak svakog djeteta. Za djecu s invaliditetom i teškoćama u razvoju inkluzivno obrazovanje, kao temelj kvalitetnog obrazovanja, pruža mogućnost razvoja sposobnosti i potencijala te osjećaj pripadnosti i samopouzdanja
Poslušaj članak
S ciljem razmjene dobre prakse, u okviru dvodnevnog jubilarnog simpozija osoba s invaliditetom 30. listopada održan je panel ‘Inkluzivno obrazovanje – postignuća i izazovi’.
Marijana Gojčeta iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih istaknula je da je odgojno-obrazovna politika Vlade RH politika inkluzivnog obrazovanja.
– U odgojno-obrazovnom sustavu teži se stvoriti koliko god je moguće inkluzivne škole. To znači da djeci s teškoćama u razvoju u svakoj školi treba osigurati kvalitetno obrazovanje, obrazovanje prilagođeno njihovim potrebama, mogućnostima, sposobnostima i interesima. Pravilnik o osnovnoškolskom i srednjoškolskom obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju propisuje pravo na primjerene programe i oblike školovanja te dodatnu podršku – pojasnila je Gojčeta.
Naglasila je da je od školske godine 2012./2013. upisano više od 20 tisuća učenika s teškoćama u sustavu osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja, a danas je upisano oko 40 tisuća, dvostruko više nego prije. U redovnim školama su od 2008. godine posebni razredni odjeli u kojima se provode redovni i posebni programi.
– Intenzivno radimo na tome da se u redovnim školama ustrojavaju posebni razredni odjeli kako bi učenici bili u matičnim sredinama. Danas imamo oko pet tisuća pomoćnika u nastavi, velik broj škola ima stručne suradnike – ne samo pedagoga i knjižničara, nego i psihologa te jednog stručnog suradnika edukacijsko-rehabilitacijskog profila, a u nekim školama i tri stručna suradnika tog profila: socijalnog pedagoga, logopeda i edukacijskog rehabilitatora – objasnila je Gojčeta.
Naglasila je da resorno ministarstvo čini puno na poboljšanju inkluzivnog obrazovanja. Donesene su smjernice za odgojno-obrazovne djelatnike za rad s učenicima s teškoćama, a uz njih i smjernice za darovite učenike. Prošle godine doneseni su predmetni kurikulumi posebnih programa.
– Kroz suradnju s Agencijom za odgoj i obrazovanje nastojimo učitelje osposobiti da budu inkluzivni. Učitelj koji nikada prije nije radio s djetetom s teškoćama u početku rada s njim osjeća se nedovoljno kompetentnim. Međutim, učitelji imaju mogućnost zatražiti podršku, mogu se obratiti Ministarstvu ili Agenciji za odgoj i obrazovanje. Postoji mogućnost formiranja mobilnih timova koji će u školskoj sredini omogućiti osposobljavanje ne samo tog učitelja, nego čitavog kolektiva – pojasnila je Gojčeta.
Učiteljica Osnovne škole Fran Galović Sanja Minarik istaknula je da njezina škola zadovoljava sve uvjete inkluzije. Škola ima kompletan stručni tim, odnosno pedagoga, socijalnog pedagoga, logopeda i psihologa, te educirane učitelje i posebne razredne odjele.
Minarik je upozorila da se, nažalost, u neposrednom radu s djecom s teškoćama učitelji još uvijek osjećaju nedovoljno kompetentnima.
– Bojite se hoćete li pristupiti na ispravan način, hoćete li zadovoljiti potrebe djeteta. Stoga relevantne institucije u odgojno-obrazovnom sustavu trebaju učiteljima pružiti edukaciju i potrebne vještine. Na sreću, meni je to pruženo. Roditelji djevojčice s Down sindromom u mom razredu i članovi njezine udruge su mi ponudili pomoć i edukaciju. Udruga je za mene i učiteljicu u produženom boravku održala predavanje. Suradnja je dovela do toga da sam se osjećala sigurnije – ispričala je Minarik.
Naglasila je da se i cijeli razred uključio u inkluziju. Naime, uspostavljena je suradnja s raznim udrugama s kojima su učenici obilježavali prigodne datume, ali su udruge održavale i radionice tijekom cijele školske godine. Udruge su nudile i edukacije roditeljima djece razrednog odjela koji je pohađala djevojčica s Down sindromom.
– Iz susreta s tim udrugama stvorili smo inkluzivni projekt u razredu koji se proširio kao inkluzivni projekt škole, a nazvali smo ga ‘Inkluzija sad i ovdje’ – rekla je Minarik.
Glavna tajnica Nacionalnog sveta invalidskih organizacij Slovenije Mojca Vaupotič istaknula je da nije dovoljno samo prilagoditi nastavu djeci s teškoćama u razvoju, nego je bitan i odnos učitelja prema toj djeci. Stoga Nacionalni svet invalidskih organizacij Slovenije provodi radionice u školama, dječjim vrtićima i srednjim školama. Vaupotič je pojasnila da se u redovne razrede u Sloveniji uključuju djeca bez većih teškoća u razvoju, a u posebne razrede redovnih škola djeca s višestrukim teškoćama, ali imaju interakciju s drugim učenicima.
Predsjednica Foruma mladih SOIH-a Katarina Strunjak složila se da je bitan odnos učitelja prema učenicima s teškoćama u razvoju te je ispričala svoje iskustvo koje je prolazila tijekom školovanja. Posebno lijepo iskustvo bilo je tijekom osnovnoškolskog obrazovanja, gdje je imala puno razumijevanje svoje učiteljice, dok je na nerazumijevanje nekih profesora naišla tijekom školovanja na Pravnom fakultetu.
Smatra da je na lokalnoj razini u posljednjih nekoliko godina postignut napredak u inkluzivnom obrazovanju i da se taj napredak treba nastaviti.
– Nadam se da će se osobe s invaliditetom manje morati boriti za neka prava za koja sam se ja borila. Za sve one koji se ne mogu boriti sami i ne znaju kako dalje, smatram da moraju potražiti pomoć u udrugama osoba s invaliditetom i od stručnih timova u školama – poručila je Strunjak.
Razvojem usluge „Mobilna zajednica” program će poticati aktivnije sudjelovanje odraslih osoba s invaliditetom i njihovu veću vidljivost u šest hrvatskih gradova
Poslušaj članak
Zajednica saveza osoba s invaliditetom Hrvatske – SOIH predstavila je 9. rujna 2026. trogodišnji program „Inkluzivni forum”. Na početnoj konferenciji putem Zooma okupilo se 59 sudionika, a program je predstavila voditeljica Magdalena Guzalić.
Partneri su Mreža mladih Hrvatske i Grad Zadar. Tijekom prve godine aktivnosti će se provoditi u Vukovaru, Puli, Zadru, Slavonskom Brodu, Karlovcu i Varaždinu.
Naglasak je na razvoju izvaninstitucionalne podrške i povezivanju lokalnih vlasti, socijalnih ustanova, udruga i volontera. Suradnja će uključivati i područja obrazovanja, zdravstva te zapošljavanja, radi razvoja „Mobilne zajednice” kao inovativne socijalne usluge.
Aktivnosti su namijenjene osobama s invaliditetom, stručnjacima, roditeljima djece s teškoćama u razvoju i volonterima. Predviđene su rasprave o uključivanju u zajednicu i ulozi udruga u zagovaranju i pružanju usluga, edukacije za osnaživanje sudionika, radionice izrade individualnih planova za krizne situacije te učenje u prirodi.
Program obuhvaća i promicanje volontiranja te kampanje „Inkluzija nije iluzija” i „Kompetentni i uspješni”, posvećenu zapošljavanju osoba s invaliditetom.
Financijsku podršku osigurava Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. Za prvu godinu, od 1. lipnja 2026. do 31. svibnja 2027., odobreno je 43.150 eura.
U sklopu projekta „Ostani zdrav“ udruga Don Kihot održala je u subotu radionicu za djecu s teškoćama u razvoju
Poslušaj članak
Tijekom radionice korisnici Centra za rehabilitaciju Silver u ugodnom su prirodnom okruženju učili kako četkati i hraniti konje iz ruke, o prehrani drugih životinja na imanju udruge, uz stručno vodstvo jahali su konje te uživali u tjelovježbi i igri.
Ovo je tek jedna od deset edukativnih radionica koje će se provoditi do kraja godine, a radionice će se nastaviti do završetka trogodišnjeg projekta, čija je vrijednost 59.060,19 eura, od čega 55.460,19 eura sufinancira Ministarstvo zdravstva. Hvalevrijedan projekt provodi udruga Don Kihot u partnerstvu s Centrom za rehabilitaciju Silver i Centrom za rehabilitaciju Zagreb.
Predsjednica udruge Don Kihot Marita Mučić pojasnila je da je projekt „Ostani zdrav“ usmjeren na poboljšanje psihosocijalnog i fizičkog zdravlja kroz terapiju pomoću konja. Projektom će biti obuhvaćeno 240 korisnika.
– Uz djecu s teškoćama u razvoju i odrasle osobe s invaliditetom u projekt ćemo uključiti ovisnike, mlade s poremećajem u ponašanju, djecu bez adekvatne roditeljske skrbi, a zajedničko im je da boluju od kroničnih bolesti. Kroz projekt smo željeli pomoći skupinama koje imaju više teškoća – rekla je Mučić.
Projekt će se provoditi do kraja ove godine na imanju udruge na adresi Šimunovečka cesta, a iduće godine na novoj lokaciji Goričica, naselju u sustavu Grada Svetog Ivana Zeline.
Uz edukativne radionice i terapijsko jahanje u sklopu projekta preko web-stranica provodit će se kampanja „Čisti u glavi, ostanimo zdravi“, koja je namijenjena široj populaciji, te će se održati info-pultovi u udruzi Don Kihot, Centru za rehabilitaciju Silver i Centru za rehabilitaciju Zagreb.
– Ovakve projekte važno je sufinancirati jer nedostaje sadržaja za ranjive skupine društva. Oni doprinose socijalnoj inkluziji ovih skupina, a naš projekt ne provodi se u zatvorenom, nego u prirodi s konjima, što emocionalno pozitivno utječe na korisnike – zaključila je Mučić.
Među sudionicima radionice bio je 9-godišnji Andrej, koji je već jahao konja. Naglasio je kako je i ovaj put u tome uživao jer se osjećao ugodno i sigurno.
Martina Crnkić, majka 5-godišnje Arijane, ocijenila je da je radionica korisna za djecu s teškoćama u razvoju.
– Naša kćerka ima terapiju s psom u Centru Silver i dobro reagira na njega, pas kod nje ima smirujući učinak. Ovo je prvi susret s konjem – ispričala je majka Martina.
Terapiju pomoću konja pohvalila je Kristina Čalić, čiji sin Filip dva puta tjedno dolazi na jahanje.
– Filip ima Down sindrom, a jahanje je doprinijelo napretku, primjerice poboljšalo je motoriku – rekla je majka Kristina.
U pratnji majke Marine na jahanje dva puta tjedno dolazi i 14-godišnja Tara s poremećajem iz spektra autizma. Kod Tare jahanje doprinosi poboljšanju senzorike i emocionalnoj regulaciji.
U sklopu Europskog tjedna mobilnosti u nedjelju je na Cvjetnom trgu održano središnje događanje koje je okupilo udruge osoba s invaliditetom i razne ustanove. Kroz različite sadržaje građani su mogli doživjeti pristupačnost i mobilnost iz perspektive osoba s invaliditetom i starijih osoba
Poslušaj članak
Program je započeo društveno-sportskom manifestacijom „Inkluzivna štafeta“ koju već tradicionalno organiziraju udruge osoba s invaliditetom pod pokroviteljstvom Grada Zagreba. Kretanjem u kolicima i s povezom na očima građani su mogli iskustiti s kojim se arhitektonskim preprekama svakodnevno u gradu susreću osobe s invaliditetom te su se mogli okušati u stolnom tenisu s proslavljenom paraolimpijkom Sandrom Paović i sudjelovati u međugeneracijskim aktivnostima.
URIHO – Ustanova za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom predstavila se građanima trima aktivnostima: „Tiha tura kroz Zagreb – znakovi u pokretu“, „Grad svih građana“ i aktivnošću „Probaj drugačije“.
– Kroz aktivnost „Grad svih građana“ se radi inkluzivni kolaž, a ideja je da promičemo ljepotu različitosti, da pokažemo važnost svačijeg doprinosa. Građani će bojama i oblicima izraziti svoju viziju inkluzivnog grada. Njihove crteže ćemo ugraditi u kolaž. Druga aktivnost je „Probaj drugačije“, a građani mogu iskustiti kako se likovno izraziti s motoričkim teškoćama ili oštećenjem vida. Želimo osvijestiti ljude kako invaliditet ne znači da osobe ne mogu raditi bilo koju aktivnost. Mogu je raditi na drugačiji način koji ne predstavlja nešto loše – pojasnila je Iva Šušak, defektologinja u ustanovi URIHO.
Edukacijska rehabilitatorica Iva Baričević je istaknula kako se kroz aktivnost „Tiha tura kroz Zagreb – Znakovi u pokretu“ želi da građani iskuse promet i javni prostor iz pozicije gluhih i nagluhih osoba. Riječ je o interaktivnoj radionici hrvatskog znakovnog jezika u formi kratke šetnje kroz središte Zagreba.Tijekom kretanja sudionici različitih generacija uče osnovne znakove povezane s prostorom, prometom i svakodnevnom komunikacijom u javnom prostoru. Kroz zajedničko kretanje i učenje promovira se pješačenje kao dostupan oblik mobilnosti te hrvatski znakovni jezik kao alat za smanjenje komunikacijskih barijera i jačanje društvene uključenosti.
Udruga slijepih Zagreb prezentirala je građanima pomagala i audio deskripciju. Riječ je o verbalnom opisu vizualnih elemenata u audiovizualnim sadržajima koji omogućuje slijepim i slabovidnim osobama praćenje radnje. Direktorica udruge slijepih Zagreb Latica Mirjanić je istaknula da zahvaljujući audiodeskripciji osobe s oštećenjem vida mogu uživati u predstavi ili sportskim događajima kao i videće osobe, jer im se prenose sve informacije o onome što drugi vide.
– Nažalost, audiodeskripcija nije uvijek dostupna.Udruga ima dobru suradnju s NK Dinamo i Hrvatskim nogometnim savezom koji nam omogućuju audio deskripciju za nogometne utakmice. Imamo audio deskripciju za neke filmove, ali HRT nema audio deskripciju kao niti sva kazališta – pojasnila je Mirjanić.
Tko su Purger i Purgerica?
PRAVOBRANITELJICA Nasilje nad ženama nije privatna stvar
SOIH predstavio „Inkluzivni forum”
Održana radionica projekta „Ostani zdrav“ udruge Don Kihot
-
in MREŽAPrije 5 danaINKLUZIVNI KVIZ Sve što (ne) znate o pravima OSI
-
VijestiPrije 6 danaSVETI IVAN ZELINA Što sve nudi projekt ‘Inkluzivna kulturama’
-
KulturaPrije 4 danaTIFLOLOŠKI MUZEJ Taktilna izložba slikarice Lili Gluić
-
In MetropolaPrije 9 satiDUMOVEC Zagrebački umirovljenici i njihovi novi prijatelji psi
-
In MetropolaPrije 1 danSAMO 5 MINUTA Oštra poruka Zajednice spinalno ozlijeđenih
-
Put putujemPrije 6 danaSlaven Škrobot u kolicima je obišao više od 40 država
-
VijestiPrije 5 danaTJEDAN MOBILNOSTI Pet minuta Zajednice spinalno ozlijeđenih
-
Civilno društvoPrije 1 danURIHO sudjelovao u Europskom tjednu mobilnosti