Poveži se s nama

Komentar

VIŠNJA MAJSEC SOBOTA Nagrade naše nasušne

Objavljeno

/

Prijave su stigle iz 25 zemalja svijeta, glasalo za nas i staro i mlado, i domaći, a bome i kolegice i kolege iz inozemstva

Zadnjih tjedana mediji puni poziva na glasanje za svekolike uvažene, nominirane za razne nagrade. Proglašenja pompozna i svečana, a pomalo i kičovita. Glas voditelja svima znanu rečenicu ponavlja: ‘Za nagradu … 2024. nominirani su: ……’. Oni koji su ušli u najuži izbor naizgled opušteni, al’ sirenski glas kompetitivne slave uvelike vabi, a valja i koju pametnu, ako se posreći, izgovoriti.

Vratilo me to u pandemijsku 2020. godinu u kojoj su ‘COVID-19 negativna knjižica’ i Program osposobljavanja radnih instruktora za osobe s invaliditetom zaposlene u zaštitnim i integrativnim radionicama (sve kreirano u URIHO-voj Službi za rehabilitaciju) ušli u najuži izbor i kao finalist nominirani za Europsku nagradu za socijalne usluge ESSA 2020 (The European Social Services Awards) u kategoriji Izvanredni tim (Outstanding Team Award).

Prijave stigle iz 25 zemalja svijeta, glasalo za nas i staro i mlado, i domaći, a bome i kolegice i kolege iz inozemstva. Da je to normalna godina bila, četvrtog bi prosinca 2020. u Bruxellesu sjedili, znojili se i čekali proglašenje pobjednika. A ovako, covid nas zarobio i prikovao za laptope pa zumali beskontaktno. Prezentacija daljinska glumila svečanost punu boja, konfeta  i vatrometa virtualnog. U zadnji nas čas Vijeće za socijalnu skrb Sjeverne Irske glasovima preteklo. Al’ nominiran gotovo kao i nagrađen pa ponos skrivali nismo jer bio je to, i još uvijek jest, najviši međunarodni doseg koji je URIHO postigao.

A doživjeli smo to i kao priznanje nastavku i razvijanju timskoga rada začetog prije 45 godina u bivšem DIOZ-u, a kasnije URIHO-u. Interdisciplinarni timski rad stručnjaka (liječnika medicine rada, psihologa, socijalnih radnika, defektologa, edukacijskih rehabilitatora, radnih instruktora itd.) urodio je kreiranjem i izvođenjem različitih programa i projekata, metoda i alata, oblika i sadržaja rada koji su nakon provedbe i evaluacije postajali standardi profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom za cijelu Lijepu našu (a prethodno i za nekadašnju onu).

I tako prašina zaborava prekrila mnoga sjećanja, pa tako i ova, jer ‘kupci i dobavljači slavu nose’, pa k tome još i potpore razne ‘važnije bome’ od tamo nekakvog timskoga rada, pa k tome još i izvanrednog.

Pojedinci su još tu, a što je od timskoga duha ostalo, svakome na prosudbu …

Kažu da se dobar glas daleko čuje, al’ onaj drugi još i dalje.

Komentar

VIŠNJA MAJSEC SOBOTA A sada – smijeeeeeh!!

Objavljeno

/

Foto: Pixabay

Nakon sjetne korizme došli Uskrsni dani puni sunčeve energije, šarenila cvjetnih boja i zelenila tepiha travnatog. Radost i cvrkut na sve strane, ptičice i djeca u isti glas

Poslušaj ovaj članak

U ovakvom veselom ozračju red je da spomenemo neke rezultate istraživanja pozitivnog utjecaja smijeha na ljudsko zdravlje.

Smijeh pogoduje boljem funkcioniranju srca i krvotoka, potiče cirkulaciju i opskrbu stanica kisikom te utječe na smanjenje kolesterola, krvnog tlaka i šećera u krvi.

Smijeh utječe na ublažavanje bolova i smanjenje spazama te ima pozitivne učinke na oboljele od multiple skleroze, Parkinsonove bolesti, bronhitisa, astme i PTSP-a.

Terapija smijehom izvrsna je komplementarna metoda u onkologiji, liječenju bolesti ovisnosti te kod sportaša u postizanju boljih rezultata.

Smijanje pokreće endorfine (hormone sreće) koji nas opuštaju i smanjuju utjecaj kortizola, hormona stresa.

Što se ljudi više smiju tijekom dana, manje ih pogađaju stresni događaji.

Dnevno bismo se 20 minuta trebali gromoglasno smijati, onako iz dubine trbuha, čime produbljujemo naše disanje, unosimo više kisika u naš organizam, što je svojevrsna korisna ‘masaža’ naših unutarnjih organa.

Na smanjenje napetosti bitno utječe 4-5 dubokih trbušnih udisaja i izdisaja, a jedan od najjednostavnijih načina dubokog disanja jest upravo smijanje iz trbuha.

‘Nađite vremena za smijeh, to je melodija duše’, riječi su Majke Tereze.

Nastavi čitati

Komentar

VIŠNJA MAJSEC SOBOTA Alegorija Uskrsa

Objavljeno

/

Na slici je osoba u kostimu zeca koja hoda po kamenoj stazi prema horizontu, s dramatičnim oblacima na nebu.
Foto: Pixabay

Preduskrsna korizma bila je vrijeme povratka samima sebi, poniranja u dubine samopoimanja i samoopažanja te pokušaja povezivanja duhovnog i onoga nama svakodnevno opipljivog, onoga što u psihologiji zovemo introspekcijom

Poslušaj ovaj članak

Čin je to samosvijesti koji uključuje analiziranje vlastitih misli, osjećaja i ponašanja i jedna je od osnovnih karakteristika koja nas razlikuje od životinjskog svijeta. Samoopažamo i introspektivno procjenjujemo svoje emocije, stavove, razmišljanja, maštu, percepciju i druge psihičke procese koji svakodnevno izviru iz nas samih.

Jeste li se ponekad ulovili da hodajući ulicom ili zureći u prazno vodite samo vama čujni unutarnji monolog, ponekad zbunjujući, ponekad nedorečen, poput trbuhozborca koji se obraća sebi samom, osluškujući što mu vlastiti um ima za reći? Zrcalna je to introspektivna slika prigušenog unutrašnjeg govora, nečujnog, ali punog poruka.

Osobe sklone introspekciji veći značaj pridaju izgradnji dubljih odnosa s manjim brojem osoba, izbjegavajući površne ispraznosti. Donose promišljenije odluke, imajući potrebu zastati pa tek onda nešto zaključiti i/ili izreći. Nisu sklone dramatiziranju već življenju u svijetu balansiranog povezivanja vlastitih misli i ideja, često bivajući vrlo kreativni.

I tako nas od introspektivne korizme do Uskrsa još samo korak dijeli, od Uskrsa koji razotkriva najveću misteriju života, uklanjajući granice između materijalnog i duhovnog i nastojeći zadržati tajnovitost kršćanske alegorije, bolne i lijepe u isti čas…

Sretan vam Uskrs, dragi moji!

Nastavi čitati

Komentar

VIŠNJA MAJSEC SOBOTA Smisao besmisla

Objavljeno

/

Ova slika prikazuje trenutak na prosvjedu, ističući poruku “RASIZAM NIJE PATRIOTIZAM”, naglašavajući razliku između nacionalnog ponosa i diskriminacije. U prvom planu je plakat s tom porukom, a u pozadini su nejasno vidljive osobe.
Foto: Pixabay

Zašto je netko u svom izričaju i postupcima motiviran ‘spaliti sve do temelja’ i širiti neprijateljske poruke i sadržaje, nerijetko usmjerene protiv određene grupe, odnosno političke opcije?

Poslušajte ovaj članak

Prije četiri godine, na Danima psihologije Sveučilišta u Zadru, gostovao je danski psiholog, prof. dr. Michael Bang Petersen s izuzetno zanimljivim predavanjem pod naslovom’Potreba za kaosom i motivacija za širenje neprijateljskih političkih glasina’. Jedno od osnovnih pitanja, koje je u prezentiranom istraživanju autor postavio, bilo je: ‘Zašto je netko u svom izričaju i postupcima motiviran ‘spaliti sve do temelja’ i širiti neprijateljske poruke i sadržaje, nerijetko usmjerene protiv određene grupe, odnosno političke opcije?’.

Analizirajući ovu pojavnost, Petersen je sa svojim suradnicima izradio upitnik od osam čestica u kojem ispitanici označavaju svoje (ne)slaganje s tvrdnjama poput: ‘Smatram da bi društvo trebalo biti spaljeno do temelja’; ‘Ne možemo popraviti probleme naših društvenih institucija, trebamo ih srušiti i početi ispočetka’ i drugo. Kao jedna od tvrdnji poslužio je i citat iz poznate knjige Chucka Palahniuka ‘Fight club’ (kao i istoimenog filma): ‘Ponekad želim uništiti nešto prekrasno’.

Primjenjujući ovaj upitnik, Petersenov je tim došao do zanimljivih rezultata. Jedan od prvih bila je pozitivna korelacija između potrebe za širenjem kaosa i motivacije za mobilizacijom istomišljenika, kao i potrebe za privlačenjem pa i zabavljanjem publike oko sebe. Širenje kaosa rezultira stvaranjem straha, zastrašivanja i određene prisile, a onome koji ga širi stvara dodatni osjećaj nadmoći i dominacije.

Još jedna važna karakteristika ličnosti je bila značajno povezana s potrebom za širenjem kaosa, a to je besmisao. Naime, ispitanici koji su imali poteškoća u pronalaženju vlastitog smisla u životu, postizali su statistički značajno više rezultate na ovom upitniku.

Autori na kraju ovog opsežnog istraživanja zaključno kažu: ‘Pojedinci kojima su osobni status i samopromocija izuzetno važni, a pronalaženje pravog smisla u životu im nije jača strana, izražavanjem i širenjem kaosa i neprijateljskih poruka nastoje mobilizirati svoje pratitelje u borbi protiv čitavog sustava, kreirajući destruktivne strategije, kako bi sami sebe izbavili od osjećaja osobnog besmisla.’

Nastavi čitati

U trendu