Dodaj IN Portal među omiljene izvore na Googleu

Mjesečna potpora za učenike srednjih škola iznosi 150 eura, dok studenti mogu ostvariti potporu od 200 eura mjesečno, neovisno o tome studiraju li u Splitu ili izvan njega

Poslušaj članak

Grad Split objavio je javni poziv za dodjelu financijskih potpora učenicima srednjih škola i studentima s invaliditetom za školsku i akademsku godinu 2026./2027. Potpore su namijenjene novim korisnicima koji ispunjavaju propisane uvjete, a cilj je pružiti im financijsku podršku tijekom školovanja.

Pravo na prijavu imaju učenici i studenti s invaliditetom koji su redovno upisani u školsku ili akademsku godinu 2026./2027. te koji zajedno s jednim roditeljem, udomiteljem ili skrbnikom imaju neprekidno prebivalište na području Grada Splita najmanje tri godine do dana objave poziva. Također, ne smiju primati stipendiju ili potporu za školovanje po drugoj osnovi.

Mjesečna potpora za učenike srednjih škola iznosi 150 eura, dok studenti mogu ostvariti potporu od 200 eura mjesečno, neovisno o tome studiraju li u Splitu ili izvan njega. Isplata se provodi u najviše deset jednakih mjesečnih obroka tijekom školske ili akademske godine. Broj korisnika ovisit će o raspoloživim sredstvima u proračunu Grada Splita.

Pri odabiru kandidata uzimat će se u obzir vrsta invaliditeta i težina oštećenja, kao i postignuti i priznati rezultati izvan školskih aktivnosti u području znanosti, umjetnosti ili sporta.

Za prijavu je potrebno ispuniti odgovarajući obrazac i priložiti preslike osobnih iskaznica podnositelja prijave i jednog roditelja, udomitelja ili skrbnika, potvrdu o redovnom upisu u školsku ili akademsku godinu te izjavu da se ne prima druga stipendija ili potpora. Potrebno je dostaviti i dokaz o invaliditetu i težini oštećenja, primjerice nalaz i mišljenje Zavoda za vještačenje ili odgovarajuću potvrdu odnosno rješenje o inkluzivnom dodatku. Kandidati mogu priložiti i dokaze o svojim izvanškolskim postignućima, ako ih imaju.

Obrazac za prijavu dostupan je na mrežnoj stranici Grada Splita www.split.hr ili u gradskoj pisarnici. Prijave se mogu poslati preporučenom poštom na adresu Grad Split, Upravni odjel za socijalnu skrb, branitelje i demografiju, Obala kneza Branimira 17, 21000 Split. Moguće ih je predati i osobno u pisarnici, poslati na adresu elektroničke pošte pisarnica@split.hr ili putem sustava https://epodnesakprod.split.hr/.

Rok za podnošenje prijava je 30. travnja 2027. godine. Važno je napomenuti da će učenici i studenti koji predaju potpunu dokumentaciju najkasnije do 12. studenoga 2026. godine moći ostvariti potporu od početka školske, odnosno akademske godine. Za učenike će se potpora obračunavati od rujna, a za studente od listopada 2026. godine. Prijavitelji koji potpunu dokumentaciju predaju nakon tog datuma potporu mogu ostvariti od mjeseca podnošenja prijave.

Nepotpune prijave i prijave pristigle nakon isteka roka neće se razmatrati.

Više informacija doznajte ovdje.

Dodaj IN Portal među omiljene izvore na Googleu

O prosječnoj plaći govorimo često. O minimalnoj najčešće kada se najavi njezino povećanje. No, kolika bi plaća trebala biti kako bi nam omogućila dostojanstven život?

Poslušaj članak

Onaj u kojem nakon plaćanja stanarine, režija i hrane ostane prostora za druženje, odlazak u kino, godišnji odmor ili nešto ušteđevine. Život u kojem nepredviđeni trošak ne znači da ostatak mjeseca moramo provesti računajući svaki euro.

Upravo tim pitanjem pozabavila se Alma Career Croatia, međunarodna tvrtka poznata po brendu MojPosao, u novoj anketi u kojoj je sudjelovalo više od 500 ljudi. Prije dvije godine sudionici su poručili da dostojanstvena plaća ne bi smjela biti manja od 1.500 eura.

S obzirom na rast troškova života, provjerili smo gdje tu granicu postavljaju danas.

1.500 eura je dovoljno za mjesec, ali ne i za miran život?

Minimalna plaća u Hrvatskoj trenutačno iznosi 1.050 eura bruto, odnosno oko 800 eura neto, ovisno o poreznim okolnostima radnika. No zakonski minimum i iznos koji sudionici ankete smatraju dovoljnim za dostojanstven život očito su prilično udaljeni, jer nitko od njih nije odabrao plaću manju od 1.000 eura.

Ni sljedeći raspon nije dobio mnogo više glasova. Svega 3% sudionika smatra da se s plaćom između 1.000 i 1.500 eura može živjeti dostojanstveno.

Nešto veći broj, približno svaka peta osoba (22%), odabire raspon od 1.500 do 2.000 eura. Za njih je 1.500 eura donja granica koja, uz inflaciju i rast životnih troškova, ostavlja mogućnost za život iznad pukog podmirivanja obveza.

Sve ispod toga, smatraju, znači život „iz mjeseca u mjesec”.

Sve ispod 2.000 eura nije dovoljno

Najviše sudionika, njih 50%, dostojanstvenu plaću smješta u raspon od 2.000 do 2.500 eura. Ipak, napominju da ni taj iznos ne govori cijelu priču.

Mnogo toga ovisi o tome imamo li riješeno stambeno pitanje ili iz iste plaće svakog mjeseca moramo izdvojiti novac za najam ili kredit.

Za svaku četvrtu osobu (25%) granica je još viša. Naime, dostojanstven život u Hrvatskoj, ističu, zahtijeva mjesečnu plaću od najmanje 2.500 eura.

U usporedbi s anketom iz 2024., promjena je vidljiva. Tada je najviše sudionika, njih 47%, odabralo raspon od 1.500 do 2.000 eura, dok je trećina birala iznose od 2.000 do 2.500 eura. Danas upravo taj viši raspon okuplja polovicu odgovora.

Izvor: Alma Career Croatia

Dodaj IN Portal među omiljene izvore na Googleu

U ljubavi i na poslu svatko bi trebao gledati svoja posla. No, što kada privatni odnos dvoje kolega počne utjecati na odluke o napredovanju, plaći ili atmosferu u cijelom timu?

Poslušaj članak

Nedavno istraživanje Alma Career Croatia, tvrtke poznate po portalu MojPosao, pokazalo je da ljubavne veze na poslu nisu nikakva rijetkost. Više od polovice ispitanika (52%) barem je jednom bilo u vezi s kolegom ili kolegicom, a dobar dio onih koji su takvo iskustvo imali svoju je vezu cijelo vrijeme skrivala od kolega.

No, kada se odmaknemo od pitanja tko se u koga zaljubio i pogledamo kako takvi odnosi utječu na radnu okolinu, stvari postaju nešto složenije.

Kolege da, šef i podređeni ipak su druga priča

Čini se da zaposlenici prilično jasno razlikuju vezu dvoje kolega ravnopravnog položaja od one u kojoj postoji hijerarhijski odnos.

Vezu između kolega koji nisu u odnosu nadređenog i podređenog odobrava 69% ljudi. Kada je jedan partner nadređen drugome, raspoloženje se značajno mijenja. Takvu vezu odobrava svega 27% ispitanika. I razlog nije teško naslutiti.

Naime, više od polovice sudionika istraživanja (56%) smatra da ljubavna veza između nadređene i podređene osobe predstavlja sukob interesa.

Žene su nešto sklonije jasnijem postavljanju granica. Da bi zaposlenici trebali prijaviti vezu ako među partnerima postoji hijerarhijski odnos smatra 47% žena i 35% muškaraca.

Favoriziranje zbog veze

Sumnja da ljubavni odnos može preliti privatno u poslovno očito nije samo hipotetska.

Naime, 47% ljudi je tijekom karijere imalo osjećaj da je netko bio favoriziran zbog ljubavne veze na poslu. Još četvrtina nije bila sigurna je li se takvo nešto događalo, dok je 29% odgovorilo da favoriziranje nije primijetilo.

Među onima koji su prepoznali konkretne primjere favoriziranja, najčešće se spominjalo napredovanje.

Slijede fleksibilnost radnog vremena, ocjenjivanje rada, plaća i benefiti te dodjela projekata. Pojedini ispitanici naveli su i pogodnosti pri odabiru termina godišnjeg odmora te „prekrivanje“ pogrešaka.

Poslodavac se ne bi trebao miješati dok posao ne pati

Unatoč tome, ispitanici vrlo jasno poručuju da ljubavni život zaposlenika ne bi trebao automatski postati stvar poslodavca. Čak 78% ispitanika slaže se da se poslodavci ne bi trebali miješati u privatni život zaposlenika.

No, posljedice prekida odnosa mogu biti ozbiljne. Čak 71% ljudi smatra da prekid ljubavne veze može negativno utjecati na funkcioniranje tima.

Kad bi se našli u voditeljskoj ulozi i saznali za vezu dvoje ljudi u svom timu, više od polovice ljud (53%) tvrdi da bi reagirali tek ako veza počne utjecati na posao. Nešto više od četvrtine (28%) ne bi poduzelo ništa, 10% bi razgovaralo s uključenim osobama, dok bi 6% razmotrilo premještaj jednog od partnera ako postoji sukob interesa.

A pravila? U većini kompanija ih nema

Zanimljivo je da, unatoč svim potencijalnim komplikacijama, većina zaposlenika radi u organizacijama u kojima ljubavni odnosi nisu formalno uređeni.

Gotovo dvije trećine ispitanika (64%) kaže da njihova organizacija nema pravila koja reguliraju ljubavne veze među zaposlenicima, dok četvrtina (24%) ni ne zna postoje li takva pravila.

Svega 4% navodi da njihova kompanija ima formalna pravila koja vrijede za sve zaposlenike, a još 3% da postoje posebna pravila za odnose nadređenih i podređenih. Kod 4% takvi se odnosi formalno ne zabranjuju, ali ih se neformalno obeshrabruje.

Pritom ni sami zaposlenici nisu sasvim jednoglasni oko potrebe za pravilnicima. Naime, 41% ljudi smatra da bi kompanije trebale imati jasna pravila o vezama među zaposlenicima, dok nešto veći udio, 43%, smatra da bi zaposlenici trebali prijaviti vezu kada među njima postoji hijerarhijski odnos.

Biste li kolegi preporučili vezu s kolegom? Ovisi…

Nakon svega, je li uopće pametno upuštati se u vezu s osobom s kojom dijelimo i ured?

Tek 9% ispitanika bez zadrške bi drugima preporučilo vezu s kolegom ili kolegicom, dok bi ih 28% takav odnos radije savjetovalo izbjegavati.

Najviše ljudi, njih 62%, odabralo je odgovor „ovisi o okolnostima“.

Izvor: Alma Career Croatia